Međutim, smatra da glavni cilj nije ostvaren.
Vojni analitičar Pero Kovačević u Studiju 4 HRT-a analizirao je primirje SAD-a i Irana, sukob oko Hormuškog tjesnaca, jačanje Iranske revolucionarne garde, rat u Ukrajini te upozorio da Rusija unatoč napadima na rafinerije ostvaruje rekordne prihode od izvoza nafte.
Imamo mir, odnosno primirje na papiru, i nastavak ratnih djelovanja na terenu. Vjerojatno će se to tako i dalje nastaviti dok se ne uspostavi ta vruća crvena telefonska veza između Teherana i Washingtona, rekao je Kovačević.
Ocijenio je da se američki predsjednik Donald Trump nalazi u delikatnoj situaciji jer se, kako tvrdi, pokazalo da je procjena o mogućnosti slabljenja iranskog režima bila pogrešna.
– Očito je politička odluka o američko-izraelskoj invaziji na Iran počivala na procjeni da će uspjeti srušiti režim ako likvidiraju vodeće vojne zapovjednike i nanesu golemu štetu vojnoj infrastrukturi. No ta se procjena pokazala lošom. Podcijenili su Iran, rekao je.
Revolucionarna garda ojačala nakon napada
Kovačević smatra da je Iran bio pripremljen za dugotrajan pritisak te da mu je glavni cilj bio očuvati režim. Iranu je bilo bitno izdržati rat i sačuvati režim. U tome je uspio. Revolucionarna garda sada vodi sve konce, rekao je.
Dodao je da SAD i Trump više nemaju jednaku razinu autoriteta kao prije jer su, prema njegovim riječima, pokazali slabosti i u napadnim i u obrambenim djelovanjima.
Amerika i predsjednik Trump više nemaju taj autoritet i snagu jer su pokazali dosta promašaja u napadnim djelovanjima. A vidimo i da njihova obrana nije tako moćna i jaka kao što je nekad bila, ocijenio je Kovačević.
Hormuški tjesnac ostaje ključno pitanje
Govoreći o novom sukobu oko Hormuškog tjesnaca, Kovačević je istaknuo da primirje očito nije dovoljno jasno definiralo prava kontrole i prolaska brodova.
Svaka strana ima svoju verziju onoga što je sporazumom dogovoreno. Očito u Hormuzu ništa nije jasno definirano. To će se morati definirati pregovorima i uspostavom izravne telefonske veze, rekao je.
Dodao je da ni SAD-u ni Iranu objektivno ne odgovara nastavak ratnih djelovanja. Noćas su rekli da će se povući i jedna i druga flotila i da sada svi mogu prolaziti. Vidjet ćemo hoće li se to održati, ali vjerujem da će se uspjeti dogovoriti barem oko stvarnog mirovnog sporazuma, rekao je Kovačević.
Kovačević je komentirao i tvrdnje da američka delegacija zapravo pregovara s predstavnicima Iranske revolucionarne garde, dok je iranski ministar vanjskih poslova tek formalno uključen u proces.
Revolucionarna garda posebno je ojačala i ona zapravo vodi sve konce. Ministar vanjskih poslova u biti je samo glasnogovornik Revolucionarne garde i može reći i prihvatiti samo ono što mu ona dopusti, rekao je.
Zemljama Zaljeva najviše odgovara mir
Kovačević je ocijenio da trenutna neizvjesnost najmanje odgovara državama Bliskog istoka i Perzijskog zaljeva jer bez stabilnosti ne mogu obnoviti gospodarstvo ni izvoz energenata.
Ako se stvarno sklopi mirovni sporazum, njima će trebati najmanje pola godine da ponovno osposobe kapacitete za izvoz nafte, naftnih derivata i plina. U ovakvoj situaciji to nije moguće, rekao je Kovačević.
Dodao je kako su posljednji sukobi pokazali ozbiljne slabosti američkog obrambenog sustava. Amerikanci nisu mogli zaštititi svoje vojne baze, a nisu uspjeli zaštititi ni svoje saveznike. Pokazali su velike propuste u obrani, ustvrdio je.
Kovačević upozorava da dugotrajni sukobi stvaraju velik financijski pritisak, ponajprije zbog sve skupljih sustava protuzračne obrane.
Potrošene su tisuće projektila za sustave Patriot i druge protuzračne sustave. Amerikanci više nemaju dovoljno zaliha, a proizvodnja ne može pratiti potrošnju. Cijena projektila PAC-3 porasla je s oko četiri na gotovo sedam milijuna dolara. Ovaj rat postaje sve skuplji, rekao je.
Ukrajina prenijela rat na ruski teritorij
Govoreći o ratu u Ukrajini, Kovačević je rekao da je Kijev ostvario značajan uspjeh prebacivanjem napada duboko na ruski teritorij.
Ukrajina je napravila ogroman iskorak kada je uspjela prenijeti rat duboko u Rusiju. Uz pomoć američkog obavještajnog sustava nanesena je velika šteta ruskim rafinerijama, rekao je.
Međutim, smatra da glavni cilj nije ostvaren. Cilj je bio smanjiti ruske prihode od izvoza nafte i naftnih derivata. To nije uspjelo. Dapače, prihodi su značajno porasli, naglasio je.
Kovačević je iznio podatke prema kojima je Rusija u maju ostvarila rekordne prihode od izvoza energenata.
U svibnju je Rusija izvezla oko 7,4 milijuna barela nafte i naftnih derivata dnevno te ostvarila prihod od 21 milijarde dolara, što je 63 posto više nego u svibnju prošle godine, rekao je.
Dodao je da su ukrajinski napadi ipak smanjili ruske prerađivačke kapacitete
Vjerojatno je između 25 i 30 posto rafinerija oštećeno ili radi smanjenim kapacitetom. Zato je Putin zabranio izvoz benzina i kerozina, objasnio je.
Prema njegovim riječima, zabrana izvoza kerozina mogla bi pogoditi i europsko tržište. Cijena barela kerozina naglo je porasla i sada iznosi oko 188 eura. To će sigurno imati negativan učinak na Europsku uniju, upozorio je Kovačević.
(SB)
(6)






