U sali Generalne skupštine UN-a 8. jula će se održati prva Komemoracija u skladu sa Rezolucijiom povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici koji organizuje institucija UN.

 

 

 

Razgovarala: Sanela Gojak

 

 

Ove godine 11. jula obilježava se trideset (30) godina od kako je izvršen genocid u Srebrenici. Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja prošle godine Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

 

 

Genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, predstavlja najteži zločin počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Borba za pravdu za žrtve i preživjele traje i danas.

 

 

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud BiH i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik i glavni komandant Vojske Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

 

 

Kao rezultat usvojene Rezolucije centralni događaj u nizu obilježavanja tridesete godišnjice bit će održana Komemoracija Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 8. jula s početkom u 11:00 sati u sali Generalne skupštine UN.

 

 

Ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija za “Slobodnu Bosnu” govorio je o samom programu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, ali i drugim pitanjima koja se tiču same Rezolucije, negiranju genocida od strane Srbije, te nedavno objavljenoj “analizi” iz bh. entiteta RS u kojoj su Lagumdžiju okarakterisali kao “ključnog uzročnika političke krize u BiH” tokom trideset godina njegovog političkog djelovanja.

 

 

Skupa sa Alijom Izetbegovićem bili ste zarobljeni početkom maja 1992. godine kao član bh. delegacije koja se vraćala s pregovora iz Lisabona. Nedavno ste odgovorili na optužbe srbijanskog ministra pravde Nenada Vujića u Vijeću sigurnosti UN-a da se Izetbegović ne može “stavljati u isti koš” s ratnim zločinicima Karadžićem i Mladićem, te da je to nedopustivo. Imate li šta dodati?

 

 

Vučić ne samo što nije iskoristio jedinstvenu priliku da podrškom usvajanju UN Rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici pokaže da je Srbija odustala od zločinačkog projekta, kojem je višestruko presuđeno na međunarodnom sudu u Hagu, već je odmah nakon svog poraza u UN odlučio da na tzv. “Svesrpskom Saboru” ozvaniči projekat “Srpskog sveta” i donese Deklaraciju kojom je otvoreno definisana mapa puta “puzajućeg” stvaranja institucija “Velike Srbije”. Na tim osnovama se intenziviralo Dodikovo rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustavnog poretka Bosne i Hercegovine sa secesijom dijela međunarodno priznate, cjelovite i suverene države čije dijelove bi “ugradio u početak stvaranja Velike Srbije”.

 

 

Ogoljena rušilačka politika zvaničnog Beograda i Banja Luke

 

 

Usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici na glavnoj svjetskoj pozornici je ogoljena rušilačka politika zvaničnog Beograda i Banja Luke koja ne priznaje međunarodno pravo i institucije, nastavlja sa brutalnim negiranjem genocida i u konačnici radi na prekrajanju karte Zapadnog Balkana provociranjem novih starih sukoba.

 

 

Upravo iz tih razloga su njihovi izvođači radova konstantno pokušavali zloupotrijebiti Vijeće sigurnosti UN kako bi relativizirali presude međunarodnih sudova uporno izjednačavajući agresore i branitelje, zločince i žrtve – stavljajući nas sve “u isti koš”. Uvažavajući Vijeće sigurnosti UN, smatrao sam neophodnim jasno i glasno ukazati na nedopustivost poređenja presuđenih ratnih zločinaca sa predsjednikom Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji je vodio legalnu i legitimnu odbranu naroda i države od agresije vođene sa ciljem njihovog uništenja.

 

 

Dakle, ovdje se nije radilo samo o nedopustivom poređenju Izetbegovića sa presuđenim ratnim zločincima, nego prije svega o odbrani institucija države Bosne i Hercegovine, te pokušajima mijenjanja istorije, na Vijeću sigurnosti UN, po kojima bi ispalo da smo svi bili isti i tako se stvorilo opravdanje za nastavak nedovršenih presuđenih zločinačkih projekata.

 

 

Moje obraćanje je u konačnici imalo za cilj da im se da jasna poruka da to neće proći, da nam je jasno šta rade i da nećemo dozvoliti da nas “dočekaju nespremne”.

 

 

Da se ne lažemo mnogima ste trn u oku što ste danas tu gdje jeste u UN-u. Nedavno je medij iz bh. entiteta RS naveo sljedeće: “Lagumdžijin angažman na rezoluciji o genocidu u Srebrenici (2024.) kao ambasadora BiH pri UN-u predstavlja kulminaciju njegove strategije”, ali i “Lagumdžija je sistemski provodio agendu građanske BiH koja je, pod krinkom demokratskih ideala, ciljala demontažu konstitutivnosti Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda.” Molim Vas za komentar ove, kako su nazvali analize?

 

 

Prije svega iz te “analize” se vidi koliko ključne aktere razbijanja države boli činjenica da uopšte postojim. Njihove optužbe na moj račun su u stvari najbolji pokazatelj koliko sam sve ove godine političkog djelovanja bio na ispravnoj strani istorije. Koliko je glupo i pokvareno toliko je logično iz njihove vizure da sam “tokom tri decenije ključni uzročnik političke krize u Bosni i Hercegovini”.

 

 

Nedosanjani pokušaji podjele BiH

 

 

Ova “analiza” nije se slučajno pojavila nakon što su se autori “osvijestili” shvativši koliko je Rezolucija o Srebrenici, između ostalog, skrenula pažnju svjetske javnosti na nove, nedosanjane, pokušaje podjele Bosne i Hercegovine kroz tihu reanimaciju zločinačkih projekata kojima je presuđeno u Hagu.

 

 

U konačnici mogu biti ponosan na njihove optužbe da sam još 2014. kroz britansko-njemačku inicijativu vratio fokus na jačanje državnih institucija kroz EU integracije, da sam uspostavom Uprave za indirektno oporezivanje ograničio ekonomsku samostalnost entiteta, da su Reformska agenda, privredne reforme, reforma tržišta rada, javne uprave i mjere protiv korupcije bile samo moja umotvorina da rasturim konsocijacijsku demokratiju i otvorim put ka izgradnji građanske države…

 

 

Pošto je njihova takva “analiza” ništa drugo do optužnica protiv mene “kao ključnog uzročnika političke krize u protekle tri decenije” onda im ovim putem mogu olakšati posao. Dakle, priznajem da sam svjesno radio, da i dalje radim, na ovim ranije navedenim projektima: od jačanja državnih institucija, preko procesa izgradnje građanskog društva koje nije u sukobu sa našim višestrukim identitetima, do Rezolucije o genocidu u Srebrenici koja nije ništa manje potrebna svijetu i našem okruženju nego nama samima.

 

 

Kako gledate na aktuelnu političku situaciju u zemlji koju je uzrokovao lider SNSD-a Milorad Dodik. Koliko je opasna najava formiranja rezervnog sastava policije u Republici Srpskoj?

 

 

O ovome sam precizno i detaljno govorio u Ujedinjenim Nacijama kao i u diplomatskim krugovima i javnim istupima. Dodik ide do kraja u rušenje Mirovnog sporazuma, ustavnog poretka i samim tim nelegalnu podjelu zemlje. Mada će sve to još trajati, uvjeren sam da on ima mnogo više razloga za nemiran san nego svi mi koji smo nezadovoljni brzinom obračuna pravne države sa bjeguncima od pravosuđa. Najava formiranja rezervnog sastava policije u RS samo deblja njegovu optužnicu, a eventualna realizacija tog projekta bi samo dodatno ubrzala kraj njegovog protivustavnog djelovanja.

 

 

Približava se 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Znamo da ste jedan od glavnih karika koja je radila oko Rezolucije o Srebrenici koja je 23. maja 2024. godine. Koliko je važna ova rezolucija danas s obzirom na pritiske, te politiku negiranje od strane Srbije i Vučića?

 

 

U pravu ste kad kažete da je postojao značajan broj karika koje su dovele do usvajanja Rezolucije: državnih institucionalnih aktera kao i onih koje dolaze iz nevladinog sektora i pojedinaca čija je uloga nemjerljiva. Drugim riječima da bi se došlo do rezultata svaka karika je morala izdržati u borbi sa negatorima genocida, rušiteljima međunarodnog prava i u konačnici državnosti Bosne i Hercegovine.

 

 

Prva komemoracija u skladu s Rezolucijom povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici

 

 

Polovinom ovog mjeseca otvorena je izložba MC Srebrenica “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti”. Šta možemo očekivati ove godine od obilježavanja genocida u Srebrenici u UN-u?

 

 

U sali Generalne skupštine UN-a 8. jula će se održati prva Komemoracija u skladu sa Rezolucijiom povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici koji organizuje institucija UN. Nakon uspostave međunarodnog dana sjećanja na Holokausti i genocid na Tutsiima u Ruandi, ovo je treći međunarodni dan te vrste koji predstavlja ne samo istorijsku i političku, već i međunarodnu pravnu činjenicu. Rezolucija je definisala veći broj aktivnosti, a jedna od njih je posvećena obrazovanju tako da je već u toku izrada odgovarajućih materijala koji treba da budu u funkciji edukacije o genocidu u Srebrenici.

 

 

Kao rezultat usvojene Rezolucije centralni događaj u nizu obilježavanja tridesete obljetnice će biti Komemoracija Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Ona će biti održana 8. jula s početkom u 11:00 sati u sali Generalne skupstine Ujedinjenih nacija uz TV prenos koji će Misija obezbjediti zainteresovanim medijima kao i putem interneta. Pored predstavnika UN i preživjelih genocida u Srebrenici skupu će se obratiti Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

 

 

Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, zajedno sa UN-ovim Uredom specijalnog savjetnika za prevenciju genocida i Odjelom za globalne komunikacije, Stalna misa BiH pri UN-u, organizuje ovaj događaj u spomen na prvi službeni Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. nakon usvojene rezolucije. Ova komemoracija ce imati fokus na iskustva preživjelih, posebno naglašavajući među-generacijski uticaj genocida na mlade rođene nakon 1995.

 

 

Misija BiH u UN-u je ovim povodom, sa partnerima, UN odjelom za komunikacije i prevenciju genocida, Memorijalnim centrom Srebrenica, Pokretom majke enklava Srebrenica i Žepa, Misijom Turske u UN organizovala tri izložbe – svojevrsnu Trilogiju Srebrenica 30 – tri odvojene izložbe koje zajedno čine jednu povezanu cjelinu.

 

 

Prva izložba Memorijalnog centra Srebrenica “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti” je otvorena 17. juna i trajaće do kraja jula, u sjedištu UN i dostupna je široj javnosti uključujući svim posjetiocima UN-a. Izložba Memorijalnog centra, koju je Misija BiH radila u saradnji sa UN institucijama, nudi snažnu refleksiju o opasnostima govora mržnje i njegovim razornim posljedicama. Kroz lične priče i autentične prikaze, posjetioci imaju priliku da se upoznaju sa pričama o izgubljenim životima, razorenim porodicama i zajednici uništenoj genocidom. Povezujući iskustva iz prošlosti, uključujući Holokaust, genocid nad Tutsijima u Ruandi i genocid u Srebrenici, postavka ima izuzetnu važnost kao čin kolektivnog sjećanja, ali i kao poziv na odgovornost, edukaciju i borbu protiv negiranja genocida i historijskog revizionizma. Sastavni dio ove izložbe je poznata umjetnička fotografija Almina Zrne pod nazivom “Majka Srebrenice”.

 

 

“Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici: Putovanje nove generacije”

 

 

Ova fotografija u formi velikog plakata je istovremeno svojevrsna “poveznica” sa drugom izložbom Memorijalnog Centra Srebrenica “Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici: Putovanje nove generacije”. Misija BiH u UN-u vrši poslednje pripreme za postavku i otvaranje izložbe u sjedištu Ujedinjenih nacija 7. jula, gdje će se Denis Bećirović obratiti zvanicama.

 

 

Izložba prikazuje priče mladih ljudi koji su preživjeli genocid kao djeca ili su rođeni nakon njega, služeći kao svjedočanstvo ljudske otpornosti i transformativne moći ljubavi suočene s nezamislivim gubitkom. Ovi mladi ljudi su svjetionici nade, dok svojim nastojanjima podržavaju kulturu sjećanja, saosjećanja i mira. Ovom izložbom, koja će biti postavljena na službenom ulazu u Generalnu skupštinu UN dvije sedmice se odaje svojevrsna počast hrabrosti i otpornosti preživjelim genocida.

 

 

“Marame sjećanja”

 

 

Treća izložba koju organizuje Stalna misija BiH pri UN-u saradnji sa Stalnom misijom Turske je izložba Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa” pod nazivom “Marame sjećanja”. Izložba ce biti otvorena 8. jula u Stalnoj misiji Republike Turske pri UN. Brojni posjetioci će biti u mogućnosti pogledati ovu fotografsku izložbu koja je nastala u okviu projekta “Heroine Srebrenice”. Izložba dokumentuje priče žena – Majki Srebrenice i njihov historijski doprinos ukazujući na činjenicu da su Majke Sebrenice okosnica očuvanja sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i borbe za pravdu.

 

 

Komemoracija i tri prateća događaja, izložbe, u Ujedinjenim Nacijama predstavljaju odavanje počasti izgubljenim životima, šaljući snažnu poruku nade, otpornosti i univerzalne vrijednosti pravde. Prisustvo mnogobrojnih zvanica na ovim događajima, od svjetskih diplomata do preživjelih žrtava genocida, predstavlja snažan izraz solidarnosti, poštovanja prema žrtvama, te podršku univerzalnim vrijednostima istine, pravde i ljudskih prava.

 

(SB)

(7)

OGOLJENA RUŠILAČKA POLITIKA ZVANIČNOG BEOGRADA I BANJA LUKE: Ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija za “SB” o 30. godišnjici obilježavanja genocida u Srebrenici, ali i o…