Ako izostane Schmidtova reakcija, to će, kažu naši izvori, značiti i svojevrsnu kapitulaciju, ne samo visokog predstavnika kao pojedinca, nego i njegovog ureda.

 

 

 

U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će biti održana sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) kojom predsjedava visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, s liderima sedam političkih stranaka u BiH.

 

 

To su SDP BiH, NiP, Naša stranka, PDP, SDS. Lista za pravdu i red te HDZ BiH.

 

 

Glavna tema

 

 

Glavna tema sjednice bit će situacija u BiH u svjetlu udara na ustavni poredak države iz RS koji u kontinuitetu traju već četvrti mjesec.

 

 

Ali, na dnevnom redu zasjedanja naći će se i tačke o mogućnostima prevazilaženja krize u BiH.

 

 

Današnja sjednica Upravnog odbora PIC-a na nivou političkih direktora prva je u ovoj godini.

 

 

Iako se predstavnici UO-a zemalja članica ovog tijela redovno sastaju na mjesečnoj bazi, ovaj format sastanka jedan je od dva koji se održavaju godišnje i rezultiraju određenim zaključcima.

 

 

Neuobičajeno za sjednice UO PIC-a je da im prisustvuju domaći stranački čelnici ili bh. zvaničnici, iako je ranije zabilježeno nekoliko takvih slučajeva, ali ne u ovom obimu i kapacitetu.

 

 

Također, PIC obično zasjeda u zgradi Ureda visokog predstavnika (OHR), tako da je i sama najava današnjeg sastanka o strukturi učesnika i Parlamentu BiH, kao mjestu održavanja, poslala određene poruke.

 

 

Najjača poruka uoči današnje sjednice je ta da predstavnici zemalja članica UO PIC-a poziv za sjednicu nisu uputili SNSD-u, iako je ta stranka na čelu s Miloradom Dodikom, predsjednikom RS i bjeguncem od bh. pravosuđa, glavni uzročnik krize koja mjesecima potresa BiH i o kojoj će biti riječi na današnjoj sjednici.

 

 

Jasne poruke i Dodiku i SNSD-u

 

 

Na ovaj način, zemlje članice PIC-a poslale su jasnu poruku, da osim što je općepoznato da ne žele dijalog s odbjeglim Dodikom, ne pokazuju interes da razgovaraju ni s drugim predstavnicima te secesionističke stranke i opravdano ih smatraju dijelom problema, što i jesu, a ne dijelom rješenja.

 

 

Odabir zgrade Parlamenta BiH kao najvišeg zakonodavnog tijela u državi, za mjesto održavanja sjednice, šalje i poruku da domaći političari preuzmu ulogu istinskih domaćina i donosioca odluka u njihovoj zemlji koja se guši u problemima.

 

 

Schmidt: OHR na ispitu

 

 

Međutim, i u PIC-u, čije su zemlje članice svjedoci Daytonskog mirovnog sporazuma, svjesni su njegovog kršenja i nepostojanja mogućnosti za kažnjavanje onih stranaka koje ga krše kroz demokratske procese, kao što su primjerice smjene SNSD-ovih kadrova, jer upravo oni u Domu naroda PSBiH mehanizmom za “razbijanje kvoruma”, opstaju na vlasti i nekažnjeno s HDZ-om BiH krše Poslovnik.

 

 

Sudeći po oštrim Dodikovim i reakcijama iz SNSD-a na račun ovog susreta, to im je veoma teško palo.

 

 

Uprkos tome što SNSD opozicione stranke iz RS zbog odziva sjednici nazivaju “izdajnicima”, u stvari svojim napadima žele prikriti da činjenicu da sve više tonu u izolaciju.

 

 

Jer, danas, kada je SNSD u poziciji da svima upućuje pozive za dijalog, a niko za to ne “haje”, da su dobili poziv PIC-a, sigurno bi ga objeručke prihvatili.

 

 

Čović će početi i završiti s Izbornim zakonom

 

 

No, kakve rezultate i zaključke može donijeti današnja sjednica i rasprava o evidentnoj krizi UO PIC-a i domaćih političara u pokušaju da se dođe do rješenja aktuelnih blokada i opstrukcija na državnom nivou i da se deblokira evropski put?

 

 

Njih će, nema sumnje, trasirati stav Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, koji će na današnjoj sjednici ,zbog svoje dosadašnje podrške Dodiku i secesionistima iz SNSD-a, nesumnjivo biti “glavna zvijezda” , odnosno osoba kojoj će biti upućeno najviše pitanja.

 

 

Nije teško pogoditi da će Čović svoj najavljeni govor na današnjoj sjednici i početi i završiti s pričom o potrebi izmjena izbornog zakona BiH po mjeri HDZ-a.

 

 

I da će se sva njegova priča vrtjeti oko teme koja je Čoviću najbolji štit, ali i oprobani recept u njegovom dugogodišnjem djelovanju, da svaku opstrukciju HDZ-a pravda neusvajanjem Izbornog zakona BiH ili njegovo usvajanje ispostavlja kao uvjet bilo kakvoj podršci HDZ-a.

 

 

Čović: Hoće li biti Dodikov “advokat”

 

 

Pitanje je samo do koje će mjere Čović danas biti otvoren u iskazivanju podrške SNSD-u i hoće li biti Dodikov „advokat“ ili će se “ušutjeti”, što znači zadržavanje statusa quo.

 

 

Važno je i da li predstavnici zemalja članica UO PIC-a imaju konkretniji odgovor od, primjerice Evropske unije, na ono što se dešava u BiH i gdje su neke od zemalja i Unije i PIC-a konkretne poteze, poput sankcija Dodiku, ipak povukle samostalno, a ne kao kolektivitet.

 

 

Iako se u medijskim istupima Čović u zadnje vrijeme sve otvorenije protivi bilo kakvom stranom intervencionizmu u BiH, a sve je glasniji i u nepriznavanju legitimiteta visokog predstavnika Christina Schmidta za kojeg je nedavno, poput Dodika, kazao “da ga niko nije izabrao”, šef HDZ-a ipak se ne odriče ni kontakata sa predstavnicima međunarodne zajednice niti odbija njihove pozive, što pokazuje i najava njegovog dolaska na današnje zasjedanje.

 

 

Na današnjoj sjednici UO PIC-a obratit će se i drugi lideri političkih stranaka u BiH koji će iznijeti svoje stavove o aktuelnoj situaciji i načinima njenog prevazilaženja.

 

 

Pogubne politike

 

 

Također, nakon današnje sjednice, ali i nastavka zasjedanja UO PIC-a koje se očekuje sutra, sigurno je da će situacija u BiH u pogledu djelovanja visokog predstavnika u BiH biti mnogo jasnija.

 

 

Naime, Raportovi izvori kažu da ukoliko HDZ BiH odbije pozive da se odrekne SNSD-a i da im uskrati podršku, a visoki predstavnik na takav stav ne odgovori iznalaskom i nametanjem rješenja koja će deblokirati barem donošenje odluka u Vijeću ministara BiH i to imenovanjem Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti, da će to značiti produženje krize do narednih izbora.

 

 

Dodik: Sa secesionistima nema pregovora

 

 

Istovremeno, ako izostane Schmidtova reakcija, to će, kažu naši sagovornici, značiti i svojevrsnu kapitulaciju, ne samo visokog predstavnika kao pojedinca, nego i njegovog ureda, kao instituta, pred za BiH pogubnim politikama i SNSD-a i HDZ-a BiH.

 

 

I to ne “jednokratno”, nego bi kažu, tim povlačenjem počeo i nezaustavljivi “početak kraja” OHR-a u dosadašnjem kapacitetu i primjenjivanim ovlastima.

 

 

Bio bi to i nagovještaj njegovog povlačenja, što bez ispunjavanja uvjeta “pet plus dva” , naročito bez riješenog pitanja državne imovine, i kratkoročno i dugoročno odgovara samo politikama koje rade protiv države BiH.

 

 

Jer, za istinsko rješavanje krize u BiH potrebno je mnogo više od poziva za deblokade i deklarativne podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH kojoj trebaju mnogo krupniji i značajniji potezi za očuvanje tih državnih odrednica.

 

 

Podsjećamo, PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu u Bosni i Hercegovini, dok su zemlje članice Upravnog odbora PIC-a Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Evropska služba za vanjsko djelovanje, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

 

 

Rusija od jula 2021. odbija učestvovati na sastancima UO PIC-a u BiH.

 

(Raport)

(747)

Vrlo brzo nakon sjednice PIC-a znat će se hoće li Schmidt nametnuti rješenja ili će kapitulirati pred Dodikom i Čovićem