Saopćeno je da je ovo prisustvo, kao i njihove ostale aktivnosti, u direktnoj vezi sa zadatkom pružanja podrške bh. vlastima i u održavanju stabilnosti i sigurnosti.
Sud BiH nije jučer odredio pritvor Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, kako je to ustvrdio Milorad Dodik u Narodnoj skupštini RS.
“Danas su odredili pritvor meni, Radovanu i Nenadu. Znaš li za to?”, pitao je Dodik, okrećući se ka Stevandiću i Viškoviću.
Danas su, kaže Dodik, rekli da određuju i to su našli, pošto smo mi iznapadali muslimane, neku Hrvaticu koja će to potpisati.
“Ok. Sad smo mi kao u pritvoru. Hoćete li nas uhapsiti? Hajde probajte – rekao je Dodik, te dodao: Hoćete li uletjeti ovdje u Skupštinu? Na čemu zasnivam to svoje samouvjerenje. A šta ćete za mjesec ili dva dana kada ne privedete i ne ostvarite neke želje opozicije, šta ćete onda, hoćete li biti jaki?”, kazao je.
Očito je da je Dodik iznio ovu neistinu kako bi dodatno uzburkao i radikalizirao javno mnjenje u Republici Srpskoj, plašeći se hapšenja.
Tužilaštvo BiH donijelo je Naredbu o privođenju Dodika, Stevandića i Viškovića koje sumnjiče za rušenje ustavnog poretka BiH.
Niko nije došao da ih privede, jer je takva akcija ocijenjena visokorizičnom, što ne znači da se ne radi na njenom planiranju.
Cijeli Dodikov govor u parlamentu RS, u kojem se raspravlja o nacrtu novog Ustava RS, obilovao je lažima, poluistinama, neznanjem i kojekakvim glupostima koje pokazuju samo jedno – Dodik nema nikakvu podršku za sve ovo što čini, niti ima taktiku ni strategiju šta i kako dalje.
Niko od institucija koje su uključene u procesuiranje Dodika i drugih dužnosnika RS-a nije davao procjene kada bi oni mogli biti privedeni.
Kod visokorizičnih hapšenja, privođenja i pretresa, operativni rad, pripreme i analize rizika kao što je, prema procjeni SIPA-e, ovo privođenje, planiranje akcije može trajati duži period.
Zakon ne određuje koliki taj rok mora biti, a prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nalog za privođenje vrijedi sve dok ga tužilac koji ga je izdao ne povuče.
U medijima su se pojavile informacije da je komanda EUFOR-a uputila pismo Siniši Kostreševiću, direktoru policije RS-a, u kojem se navodi da MUP RS-a ne smije sprečavati agencije sa državnog nivoa, niti Tužilaštvo BiH, da djeluju na prostoru RS-a, jer je to rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Iz EUFOR-a nisu demantovali niti potvrdili ove navode, a nisu ni odgovorili na upit Detektora o tome da li će pružiti podršku policijskim agencijama.
Mogu li izbjeći privođenje?
Osoba za kojom je izdat nalog za privođenje zakonski ne može izbjeći ovu mogućnost jer, prema zakonu, nalog za privođenje izdat od tužilaštva ili suda ima zakonsku snagu i mora biti izvršen, u ovom slučaju od Sudske policije i SIPA-e, od koje je zatražena intervencija.
Ukoliko osoba odbija privođenje, samo odlaže izvršenje naloga, ali ne znači da će se nalog poništiti. Ako je osoba u bjekstvu, može se raspisati potjernica.
Zakonom o krivičnom postupku BiH, izdavanje potjernice može se narediti kad se osumnjičeni, odnosno optuženi protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rješenje o određivanju pritvora.
Postoji mogućnost da određeni faktori, kao što su zdravstveni problemi ili druge okolnosti, privremeno odlože izvršenje naloga, ali samo uz odobrenje nadležnih sudova ili tužilaštava. To neće ukinuti nalog, već samo odložiti njegovo izvršenje.
Tužilac može povući nalog za privođenje na saslušanje prema svojoj procjeni, ili ukoliko se istraga obustavlja. U ovom slučaju ulozi su veliki, jer bi povlačenje naloga bila poruka da državno pravosuđe nema snage da procesuira na području cijele države pa bi, uprkos tome što su poništeni, zakoni koje je usvojila Narodna skupština u stvarnosti bili na snazi.
Dodik, Višković i Stevandić nekoliko puta su rekli da sami neće doći na saslušanje u Tužilaštvo BiH, a odbacili su i mogućnost njihovog privođenja. U slučaju narušavanja sigurnosti i sukoba između MUP-a RS-a i SIPA-e ili Sudske policije, dio javnosti i političara vjeruje da bi mogao reagovati EUFOR u skladu sa svojim mandatom.
EUFOR, kao vojna misija u BiH, ima primarno zadatke vezane za održavanje sigurnog i sigurnog okruženja u državi, kao i podršku Oružanim snagama BiH u obuci i razvoju kapaciteta. S obzirom na mandat i prirodu misije, EUFOR ne djeluje u direktnim operacijama hapšenja ili privođenja, osim u posebnim okolnostima, kada je to neophodno za očuvanje sigurnosti.
EUFOR bi mogao pružiti podršku u osiguravanju sigurnosti ili reagovanju u kriznim situacijama, ali sama akcija privođenja bi bila u nadležnosti nadležnih sigurnosnih snaga BiH.
EUFOR ima multinacionalnu bataljonsku snagu koja omogućava brzo djelovanje, prema potrebama BiH vlasti, u održavanju sigurnog okruženja. Nikada nije bilo potrebe da se postupe u ovoj kapacitetu, navodi se na zvaničnoj stranici EUFOR-a.
Misija EUFOR-Althea u BiH privremeno je pojačala svoje snage na prostoru BiH, a ovaj potez ocijenjen je kao “proaktivna mjera usmjerena za pomoć BiH i u interesu svih građana“.
Saopćeno je da je ovo prisustvo, kao i njihove ostale aktivnosti, u direktnoj vezi sa zadatkom pružanja podrške bh. vlastima i u održavanju stabilnosti i sigurnosti.
“Aktiviranje rezervnih snaga pokazuje našu posvećenost miru i stabilnosti. EUFOR je već decenijama ključan faktor u očuvanju sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini, a ovim korakom dodatno potvrđujemo našu spremnost da reagujemo na sve izazove“, rekao je komandant EUFOR-a obraćajući se češkom kontigentu koji je u srijedu došao u Sarajevo.
(SB)
(1001)
