Tržište kriptovaluta u BiH: Interes sve veći, ali kod nas i dalje vlada mišljenje da je to povezano s nekom vrstom prevara

Problem je i nedovoljno obrazovanje i informisanost u pogledu novih tehnologija kao što je blockchain i kriptovalute.

 

 

 

Dok u svijetu raste interes velikih investicionih fondova za digitalnu imovinu, zanimanje građana Bosne i Hercegovine za kriptovalute također postaje sve primjetnije.

 

 

Iako ne postoji zvanična statistika o broju korisnika ili ukupnom obimu trgovanja, dostupne procjene pokazuju da između 25 i 30 hiljada građana BiH trenutno aktivno trguje na globalnim platformama poput Binance ili Coinbase, a taj broj se u posljednjih godinu dana konstantno povećava.

 

 

Poslovanje i investicije

 

 

Branko Petrović je osnivač i direktor ACX+ platforme koja je jedan od regionalnih lidera u kripto industriji, posebno u segmentu primjene kriptovaluta u poslovanju i investicijama.

 

 

Kako kaže u razgovoru za Raport, BiH još uvijek zaostaje, čak i za regionalnim tržištem.

 

 

“Ukoliko uzmemo u obzir tehnološki razvoj kriptovaluta odnosno projekata baziranih na blockchain tehnologiji Bosna i Hercegovina se ne može sa nečim previše pohvaliti u odnosu na region, posebno Srbiju, gdje imamo izuzetno razvijeno tržište posebno potpomognuto regulativom, odnosno Zakonom o digitalnoj imovini Republike Srbije.

 

 

Međutim, moramo biti iskreni i reći da nije razlog nedovoljne razvijenosti kriptovaluta u Bosni i Hercegovini samo zakon odnosno regulativa, nego i nedovoljno obrazovanje i informisanost u pogledu novih tehnologija kao što je blockchain i kriptovalute.

 

 

I dalje imamo mišljenje javnog mijenja da su kriptovalute neka vrsta sive ekonomije i da su vrlo često povezane sa prevarama i drugim krivičnim djelima poput pranja novca ili finansiranju terorizma.

 

 

To je apsolutno netačno, čak šta više isti oblici poput prevara ili pranja novca su mnogo češći i znatno zastupljeniji sa fiat (običnim) novcem, jer za razliku od kriptovaluta fiat novac omogućava da se “izgubi trag” dok to nije moguće sa kriptovalutama, a što je opet jedna vrsta zablude većine građana da je “nemoguće ući u trag” kriptovalutama”, kaže Petrović.

 

 

Zakonska regulativa je neujednačena u BiH.

 

 

“Već sam spomenuo regulativu koja izuzetno kasni za EU i Srbijom, gdje mi kao ACX+ kompanija svoje poslovanje zasnivamo samo na Zakonu o tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske, koji je definisalo šta su to kriptovalute odnosno kako ih Zakon definiše virtuelne valute i ko se može baviti time, te svojim podzakonskim aktima definiše kako i na koji način je moguće izvršiti upis u evidenciju privrednih subjekata povezanih sa virtuelnim valutama.

 

 

Ipak, u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republika Srpska je iskoračila, međutim ovaj korak nije dovoljan jer recimo već u ovom momentu naša kompanija sprema da izađe sa novim tehnološkim rješenjem koje će otvoriti potpuno novo poglavlje u investicijama u domaće firme, ali i organizacije koje pomenuti Zakon ne definiše dovoljno dobro.

 

 

Pored toga, upis u evidenciju nije dovoljno dobar filter da bi se zaštitilo tržište, kako krajnji korisnici tako i privredna društva poput našeg jer se ostavlja prostor za malverzacije gdje firme koje nisu tržišno orijentisane nego se potencijalno mogu osnovati kako bi vršili neko krivično djelo i na taj način dodatno poljuljati povjerenje u kriptovalute na domaćem tržištu a koje je već poljuljano sa nekoliko primjera od čega je posebnu medijsku pažnju dobio primjer sa Unicreditbank A.D. Banja Luka i kompanijom Bitminer Factory doo Gradiška”, naglašava.

 

 

Prioritetni zadatak

 

 

Iako je jasno da su pred ulagačima im kompanijama veliki izazovi, potencijal postoji.

 

 

“Iako sam već spomenuo da regulativa ne prati tehnološki napredak pa ni domaćih kompanija, itekako postoji potencijal za rast tržišta i omogućavanja dodatnih investicija u domaće kompanije, što će je našoj kompaniji prioritetni zadatak i usluga kojom se želimo pretežno baviti, odnosno omogućavanju investicija u domaće kompanije putem kriptovaluta.

 

 

Važnijih izazova trenutno nema, osim tihog stava bankarskog sektora, ali i institucija i njihovih procjena da su kriptovalute visoko rizična djelatnost do te mjere da je upitno poslovanje kripto platformi.

 

 

Ne mogu reći da ovaj stav nije opravdan za period od prije par godina shodno činjenici šta se sve dešavalo u prethodnom periodu, dok danas ovaj stav ne treba da imaju banke niti institucije, jer je to samo znak nedovoljnog znanja o ovom sektoru, dok u isto vrijeme SWIFT od novembra mjeseca ove godine će omogućiti svim svojim članicama (preko 11.000 finansijskih institucija) prenos vrijednosti u kriptovalutama – odnosno stablecoin-ima naravno uz prethodno izvršene pripreme poput uvođenja novih tehnoloških standarda, ili pak kao što to Sjedinjene Američke Države rade sa svojim GENIUS Aktom”, govori Petrović.

 

 

Kako kaže, potrebnio je nastaviti s edukacijom.

 

 

“Treba nastaviti sa edukacijom prvenstveno finansijskog sektora i institucija, što smo mi i radili u nekoliko navrata a sve sa ciljem da ukažemo da strahovi i stavovi koje imaju nisu više opravdani i trebaju vidi kao jedno opće nepoznavanje moderne tehnologije i shvatanja u kom smjeru ide finansijski sektor budućnosti”, nagašava za Raport direktor ACX+ platforme.

 

(Raport)

(30)

Tržište kriptovaluta u BiH: Interes sve veći, ali kod nas i dalje vlada mišljenje da je to povezano s nekom vrstom prevara

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti, Zanimljivosti |
About The Author
-