Savo Minić je čovjek s bogatim iskustvom neustavnog mandatara i zbog neustavnih predlagača morao je tri puta ponavljati proceduru da postane legalni mandatar i sada on faktički najavljuje da će tako ‘vozati’ Dodika uz razliku da mu stranački šef neće imati toliko šansi

 

 

 

Najava Save Minića, predsjednika Vlade RS i kandidata SNSD-a za predsjendika RS-a, da bi se Milorad Dodik nakon oktobarskih izbora mogao naći u fotelji premijera RS otvorila je prostor za pitanje da li je riječ tek o još jednoj zapaljivoj predizbornoj priči ili se u pozadini zaista priprema novi i do sada najozbiljniji institucionalni napad na pravni poredak Bosne i Hercegovine.

 

 

Čini se da su u vrhu SNSD-a dodatno osokoljeni činjenicom da Dodik, uprkos pravnim psoljedicama presude još uvijek nije izbrisan iz registra Osnovnog suda u Banjoj Luci kao predsjednik stranke odlučili na novi ‘manevar’ .

 

 

Scenarij za novu krizu

 

 

Nakon što je presuda Suda BiH i njjne pravne posljedice Dodiku ‘vezala ruke’ i onemogućila ga da se zvanično kandiduje na predstojećim izborima, vladajuća struktura u Banjoj Luci očigledno razmatra scenario u kojem bi politički opstanak svog lidera osigurala direktnim gaženjem sudske presude i njegovim imenovanjem za mandatara, što automatski otvara nekoliko potencijalnih mogućnosti i scenarija razvoja ove krize.

 

 

Ova najava dolazi u trenutku kada je sam Dodik zvanično iscrpio sve pravne lijekove u pokušajima da obori presudu Državnog suda. Ustavni sud BiH mu je odbio apelaciju, a isti šamar stigao je nedavno i iz Strazbura gdje je Evropski sud za ljudska prava definitivno odbacio žalbu njegovog pravnog tima.

 

 

Također, Ustavni sud BiH je početkom jula zvanično utvrdio da su izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt i po kojima je Dodik osuđen, u potpunosti u skladu s Ustavom BiH.

 

 

Time su se u nepovrat izjalovile sve nade režima u RS da bi neki budući visoki predstavnik mogao poništiti Schmidtov zakon i donijeti politički spas Dodiku.

 

 

Zid pred kojim su se našli natjerao ih je da krenu u očajnički, frontalni udar na pravni poredak. Cijela ova situacija ujedno ogoljava i to koliko je Dodiku, uprkos tome što preko svojih lojalnih kadrova već diktira tempo života i utiče na odluke u RS, od životne važnosti da ima zvaničnu fotelju i poziciju u vlasti.

 

 

Istovremeno, ovakav istup Save Minića u ranoj fazi kampanje uoči izbora razotkriva i duboku unutarstranačku nesigurnost. Činjenica da Minić već sada najavljuje povratak Dodika u vlast zapravo pokazuje koliko je on sam nesiguran u vlastiti izborni uspjeh u predstojećoj utrci za predsjednika RS.

 

 

Očigledno svjestan da nema sopstvenu političku težinu, Minić se već sada skriva iza Dodikovog imena , nudeći SNSD-ovim glasačima Dodika kao da je njegovo imenovanje za premijera ‘gotova stvar’ a sve kako bi dobio što više glasova na oktobarskim izborima.

 

 

Pozivajući se na Dodikovu buduću ,izmaštanu funkciju Minić je na taj način poslao i poruku onom dijelu nezadovoljnih u samom SNSD-u koji nakon što je obzanjena Minićeva kandidatura i nisu sretni njegovim favoriziranjem kako za premijera, tako i za kandidata za predsjednika RS, pa Minić sebi pokušava pripisati zasluge za to što će on ako eventualno pobijedi na izborima imenovati Dodika za mandatara.

 

 

Pitanje na koje svi znaju odgovor – kako bi reagovali Kajganić i Ćulum
U tom smislu nameću se pitanja, a šta bi bilo da Minić uistinu pobijedi na izborima i predloži presuđenog Dodika za mandatara Vlade RS?

 

 

Prva i široj javnosti najlogičnija mogućnost jeste da se u cijeli slučaj uključe domaće pravosudne i policijske agencije koje bi po slovu zakona morale hitno intervenisati zbog krivičnog djela neizvršavanja sudskih odluka.

 

 

Međutim, surova bosanskohercegovačka realnost nas uči da je ovaj scenario u domenu naučne fantastike jer su ključne poluge sistema pod potpunom političkom kontrolom SNSD-a.

 

 

Zbog toga je teško i zamisliti da bi državno Tužilaštvo BiH na čelu s Milankom Kajganićem, koje je prespavalo i ranije otvorene Dodikove napade na ustavni poredak, odjednom ‘pokazalo zube’, a čak i kada bi se u sistemu javio neki hrabar pojedinac, uticajne struje unutar Tužilaštva BiH, oličene u tužiocima poput Vedrane Jovičić ranije Mijović, takav bi pokušaj garantovano ekspresno odbacile ili gurnule u neku dobro zaključanu ladicu.

 

 

Ništa drugačija situacija nije ni sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), na čijem je čelu Darko Ćulum, odani Dodikov kadar koji već ima isksutvo s pridruživanjem napadačima na ustavni poredak prošle godine iz kojeg se vratio u SIPA-u bez ikakvih posljedica i sankcija, pa bi bilo naivno očekivati da policajci ove agencije krenu u privođenje Dodika kao potencijalno novog i nelegalnog premijera RS.

 

 

Jedina brana poretka

 

 

Kada se tome dodaju predviđanja da budući visoki predstavnik neće posezati za bonskim ovlaštenjima, postaje jasno da su Dodiku i Miniću vrata za ovu avanturu prividno potpuno otvorena.

 

 

U tom slučaju, cijeli proces bi neminovno morao završiti pred jedinom preostalom branom poretka, a to je Ustavni sud BiH.

 

 

Naime, ukoliko bi Savo Minić u oktobru pobijedio i s pozicije predsjednika RS predložio Dodika za premijera, RS bi se našla u identičnoj situaciji kao prošle godine kada je Dodik, dok je nelegalno i van mandata obnašao funkciju predsjednika RS , imenovao Minića za mandatara.

 

 

I čim bi Narodna skupština RS izglasala takvu Vladu, sigurno je da bi uslijedila hitna apelacija Ustavnom sudu BiH od probosanskih zvaničnika ovlaštenih za podnošenje takve vrste apelacije.

 

 

S obzirom na to da je općepoznato da je Milorad Dodik pod pravnim posljedicama osude i pod šestogodišnjom zabranom političkog djelovanja, Ustavni sud ne bi imao težak zadatak te bi ekspresno donio privremenu mjeru i stavio to imenovanje van snage.

 

 

Sve ovo zapravo znači da Minić i SNSD već sada svjesno najavljuju novu rundu pravne nesigurnosti i kreiraju trajno vanredno stanje u BiH, jer im je konačni cilj da homogenizuju glasače u RS pričom o tome da im ne može niko ništa i da čak mogu presuđenog Dodika sa svim posljedicama koje su mu nakon presude stupile na snagu imenvoati za premijera.

 

 

Znaju i Dodik i naročito Minić koji je zbog neustavnih imenovanja za mandatara prvo od Dodika, potom od Ane Trišić-Babić legalitet ostvario tek iz trećeg puta kada ga je imenovao Siniša Karan, aktuelni predsjednik RS-a, da njihov plan nije pravno ispravan ni ustavan, ali im on služi istovremeno i kao alat u predizbornoj kampanji , a i za kreiranje novog političkog haosa u zemlji i unošenja pravne nesigurnosti u čemu su Dodik i SNSD neprikosnoveni.

 

(Raport)

(37)

Šta se krije iza najave zamjena uloga: Može li Miniću i Dodiku uspjeti gaženje presude i ima li sistem odgovor na to?