Profesor Klasić je jasno istaknuo da rat u Bosni i Hercegovini nije moguće jednoznačno etiketirati isključivo kao međunarodnu agresiju, već i kao građanski rat:
“Sve sam pesimističniji da Bosna i Hercegovina više ikada može izgledati onako kako je izgledala dok sam bio mlad, prije rata”, rekao je povjesničar Hrvoje Klasić gostujući u emisiji Izvan okvira na N1 televiziji.
U opširnom razgovoru osvrnuo se na karakter rata u BiH i Hrvatskoj, kao i na današnje stanje u ovim zemljama te na šire političke posljedice raspada Jugoslavije.
Profesor Klasić je jasno istaknuo da rat u Bosni i Hercegovini nije moguće jednoznačno etiketirati isključivo kao međunarodnu agresiju, već i kao građanski rat:
“Agresija i građanski rat nisu u koliziji jedno s drugim. Naravno da je u Bosni i Hercegovini bio i građanski rat. Ljudi iz jednog sela pucali su po ljudima iz drugog sela. Da li su imali podršku iz Srbije ili Hrvatske – to ne mijenja definiciju građanskog rata. To postaje međunarodna agresija onda kada vojnici iz Hrvatske ili Srbije uđu na teritorij BiH bez poziva legalnih vlasti. Naravno da se radi i o agresiji, to je u Hagu zabilježeno”, rekao je profesor Sveučilišta u Zagrebu koji je u Bosni i Hercegovini boravio u povodu održavanja History Festa.
Ispričao je i osobno iskustvo iz ratnog razdoblja u Hrvatskoj kako bi dočarao unutarnje podjele iz tog vremena:
“Mi smo bili građani. Ja sam odrastao u Sisku, moj susjed Rodoljub jednog je dana obukao jednu, a ja drugu uniformu. Pa nije on došao iz Nikaragve”, rekao je Klasić naglasivši pritom da građanski aspekt rata ne znači relativizaciju odgovornosti.
“To što je bio i građanski rat ne znači da se ne zna tko je krivac. Zna se tko je i zašto započeo rat, zna se da je Milošević pokrenuo kotač i da je sve krenulo iz Beograda”, dodao je.
Govoreći o sadašnjosti, Klasić je izrazio zabrinutost zbog trajne promjene identiteta stanovništva, posebno u Republici Srpskoj.
“Većina onih koji su, recimo, rođeni 1985. godine danas vam neće reći da žive u Bosni i Hercegovini, nego u Republici Srpskoj. Neće reći da im je glavni grad Sarajevo, nego Banja Luka”, rekao je u razgovoru za N1 upozorivši na to da se procesi decentralizacije često tumače pogrešno.
“Decentralizacija Bosne i Hercegovine za vlasti Republike Srpske ne znači demokratizaciju i modernizaciju, već dezintegraciju zemlje”, rekao je.
Za kraj, izrazio je razočaranje u smjer kojim se Bosna i Hercegovina kreće, ali je uputio i kritiku usmjerenu prema unutarnjim akterima.
“Bosna i Hercegovina, nažalost, nije uspjela iz mnogo razloga. Ne volim kada se za to optužuje međunarodna zajednica jer svi problemi su ovdje. (…) Još postoje ljudi koji imaju sentiment prema Bosni i Hercegovini, ali zamislite nekoga rođenog 1995. godine, koji živi u Doboju – kakav on sentiment ima prema BiH? Zašto bi on disao i navijao za nju? Vidjet ćemo što će biologija napraviti”, rekao je Klasić.
(N1)
(176)