Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić smatra da je rezervni sastav policije još jedna provokacija predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Permanentna nestabilnost koja dolazi od vrha RS-a. Funkcionira li pravna država, jesmo li položili ispit. Koje su neuralgične tačke? Imaju li građani opravdan strah za nesigurnost. Kakva je percepcija?
Gosti emisije Odgovorite ljudima FTV-a bili su stručnjaci iz oblasti sigurnosti: Muhamed Budimlić, Armin Kržalić, Semir Šarić i Ahmed Kico.
Vlada Republike Srpske izglasala je formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske. Profesor kriminalistike na Fakultetu “Džemal Bijedić” u Mostaru Semir Šarić kaže da ga to podsjeća na period 1991-1992. godina, ‘u vrijeme barikada i uvoda u strašni rat koji se dogodio u Bosni i Hercegovini’.
„Ono što mogu primijetiti – iz Republike Srpske imamo izjave policijskih dužnosnika, ministra, direktora policije o dobroj sigurnosnoj situaciji, da su spremni odgovoriti svim sigurnosnim izazovima itd. I da bi pored takvih izjava, pored takvog stanja, idealnog, odjednom se pojavila ideja za formiranje pomoćnog sastava policije. Međutim, analizom obrazloženja koje je dao ministar Siniša Karan, to je upravo kod mene javilo određenu sumnju u stvarne namjere formiranja“, ističe Šarić.
Upitan o stvarnim namjerama formiranja rezervnog sastava policije RS-a, naglašava da ‘ako Karanu fali hiljadu policajaca, zašto ne raspisati javni konkurs, primiti mlade ljude, obrazovati na akademiji, imati narednih 30 godina policajca’.
„Za sve te pomoćne policajce potrebna je obuka. Dalje, pomoć u nesrećama, poplavama… Pa valjda u tim situacijama nije policija ta sa šapkom na glavi i sa pištoljem u futroli da se bavi tim stvarima, nego se jača civilna zaštita, gorska služba spašavanja i druge službe“, objasnio je Šarić, poručivši da se u ovom slučaju radi o stvaranju paralelne oružane sile.
„Definitivno ti policajci će pod tom krinkom, proći te vojne obuke, taktičke obuke, rukovanjem naoružanjem… I mislim da je to krajnji cilj“, smatra on.
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić smatra da je rezervni sastav policije još jedna provokacija predsjednika RS-a Milorada Dodika.
„To je sredstvo, unutar političke mobilizacije, jer upravo Dodiku trebaju ovakvi pristupi da mobilizira stanovništvo i ovakav potez se nikako ne može povezati i vezati za nužnu sigurnosnu mjeru. S druge strane, ako gledamo s ekonomskog aspekta, uvođenje i održavanje rezervnog sastava policije, bez obzira je li je to entitet Federacija, entitet Republika Srpska, opterećuje entitetske budžete koji su ionako prazni. Mi možemo pričati da idemo na Mjesec, ali to nije realno. Tako da, s tog aspekta, mi imamo već ograničene resurse. Ovo je neopravdano i politički motivisano ulaganje koje ne daje proporcionalno povrat u društvenu sigurnost“, obrazložio je Kržalić.
Kada je pitanju sigurnosni aspekt, ističe on, ovakva odluka ima utjecaj na percepciju sigurnosti.
„Ona izaziva osjećaj straha kod građana, neizvjesnost, dalju etničku polarizaciju, etničku podjelu. I posebno zabrinjava stvaranje paralelne strukture koja može da djeluje van standardnih procedura. Ovakva ideja povećava rizik, povećava eskalaciju, povećava mogućnost incidenata u kontekstu međuentitetskih odnosa ili javnih protesta. Mislim da bi bilo daleko ozbiljnije za institucije, za društvo, da se radi na jačanju kapaciteta državnih institucija, a ne da se radi na jačanju entitetskih nauštrb državnih. I to je problem. I umjesto jačanja povjerenja, umjesto bolje koordinacije između sigurnosnih agencija, ovakve mjere doprinose dodatnoj fragmentaciji, dodatnoj zabrinutosti, dodatnoj politizaciji sektora sigurnosti i buđenju osjećaja straha koju vraća građane u 90-e, što nikako nije dobro“, ocijenio je Kržalić.
Muhamed Budimlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA navodi da nije protiv jačanja institucija koje će biti usmjerene ka rješavanju problema.
„Mi problema u ovoj državi imamo mnogo. Jedan od najvećih problema jeste problem kriminaliteta koji je nerješiv za naše institucije. Međutim, bojim se da je ovo samo jedna politička provokacija. U FBiH i RS-u postoji veliki problem kriminaliteta. Policija je institucija koja ima ustavnu nadležnost da otkriva i pomaže u rasvjetljavanju protupravnih ponašanja, prekršaja i krivičnih dijela. To je njena osnovna namjena. Ako bilo koji nivo vlasti želi da ojača policijsku snagu u borbi protupravnih ponašanja, ali vodeći računa o prioritetima koja su to najštetnija ponašanja, ja ću uvijek to pozdraviti. Međutim, nisam previše optimist u tom pravcu. Mislim da mi imamo mnogo i zakonodavnih i institucionalnih problema u našoj državi koje ustvari dovode do toga da mi protiv najštetnijih ponašanja, najozbiljnijih krivičnih djela, smo veoma neuspješni“, konstatirao je.
Poručio je da bi Dodiku bilo bolje da usmjeri energiju na rješavanje ubistva Davida Dragičevića.
„Sigurno bi mnogo više pomagao i doprinio da manji strah bude, da bude veća vladavina prava, da se osjećamo sigurnije. Vlast čuva sebe ovim potezima. Ono što Dodik radi u principu je usmjereno najviše da zaštiti sebe“, rekao je Budimlić.
Dalje navodi da je odluka o formiranju rezervnog sastava policije RS-a ‘jedna u nizu provokacija aktuelnog rukovodstva RS-a’ te da je to veći pritisak na entitetsku opoziciju nego na FBiH.
Ahmed Kico, profesor geopolitičkih i sigurnosnih znanosti, također smatra da se radi o provokaciji i dodatnom usložnjavanju sigurnosne i političke situacije u BiH.
„Opozicija u RS-u, kroz definitivno uspostavljanje pomoćnog sastava policije, će biti stalno pod prismotrom, imat će zadužene ‘anđele čuvare’ koji će nadzirati njihovo kretanje. To je realna opasnost za te ljude. S druge strane, ako se donese zakon u NSRS-u i ako se krene u njegovu primjenu, sredstva mogu obezbijediti samo Srbija i Mađarska. Ta sredstva ne može obezbijediti budžet RS-a. Može, ali ako uskrati sredstva svim drugima“.
Kaže da je ovo provociranje mogućih incidenata na dodirnim linijama entiteta RS-a i Federacije.
„Zamislite vi dati poluobrazovanom, poluosposobljenom čovjeku automatsko oružje u okviru pomoćnog sastava, koji će u trenucima slabosti, opuštanja, početi šenlučiti, čime izaziva, provocira nove sukobe. Postavljam pitanje, ko će kontrolisati, nadzirati to oružje koje se da pomoćnom sastavu? Kada budu vježbe, oni će dobiti oružje. Nisam siguran da će ga odmah vratiti“, naveo je Kico.
Pogledajte video:
(SB)
(191)