Jasno je kako je pitanje statusa RS-a i nacionalne politike Beograda ostaje jedna od najosjetljivijih i najvažnijih tema o kojoj će se raspravljati i nakon izbora u Srbiji, bez obzira hoće li Vučićev režim biti poražen.
Pitanje odnosa Republike Srbije prema bh. entitetu Republika Srpska, statusu Dejtonskog sporazuma i eurointegracijama ponovo je u središtu političke debate uoči današnjih vanrednih parlamentarnih izbora u susjednoj Srbiji. Javna obraćanja potpredsjednice Novog DSS-a Jelene Jovanović i analitičara Zorana Kusovca oslikavaju potpuno suprotstavljene narative.
Potpredsjednica Novog DSS-a Jelena Jovanović, govoreći u ime koalicije Autentična desnica, pozvala je građane porijeklom iz bh. entiteta Republika Srpska da podrže listu broj 8. Ona je istakla da promjena vlasti u Srbiji mora donijeti novu dinamiku u odnosima sa Banjom Lukom, gdje Srbija neće biti samo deklarativni garant Dejtonskog sporazuma, već „praktični i proaktivni činilac borbe za vraćanje nadležnosti Republike Srpske, koje su joj godinama oduzimane“.
Osnivači RS-a koji su osuđeni za ratne zločine
Radovan Karadžić – prvi predsjednik Republike Srpske i osnivač SDS-a. Pravosnažno je osuđen u Haagu na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone, istrebljenje, ubistva i druge zločine protiv čovječnosti.
Momčilo Krajišnik – prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i jedan od ključnih osnivača. Pravosnažno je osuđen na 20 godina zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja i progona nesrpskih civila.
Biljana Plavšić – članica prvog Predsjedništva RS-a i kasnija predsjednica RS-a. Pred Haškim tribunalom je priznala krivicu i osuđena je na 11 godina zatvora za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
Nikola Koljević – također član prvog Predsjedništva RS-a i jedan od osnivača. Protiv njega je bila pripremljena optužnica u Haagu, ali je postupak obustavljen jer je izvršio samoubistvo početkom 1997. godine.
Ratko Mladić – prvi komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, koji je provodio politiku tadašnjeg državnog vrha. Pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Jovanović je izrazila sumnju u postojanje konsenzusa unutar ostatka opozicije (poput Studentske liste) u slučaju navodnih „pritisaka iz Sarajeva ili od strane visokog predstavnika u BiH“. Kritizirala je i aktuelnu vlast zbog primanja bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta na sastanke i prihvatanja Francusko-njemačkog sporazuma o Kosovu, te kazala da buduća vlast, pod pritiskom ispunjavanja EU uvjeta, napravi kompromise na štetu bh. entieta RS.
„Građani Srbije su taoci paradržavne tvorevine“
Na ovakve stavove i političku platformu Autentične desnice oštro je reagirao čuveni novinar i analitičar Zoran Kusovac. On je u svojoj izjavi uputio teške optužbe na račun karaktera bh. entiteta Republika Srpska i politike koju zastupa koalicija oko Novog DSS-a:
„Građani Republike Srbije kao taoci nacističke paradržavne tvorevine stvorene na genocidu, etničkom čišćenju i masovnim ubistvima: ‘Dužni ste da dođete i poginete za našu srbočetničku ideologiju! I zato glasajte za Anti-EU Miloša Sa Francuskim Pasošem!'“
Kusovac direktno cilja na lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića, aludirajući na njegovo francusko državljanstvo i antieuropsku politiku, dok cjelokupan narativ desnice promatra kao pokušaj uvlačenja građana Srbije u sukobe za račun tuđih ideoloških projekata.
Jasno je kako je pitanje statusa RS-a i nacionalne politike Beograda ostaje jedna od najosjetljivijih i najvažnijih tema o kojoj će se raspravljati i nakon izbora u Srbiji, bez obzira hoće li Vučićev režim biti poražen.
(SB)
(4)










