U suprotnom, osim pravnih posljedica, moguće su i različite političke i geopolitičke implikacije, kako za Bosnu i Hercegovinu i za cijeli region Zapadnog Balkana, tako najzad i u konačnici i za samu Evropu.

Prvobitna presuda “Kovačević vs. Bosna i Hercegovina“ donesena je u avgustu 2023. godine, na osnovu višedecenijske prakse Europskog suda za ljudska prava. Ova praksa se kontinuirano razvijala od prvog slučaja na primjerima Belgije (1987) potom Bugarske, Kipra pa sve do Mađarske (2023).

Tako da je ova presuda bila rezultat kontinuiteta u rješavanju sličnih pitanja u više europskih zemalja. Nama nisu poznati slučajevi da li je neka od presuda ove vrste bila kasnije poništena ili, na neki drugi način devalvirana, analizira diplomata i publicist Fuad Đidić, prenosi NAP.

Međutim, u „stream“ obraćanju Mattiasa Guyomara, novoizabranog predsjednika Suda od 24. juna 2025. napravljen je presedan. Ovim, posve čudnim presedanom Guyomar, kao raniji sudac u ovom sudu (od 2022. godine) pred očima europske javnosti uzdrmao je ovu decenijsku i ustaljenu praksu Suda. Nije prošlo niti dva mjeseca kako je preuzeo dužnost (30. maj 2025), a Guyomar u stream obraćanju kaže da se radi „o velikom, velikom, velikom, izuzetku“.

Što znači taj izuzetak za Bosnu i Hercegovinu, ponovljen tri puta. Što su konsekvence tog „izuzetka“, ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i druge zemlje. Podsjetimo, da presuda Kovačević ima jako širok djelokrug uticaja. Njen smisao nije bilo samo obnavljanje demokratije u Bosni i Hercegovini, već efikasna zaštita demokratije u Europi.

Šta znači „veliki izuzetak, ponovljen tri puta“ – da li je „aktivno biračko pravo“ zabranjeno ili, uskraćeno u Bosni i Hercegovini. Što znači da se jedan od ugaonih kamena europske demokratije uskraćuje u jednoj zemlji koju Guyomar vidi kao „izuzetak“ što implicira „drugorazredni“ karakter zemlje, a u drugim zemljama „prvorazrednog karaktera“ „aktivno biračko pravo“, postavlja kao normalna praksa.

Da li je ovim nesvakidašnjim činom predsjednika Europskog suda za ljudska prava, Bosna i Hercegovina gurnuta u stanje „latentne etničke opasnosti“ kojoj se oduzima glavna osa građanskog demokratskog poretka.

Ova izjava Guyomara bila je samo vrh ledenog brijega u osporavanju presude Kovačević.
Kada tome pridodamo, a što smo mogli pratiti u medijima, da je u predmetu “Kovačević vs. Bosna i Hercegovina“ promijenjeno troje predsjednika Velikog vijeća, a zajedno sa njima i određen broj sudija u Velikom vijeću koje je imalo više različitih sastava, onda se trebamo pitati – da li je Evropski sud za ljudska prava sam udario na vlastiti integritet, kršeći vlastita pravila.

Naše građane također, trebamo podsjetiti da se u slučaju Kovačević ne radi o presudi već, da je riječ o “operativnom zaključcima“ što je još jedan presedan koji otvara broja pitanja kao npr.: Zašto je Evropski sud za ljudska prava učinio nešto što nije praksa utvrđena Pravilima suda, odnosno, šta je to nagnalo Sud da značajno odstupi od svoje propisane prakse i postupi na ovaj, jako čudan, i pravno upitan način?

Predsjednik Guyomar je u nedavnom intervjuu od 14. jula 2025. kada je govorio u povodu 75 godina Konvencije o ljudskim pravima (iz 1950.) izjavio kako je Europa danas poprište erozije u pridržavanju principa koje su podržali osnivači Konvencije, a koje se sada dovode u pitanje.

Pitamo se koju igru igra i u svemu tome ima Sud na čijem čelu je Francuz Guyomar.

U tom kontekstu našim građanima treba ukazati na jednu važnu činjenicu. Veliko vijeće u predmetu „Kovačević vs. Bosna i Hercegovina“ donijelo je zaključke o nečemu što sam aplikant Kovačević nije ni tražio niti problematizirao u aplikaciji, što se može vidjeti i iz presude Europskog suda za ljudska prava od avgusta 2023. godine.

Zamislite samo situaciju da se u predmetu „Dodik“ koji je aktualan ovih dana, promijeni predsjednik i barem jedan sudija iz Apelacionog vijeća, kakva bi percepcija javnosti bila o tom sudu? Izvjesno negativna sa osjećajem da je nešto u tome namješteno.

Da li se u vrijeme erozije principa i sam Sud upustio u proizvodnju druge i drugačije realnosti tako što je odgovarao na nešto što apelant nije ni tražio niti postavljao kao sporno? Ovo je posve sigurno, tema koja zaslužuje mnogo šire analize budući da „fabriciranje“ nove realnosti može imati vrlo dalekosežne konsekvence ne samo za BiH, već i za budućnost europske demokratije.

Naredno pitanje tiče se odnosa Europskog suda i Venecijanske komisije.

U nedavno usvojenom Izvještaju Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, nedvojbeno se traži jednakost svih građana Bosne i Hercegovine u izbornom sistemu, što je sve suprotno od onoga što je zaključio Evropski sud za ljudska prava, a dodao bih – i da je postupio suprotno mišljenjima Venecijanske komisije o Bosni i Hercegovini.

(NAP)

(182)

Related posts:

OD PONOSA DO OČAJA: Crnadak zna šta moćne sile misle o vlasti u RS-u BURA NA BALKANU: Sadržaj “non papera” koji je zabrinuo Dodika i Vučića ALEKSANDRA PANDUREVIĆ ZA “SB” NAKON DODIKOVE TUŽBE ZA KLEVETU: “Za sve što sam rekla imam dokaze, Kim Jong Un je možda veći demokrata od Dodika” KOŠARAC POKUŠAVA BITI DUHOVIT: “Apelujem na Konakovića da mi vrati bager, evo njemu i Forti mišolovka” DRUŠTVENE MREŽE GORE: Žestoke reakcije na istupe Milorada Dodika i Viktora Orbana nakon sastanka u Budimpešti… U LAŽI SU KRATKE NOGE: Milorad Dodik otkrio dolazi li na sjednicu Apelacionog vijeća, pa ponovo obmanuo javnost… SCHMIDT U MOSTARU: Umjesto na zakonitost, pozvao na dijalog i kompromis! Konaković: Dodik je u strahu od presude, krenut će u dalju radikalizaciju. Zato priprema rezervni sastav policije SMAJIĆ ODGOVORIO MAGAZINOVIĆU: “Saša, sjedi jedan! Kad naučiš gradivo – ponovo ću te preslušati” Dodik i režiseri iz sjene: Kakvi se dogovori kuju u pozadini?

OD PRAVA DO PRESEDANA: Evropski sud zaobišao vlastita pravila u slučaju “Kovačević”, mijenjao sudije i pucao u demokratiju