Svako ukidanje ili značajno slabljenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj bilo bi u oštroj koliziji s načelom konstitutivnosti naroda koje vrijedi na cijelom teritoriju BiH
Dok se javnost bavi bizarnim najavama o ulascima u privatne posjede građana i kontrolama kućnih radijatora u bh. entitetu Republika Srpska, koju je najavio građanin Milorad Dodik, suština političke krize u Bosni i Hercegovini krije se na potpuno drugoj adresi.
Odgovornost za trenutni institucionalni i pravni apsurd u kojem pravosnažno osuđeni Milorad Dodik, s jasnom sudskom zabranom političkog djelovanja, vodi glavnu riječ u državi – ne leži u Banjoj Luci, već direktno u Sarajevu.
Sarajevske političke elite, vođene isključivo željom za „komadom vlasti“ i raspodjelom ministarskih resora, svjesno su pristale na pregovore s čovjekom kojem je zakon zabranio učešće u političkom životu. Time su mu dale prijeko potrebni politički legitimitet i prešutno amenovali bezvlašće koje Dodik provodi i koje će tek provoditi.
Legitimizacija sistema anarhije
Činjenica da lokalni sud u RS-u sabotira i nezakonito opstruira provođenje odluke višeg suda ne bi imala nikakvu težinu na državnom nivou da su stranke sa sjedištem u Sarajevu pokazale minimum principijelnosti. Umjesto da kao nepremostiv uvjet za pregovore postave poštovanje pravosnažnih presuda i vladavinu prava – što su temelji svake države i uvjeti za europske integracije – sarajevski lideri su potrčali za pregovarački stol.
Zatvarajući oči pred sudskom zabranom pod kojom se Dodik nalazi, iz Sarajeva stižu poruke da su zakoni i sudske presude u BiH rastezljiva kategorija. Pristankom na pregovore zarad ulaska u Vijeće ministara BiH, oni su presuđenog političara ponovo promovirali u „nezaobilaznog faktora“ bez kojeg se ne može, direktno rušeći autoritet pravosudnih institucija vlastite zemlje.
Ovakvim postupcima sarajevski političari su postali saučesnici u stvaranju sustava u kojem obični građani ispaštaju i plaćaju drakonske kazne za najmanje prekršaje, dok se liderima političkih partija opraštaju čak i pravosnažne sudske zabrane rada.
Krajnji rezultat ove trgovačke politike je potpuni gubitak kredibiliteta onih koji se deklarativno zaklinju u državu i njene institucije. Dok god je sarajevskim strankama učešće u vlasti bitnije od poštovanja sudskih presuda, Milorad Dodik će moći nesmetano krojiti državnu politiku, ali i držati vatrene konferencije na kojima prijeti građanima u RS-u – jer mu je to omogućio nitko drugi do njegovi pregovarački partneri iz Sarajeva.
No, niti tu nije kraj. Nakon najava promjena entitetskog ustava, smijenjeni i osuđeni bivši entitetski predsjednik koji prijeti novinarima na konferencijama za medije ide i korak dalje, najavljujući ukidanje instituta Vijeća naroda u bh. entitetu Republika Srpska, čime ponovno kreće ka rušenju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, za što je već presuđen.
ATAK NA USTAVNI POREDAK BOSNE I HERCEGOVINE
Svako ukidanje ili značajno slabljenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj bilo bi u oštroj koliziji s načelom konstitutivnosti naroda koje vrijedi na cijelom teritoriju BiH, kazao je za „SB“ profesor ustavnog prava Davor Trlin.
Takva bi promjena, po mom uvjerenju, bila neustavna. Podsjećam na temeljno načelo ustavnog i međunarodnog prava prema kojem se izmjenama najviših pravnih akata ne mogu ukidati uspostavljeni mehanizmi zaštite ljudskih i kolektivnih prava (principle of non-retrogression).
Ukidanje Vijeća naroda RS-a ne bi bilo čisto organizaciono ukidanje jedne entitetske institucije, nego direktno oduzimanje mehanizma vitalnog nacionalnog interesa za nesrpske narode u tom entitetu. Budući da su ljudska i kolektivna prava iz Odluke Ustavnog suda BiH U-5/98 inkorporirana u ustavni sistem, svako njihovo redukovanje predstavlja normativno nazadovanje koje je u direktnoj koliziji sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH.
Ustavna procedura u RS-u je jasna — za promjenu Ustava (ili usvajanje potpuno novog tekstualnog okvira) nije dovoljna samo dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini RS (skup od 83 poslanika), već je obavezna i potvrda u Vijeću naroda RS-a.
Da bi ustavne promjene stupile na snagu, moraju dobiti natpolovičnu većinu glasova u svakom od klubova konstitutivnih naroda (Klub Bošnjaka, Klub Hrvata, Klub Srba) te Klubu Ostalih. Da bi RS ukinula Vijeće naroda ili smanjila njegove ovlasti, za to moraju glasati i sami delegati u Vijeću naroda.
Kako su predstavnici Kluba Bošnjaka već unaprijed najavili da neće podržati odluke koje narušavaju njihovu poziciju, vlasti u RS-u dolaze do nepremostive proceduralne i ustavne prepreke. Svako zaobilaženje Vijeća naroda u ovom procesu učinilo bi novi Ustav formalno nevažećim i protustavnim od prvog dana, naveo je Trlin.
Na koncu, nije kriva Banja Luka, niti ono što govori građanin Milorad Dodik. Potpuna je krivica jedino na onima koji pristaju na dogovore s onima koji ruše državu Bosnu i Hercegovinu!
(SB)
(6)










