Napetosti su povezane i s ukrajinskim napadima na ruske rafinerije.
Odnosi Washingtona i Kijeva ponovo su se zaoštrili nakon što je američki predsjednik Donald Trump optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ne želi pregovarati o okončanju rata. Ukrajina je istovremeno upozorila da joj SAD uskraćuje ključnu vojnu podršku, dok se ruski napadi nastavljaju.
Iako je Trumpova administracija početkom 2025. godine obustavila odobravanje novih paketa pomoći, Ukrajina je nastavila ratovati zahvaljujući evropskim saveznicima i ubrzanom razvoju vlastite namjenske industrije.
No, koliko je Kijev još ovisan o Washingtonu i može li izdržati bez američke podrške? Prema analizi CNN-a, SAD raspolaže trima glavnim instrumentima pritiska na Ukrajinu – ekonomskim, vojnim i političkim.
Evropa preuzela finansiranje, ali američko oružje ostaje ključno
Prema podacima njemačkog Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, SAD je od početka ruske invazije 2022. godine Ukrajini pružio najmanje 131,5 milijardi dolara pomoći, čime je ostao najveći pojedinačni donator.
Evropske države i institucije Evropske unije zajedno su, međutim, izdvojile najmanje 228,5 milijardi dolara. Među najvećim evropskim pružaocima vojne pomoći su Njemačka, Danska, Nizozemska i Švedska, a značajan doprinos daju i Velika Britanija te Norveška.
Problem je u tome što evropski saveznici veliki dio američkog naoružanja kupuju upravo u SAD-u, a njegov prijenos Ukrajini i dalje zahtijeva odobrenje Pentagona.
Posebno su važni projektili za protivzračni sistem Patriot, jedan od rijetkih sistema sposobnih za presretanje ruskih balističkih projektila.
Zelenski je upozorio da isporuke već dogovorenih projektila kasne. Ukrajina je prošle sedmice ostala bez presretačkih projektila za Patriot, što ju je učinilo znatno ranjivijom na ruske napade.
Tokom jednog od posljednjih napada na Kijev nije presretnut nijedan balistički projektil, što ukazuje na kritično niske zalihe.
Obavještajni podaci i satelitska tehnologija
Iako je američka finansijska pomoć gotovo presušila, Ukrajina i dalje u velikoj mjeri ovisi o američkoj tehnologiji i obavještajnim podacima.
Osim sistema Patriot, ključnu ulogu imaju američki sistemi ranog upozoravanja na raketne napade te vojna verzija satelitskog interneta Starlink, poznata kao Starshield.
Zelenski tvrdi da Ukrajina u više navrata nije dobila američka upozorenja o nadolazećim balističkim napadima, zbog čega se sirene za zračnu uzbunu nisu oglasile na vrijeme. Ukrajinski zvaničnici navode da je to doprinijelo većem broju civilnih žrtava.
Trump i američki State Department negirali su ograničavanje razmjene obavještajnih podataka, a Zelenski je naknadno potvrdio da je saradnja ponovo uspostavljena.
Međutim, ukrajinski zvaničnici tvrde da ograničenja sistema Starshield i dalje otežavaju vojne operacije, uključujući djelovanje dronova za presretanje ruskih napada.
Slamanje ukrajinske volje za otporom
Trump je odbacio odgovornost za ograničenja, dok je Elon Musk poručio da odluke o brzini i načinu korištenja sistema donose američka vojska i predsjednik.
„Ako ne možemo dobiti Starshield s normalnom brzinom kako bismo se branili, preživjet ćemo i ostati snažni“, rekao je Zelenski za CNN.
Max Bergmann iz Centra za strateške i međunarodne studije smatra da bi prekid pristupa američkim sistemima mogao imati razorne posljedice za Ukrajinu, uključujući velike ekonomske štete i dodatne civilne žrtve.
Ipak, sumnja da bi to slomilo ukrajinsku volju za otporom.
Politički pritisak mogao bi ohrabriti Putina
Stručnjaci upozoravaju da pogoršanje američko-ukrajinskih odnosa ima i šire političke posljedice.
Trumpova administracija ovog je mjeseca odgodila primjenu novih sankcija Rusiji i omogućila izvoz ruskog dizela, dok Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva za okončanje rata.
Natia Seskuria iz britanskog instituta RUSI smatra da američki pritisak na Kijev daje Kremlju nadu da će nastavkom rata s vremenom oslabjeti i odlučnost Evrope da pomaže Ukrajini.
Sličnog je mišljenja John Lough iz Centra za nove euroazijske strategije (New Eurasian Strategies Centre), koji upozorava da posljednji potezi Washingtona dodatno naglašavaju razilaženje SAD-a i Evrope.
Napetosti su povezane i s ukrajinskim napadima na ruske rafinerije. Trump ih je okrivio za rast cijena goriva, umjesto rata s Iranom, što analitičari tumače i u kontekstu američkih unutrašnjopolitičkih problema.
Može li Ukrajina izdržati bez SAD-a?
Prema procjenama stručnjaka koje prenosi CNN, Ukrajina bi mogla nastaviti ratovati i bez direktne američke finansijske pomoći, posebno uz nastavak evropske podrške i razvoj domaće vojne proizvodnje.
Međutim, kratkoročno nema odgovarajuću zamjenu za pojedine američke sisteme protivzračne odbrane, satelitske komunikacije i obavještajne tehnologije.
Evropa bi dugoročno mogla razviti vlastite kapacitete, ali za to će biti potrebno vrijeme i znatna ulaganja.
Najveći rizik za Kijev stoga nije samo gubitak američkog novca nego i mogućnost da Washington ograniči pristup tehnologiji i naoružanju koje Evropa trenutno ne može u potpunosti nadomjestiti.
(CNN)
(3)
Related posts:
NEČUVENO: Kao nagradu za selidbu brata Nermina Nikšića službenim kamionom, SDP u Novom Gradu izabrao…
Ćulum nakon sastanka sa Dodikom nije došao na posao u SIPA-u: Bošnjaci jesu, ali trebaju li čekati…
SADA JE SVE JASNO: Trump razmatra velike promjene u učešću SAD-a u NATO-u
MAHIR MEŠALIĆ : “Svi navedeni u aferi ‘Spengavanje’ samo su živi štit…”
VUČIĆ NA PLENKOVIĆEVOM KANAPU: Sudbina srbijanske nafte u rukama Zagreba
Kazna čeka potpredsjednicu NSRS nakon bahate vožnje službenim ‘Audijem’: ‘Novi zakon važi i za političare’
UPOZORENJE IZ SRBIJE: Ovo je prava istina o Vučićevoj ostavci i želji da bude…
BIVŠI DIPLOMATA UPOZORAVA: “Balkan je nedovršeni posao Zapada i to skupo plaćamo, politički akteri unutar Bosne i Hercegovine…”
GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja odlazi
DRAGAN BURSAĆ: „Dodik želi verifikovati etničko čišćenje i genocid do kraja; Nažalost, najveće su šanse da će u Srbiji biti krvi…“
