Prof. dr. Jasmin Hasić je autor udžbenika Bosnian Language for Non-Native Speakers A1/A2

Jasmin hasicJasmin Hasić: U budućnosti sebe vidi u istom prostoru u kojem je i sada, između teorije i prakse, između Bosne i Hercegovine i svijeta

Promocija udžbenika Bosnian Language for Non-Native Speakers A1/A2 u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine dr. Jasmina Hasića (38) pobudila je veliki interes.

Tom prilikom je Hasić kazao da postoji veliki interes za učenje bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, kako kod stranaca koji borave u našoj zemlji tako i u inostranstvu kod osoba koje su bh. porijekla ili su supružnici nekoga iz BiH.

Prof. dr. Jasmin Hasić rođen je 1987. godine u Sarajevu. U ratu je sa porodicom izbjegao najprije u Švedsku, a potom u Poljsku, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu pohađao je u Mariboru i potom ostavrio veoma uspješnu aklademsku karijeru.

Jezik koji se nosi sa sobom

Njegova istraživačka polja obuhvataju vanjsku politiku, komparativnu politiku, studije dijaspore, izgradnju mira i tranzicijsku pravdu, s posebnim fokusom na politike memorije.

Govori više slavenskih i neslavenskih jezika, što je i inspiracija za nastanak ovog udžbenika.

Kada za Raport govori o promociji udžbenika Bosnian Language for Non-Native Speakers A1/A2 u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, Jasmin Hasić ne govori o uspjehu, nego o kontinuitetu.

Biblioteka za njega nije tek zgrada ili institucija, nego simbol ideje da znanje, jezik i pamćenje imaju svoj dom. Kao dijete koje je Sarajevo napustilo prerano, kaže, bosanskom jeziku se cijelog života vraćao s određene distance, ponekad nesigurno, ponekad s nostalgijom.

Vidjeti knjigu o bosanskom jeziku, i to u nestandardnom, praktičnom formatu, u prostoru koji čuva kolektivnu memoriju zemlje, doživio je kao tiho zatvaranje jednog kruga. Ne kao ličnu pobjedu, nego kao potvrdu da ima smisla ulagati trud da se bosanski jezik učini dostupnim drugima, tzv. neizvornim govornicima, strancima, ali i nama samima. U tom smislu, njegova knjiga nije samo udžbenik, nego i diskretna gesta povratka.

Bosanski kao strani, ali ne i dalek

Ideja za udžbenik nije nastala iz akademske ambicije, nego iz vrlo konkretne praznine. Tokom studija i rada u različitim evropskim gradovima, Hasić je stalno susretao ljude koji su iz profesionalnih, privatnih ili emotivnih razloga željeli naučiti bosanski jezik, ali nisu znali odakle početi. Postojeći materijali bili su rijetki, često zastarjeli i metodološki neujednačeni.

Zato je udžbenik oblikovao po uzoru na one za “velike” jezike, oslanjajući se na Zajednički evropski referentni okvir (tzv. CEFR), ali bez gubljenja onoga što bosanski čini živim: kulture, navika, humora i svakodnevnih situacija. U njemu se uči kako se pozdravlja, razgovara telefonom ili popunjava formular, ali se usput saznaje i o bosanskoj kafi, gradovima, imenima i običajima. Jezik se ne tretira kao apstraktni sistem, nego kao sredstvo snalaženja u svijetu.

Za Hasića, bosanski jezik nije u opasnosti da nestane, on se govori, piše, pjeva i voli. Ali jeste u opasnosti da se svede na politički simbol, umjesto da se razvija kao funkcionalan, otvoren i samopouzdan jezik. Upravo zato smatra da je jedan od načina njegove zaštite pomalo i paradoksalan: otvoriti ga drugima. Kada ga uče neizvorni govornici ili stranci, bosanski prestaje biti samo “naš” i postaje univerzalan.

Između jezika, zemalja i tišine

Pitanje jezika za Hasića je neraskidivo vezano za iskustvo migracije. Maternji jezik, kaže, često je posljednja stvar koju čovjek ponese i prva koju počne gubiti, ne zato što ga zaboravlja, nego zato što ga rijetko ima s kim dijeliti. Za njega je bosanski oduvijek bio prostor intime, tj. jezik u kojem misli o stvarima koje nisu nužno akademske, jezik u kojem se šuti i pamti.

Zato na gubitak jezika kod djece bh. dijaspore ne gleda kao na isključivo moralno pitanje. To vidi kao realnost migracija, a ne kao neuspjeh ili poraz roditelja ili same djece. Ona prirodno usvajaju jezik sredine u kojoj žive, jer im je potreban da bi pripadala. Problem nastaje tek kada se zaboravi da je dvojezičnost bogatstvo, a ne teret. Bosanski ne mora biti savršen da bi bio živ, nekad je dovoljno da postoji kao jezik povratka.

Nakon nekoliko godina rada u međunarodnim institucijama izvan BiH, uključujući i nedavni angažman u Misiji UN-a u Prištini, Hasić kaže da je naučio da se najvažnije stvari često dešavaju tiho. U budućnosti sebe vidi u istom prostoru u kojem je i sada, između teorije i prakse, između Bosne i Hercegovine i svijeta. Ne privlače ga gotove pozicije koliko procesi učenja.

Privatno, kaže, vodi prilično običan život. Voli duge šetnje gradovima koje ne poznaje i razgovore bez jasnog zaključka. Jezik mu je i posao i hobi. Često sluša ljude više zbog načina na koji govore nego zbog onoga što govore. Možda ga najbolje opisuje to što je stalno negdje između: jezika, zemalja i disciplina. Vremenom je, kaže, naučio da je to sasvim u redu mjesto za “biti”.

(Raport)

(3)

Related posts:

ČEKAJUĆI NOVU KOALICIJU: Hoće li HDZ, Trojka i opozicija iz RS ove sedmice ozvaničiti svoj savez BiH treba hitno Zakon o “stranim agentima” po uzoru na SAD Velike najave, pa muk: Gdje je zapelo sa željezničkom linijom Sarajevo – Prag? Još jedna ‘sezonska ideja'… OVDJE STANUJU MILIONERI: Dva grada u Bosni i Hercegovini vode na listi, zna se ko je “jači”… Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže za Raport: Da bi bio Srbin patriota po mjeri SNSD-a moraš prvo biti… FUP NA ČELU S RAMOM ISAKOM PORUČIO GRAĐANIMA: “Nema razloga za zabrinutost i uznemirenost” Dobre vijesti za radnike: Pauza na poslu će se ubuduće uračunavati u radne sate? OTAC NA SLUŽBENOM PUTINU: Milorad Dodik u petodnevnu posjetu Rusiji poveo cijelu porodicu; navodno u Moskvi „vade papire“ za „zlu ne trebalo“ ČOVIĆ IMA PLAN: Trojka pod pritiskom, SDA čeka I ISKUSAN I POLITIČKI PODOBAN: Pljušte reakcije na društvenim mrežama na izbor Bakira Hadžiomerovića za direktora FTV-a…

Jasmin Hasić za Raport: Bosanski jezik je u opasnosti da se svede na politički simbol, umjesto da se razvija kao funkcionalan, otvoren i samopouzdan