ISTEKAO ROK: Koliko će nas koštati afera „Viaduct“ i ko je u džepove stavio milione maraka... — Sarajevograd.org

Dnevna kamata je nepunih 20.000 maraka.

Istekao je rok za isplatu duga slovenačkoj firmi „Viaduct“ u iznosu od 110 miliona maraka. Taj dug je veći za tri miliona maraka. Svakim danom će rasti do pronalaska konačnog rješenja. Dnevna kamata je nepunih 20.000 maraka. Izostaje rješenje ali i odgovornost za izgubljenu arbitražu u Washingtonu.

Rok za isplatu duga „Viaductu“ je istekao. Obračunat će se dodatnih 3 miliona maraka po osnovu kamata i penala. Budžet Bosne i Hercegovine nije usvojen. Ne zna se kako će dug od 113 miliona maraka biti isplaćen slovenačkoj firmi.

Jedino sustavno rješenje za Viaduct je nebrojeno puta kazano od strane Vijeća ministara i od strane mene jeste donošenje proračuna i rješenje kroz proračun. Stoga, pozivam instituciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine da to uradi što prije kako bismo izbjegli i sve dodatne i tako dalje, kazala je Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

Početna kamata prema presudi iznosi 7,1 posto. Zbog složenog načina obračuna kamate, ranije je objašnjeno, prelaziće 20 posto na godišnjem nivou. Dug će dnevno rasti za 18.600 maraka.

Jedino što nas interesuje da mi kao Slovenija i ja kao ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini pratimo interese i naših pravnih i fizičkih lica u vašoj zemlji tako da toliko smo upoznati sa ovim primjerom, kazao je za BHRT Damijan Serdar, ambasador Slovenije u Bosni i Hercegovini.

Vlast na nivou BiH ne može se dogovoriti iz kojeg budžeta će novac biti isplaćen. Opozicija u RS stava je da je slučaj „Viaduct“ od početka dobro isplaniran.

„Neko puni džepove na račun naroda. Za ta tri miliona mogao se izgraditi jedan vrtić ili napraviti 15 kuća za nezbrinute porodice. Republika Srpska će, htjela ili ne, jednog dana morati platiti sve troškove proizašle iz arbitraže“, kazao je Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora SDS-a.

Dug se mora platiti. Tako je odlučeno pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu. Jedno od, sada već odbijenih rješenja, bila je isplata duga od dobiti Centralne banke Bosne i Hercegovine, a koja pripada bh. entitetu Republika Srpska.

Nijedan ekonomski razlog ne postoji da se iz bilo kojih sredstava izmiri ta obaveza, da se birokratsko-administrativno usaglasi način na koji će to biti urađeno po zakonu, i da se stavi tačka na povećanje tog duga, poručio je ekonomist Zoran Pavlović.

Slučaj datira od 2004. godine. Tada je dodijeljena koncesija firmi HES „Vrbas“ u vlasništvu „Viaducta“. Ugovor je raskinut nakon što je Vlada RS dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila realizaciju projekata prethodno definiranih sa slovenačkom firmom.

Ono što je sporno da ovo pitanje nije riješeno pravovremeno kada je moglo da bude za 50 ili 100 puta manje da budu kazne plaćene. Znalo se i tada da će se nešto morati platiti. Samo niko nije očekivao da bude to baš ovoliki iznos.

Prva tužba stiže 2016. godine. „Viaduct“ je bio zainteresovan i za povlačenje tužbe. Traženo je milion konvertibilnih maraka.

Jedina mogućnost koja postoji u ovom slučaju sada jeste da Bosna i Hercegovina plati dug tužiocima, a nakon toga regresnom tužbom da tuži Republiku Srpsku i traži isplatu novca koju je isplatila po presudi.

(SB)

(92)