Diplomate i stručnjaci upozoravaju da ovakvo ponašanje, iako “možda dobro za kratkoročnu stabilnost”, ozbiljno ugrožava vladavinu prava i pravnu državu u Bosni i Hercegovini.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, manjeg od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, već gotovo dvije decenije predstavlja ključnu figuru političke polarizacije i pravosudnih sukoba u zemlji. Njegov secesionistički kurs dodatno zaoštrava etničke podjele i sigurnosnu klimu u državi koja i dalje pokušava uspostaviti stabilnost na Zapadnom Balkanu, piše francuski list Liberation.
Dok Bošnjaci svake godine obilježavaju pad Srebrenice i genocid nad više od 8.000 muškaraca i dječaka u julu 1995. godine, Dodik uporno negira taj genocid. U julu 2024., kada su Ujedinjene nacije planirale usvajanje rezolucije o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, Dodik je u Banjoj Luci masovno okupljenim pristalicama nazvao taj događaj “greškom” i “ogromnim zločinom”, ali ne i genocidom — usprkos ranijim suprotnim izjavama.
Spor oko Srebrenice jedan je od glavnih izvora tenzija u zemlji, a Dodikovi separatistički potezi u posljednje dvije godine samo su produbili krizu. Bh. pravosuđe izdala je naloge za njegovo hapšenje zbog ugrožavanja ustavnog poretka, ali je on uspio izbjeći pritvor, pa čak i nakon naredbi suda da bude uhapšen, policijske snage nisu intervenirale. Pokušaj hapšenja u aprilu ove godine u Istočnom Sarajevu okarakterisan je kao “predstava”, jer nisu postojali stvarni planovi za pritvaranje, a evropske sigurnosne snage (EUFOR) nisu bile angažovane.
Diplomate i stručnjaci upozoravaju da ovakvo ponašanje, iako “možda dobro za kratkoročnu stabilnost”, ozbiljno ugrožava vladavinu prava i pravnu državu u Bosni i Hercegovini. Dodik, koji je u međuvremenu putovao u zemlje poput Srbije, Rusije i Mađarske, održava snažne veze s režimima koji ga otvoreno podržavaju, dok su međunarodni pokušaji njegove kontrole često blokirani, između ostalog i od strane Beograda i Budimpešte.
Profesor Sead Turčalo s Univerziteta u Sarajevu ukazuje na alarmantnu situaciju u kojoj političke stranke kontrolišu institucije, a Dodik nadzire značajan dio njih. To dovodi do selektivne primjene zakona i gubitka povjerenja građana, što prijeti dugoročnom miru u zemlji.
Prema ocjeni evropskih izvora, Dodik je uspostavio autoritarni i klijentelistički sistem vlasti u Republici Srpskoj, jačajući vlastitu sigurnosnu strukturu kroz militarizovanu žandarmeriju. Njegov stav prema Bosni i Hercegovini je jasan — on više ne vjeruje u njenu budućnost, već se okreće Srbiji i teži ujedinjenju s njom.
Istraživač Hikmet Karčić ističe da je pravi problem ne u Banjoj Luci, nego u Beogradu, koji ga podržava. Ipak, bez te podrške, Dodik i njegova stranka ostaju sami, svjesni da Evropa nema dovoljno volje da ih zaustavi.
Milorad Dodik i dalje ostaje ključna figura političkih previranja u Bosni i Hercegovini, simbol dubokih podjela koje prijete stabilnosti cijelog regiona.
(SB)
(3)
Related posts:
Raport donosi šta piše u izvještaju DKTP-a Tužilaštvu BiH i SIPA-i: ‘Imamo direktnu naredbu, ministrica hitno mora napustiti Banju Luku’
NEČUVENO: Odlukom Vlade Federacije BiH penzioneri dobili povećanje, ali drastično manje…
SMAJIĆ SKINUO MASKU PREDSJEDNIKU HDZ-a: “Dragan Čović je saučesnik u promociji projekta ‘Srpski svet’!”
