I medicina i politika su profesije koje nose ogromnu odgovornost. Kao doktorica, odgovorni ste za zdravlje i život pacijenta koji vam je ukazao povjerenje. U politici ste odgovorni za odluke koje utječu na živote velikog broja ljudi i na pravac u kojem se društvo kreće.

 

 

 

O radu aktuelne Federalne vlade, položaju radnika, stanju u zdravstvu te aktuelnoj političkoj situaciji razgovarali smo s Jasminom Biščević-Tokić, zastupnicom SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Biščević-Tokić često u fokus stavlja pitanja socijalne sigurnosti, zdravstvenog sistema i prava zaposlenih.

 

 

U intervjuu za Stav govori o najvećim problemima s kojima se danas suočavaju građani Federacije, ali i o viziji budućeg razvoja ovog entiteta, te propalom eksperimentu zvanom Trojka.

 

 

Federalna vlada koju čine stranke Trojke i HDZBiH ulazi u završnicu četverogodišnjeg mandata. Koji su prema Vašem mišljenju njeni najveći (ne)uspjesi?

 

 

Ovoj Vladi je pošlo za rukom da u jednom mandatu uništi sve ono što je popravljano u proteklih osam godina. Zaustavili su rast broja zaposlenih, koji sada rapidno pada. Pada nam i izvoz, industrijska proizvodnja. Jedan za drugim padaju i veliki privredni giganti, poput Koksare i Željezare Zenica. U okolnostima u kojima pola svijeta ratuje naša namjenska industrija sve više propada. Ali zato rastu cijene, akumulirani gubici javnih preduzeća i dugovi. I to se ne zadužuju za kapitalna ulaganja, velike infrastrukturne projekte već da zaduživanjem budućih generacija plaćaju tekuće troškove i tako prividno amortizuju katastrofalne posljedice svoje vladavine.

 

 

Ne moram prezentovati konkretne brojke koje potvrđuju tačnost prethodno navedenog. Građani najbolje znaju kako žive sa ovom Vladom. Dovoljno je da pogledaju u svoje novčanike, cijene u prodavnicama, račune za struju i ostale režije. Bit će jako teško popraviti sve ono što su uništili u ovom mandatu. Moguće je, ali će nam trebati vremena, truda, znanja i mnogo razumijevanja građana.

 

 

Često u svojim javnim istupima tvrdite da je Trojka oslabila probosanski politički blok. Na čemu temeljite tu ocjenu?

 

 

Predsjednik Bakir Izetbegović je u nekoliko navrata pozivao sve probosanske stranke da napravimo snažan blok koji će se efikasno suprotstaviti retrogradnim politikama. Svaki put su to odbili. Ali su se odmah odazvali na poziv Milorada Dodika da on izabere “ko će od muslimana biti u vlasti”. Pristali su na jednodnevnu suspenziju Ustava FBiH na štetu Bošnjaka da bi zasjeli u fotelje. Nije im smetalo da Vladu i bošnjačke ministre imenuju predsjednica Hrvatica i potpredsjednik Srbin.

 

 

 

Miloradu Dodiku su isporučili Ministarstvo sigurnosti, šefa operacija OSA-e, Službu za poslove sa strancima, Upravu za indirektno oporezivanje, 100 miliona za kumovu zgradu… Dodik, njemu bliske osobe i firme su skinute sa američke crne liste, što je direktna posljedica “diplomatije” Denisa Bećirovića i Elmedina Konakovića, koji nakon četverogodišnjeg mandata građanima samo broje koliko su puta putovali avionom i odmarali u VIP salonima.

 

 

HDZ-u su isporučili Agenciju za državnu službu BiH, cjelokupan sektor cestogradnje u FBiH. Smijenili su heroja odbrane Mostara i imenovali HDZ-ovog kadra na čelo Fonda za zaštitu okoliša. Entitet RS je u proteklih nekoliko godina uprihodovao oko 400 miliona KM više od indirektnih poreza, koji su trebali pripasti Federaciji, zato što je Trojka pristala da se u septembru 2023. utvrde koeficijenti za raspodjelu. Upozoravali smo ih da to ne rade, ali su im fotelje bile važnije od interesa građana.

 

 

Da li je SDA danas bliže povratku u vlast nego prije dvije godine?

 

 

Mislim da jeste, ali treba prvo pobjediti na izborima. I to pobijediti uvjerljivo. Građani biraju i bez njihove podrške ne može se napraviti ni jaka vlast. SDA je pobjednik prošlih općih izbora, ali je suspenzijom Ustava na jedan dan ostala u opoziciji. Ovaj put se to neće dogoditi i to ne samo zato što će SDA ostvariti mnogo uvjerljiviju pobjedu već i što je međunarodna zajednica svjesna da je eksperiment sa Trojkom potpuna propast i neće ponovo napraviti sličnu grešku.

 

 

Kakvi su danas odnosi SDA i međunarodne zajednice, s obzirom na činjenicu da je nakon Općih izbora 2022. visoki predstavnik u ostavci Christian Schmidt pod pritiskom bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja izbacio izbornog pobjednika iz vlasti SDA, a ugurao Trojku. Da li se odnos sada nakon što se uvidjelo da je ovaj eksperimet propao promijenio?

 

 

Itekako. Primijetimo to i mi zastupnici u kontaktima sa predstavnicima međunarodne zajednice. Svi već računaju na to da će sarađivati sa nama na popravljanju onoga što je Trojka pokvarila u ovom mandatu. Uostalom, konkretnije je sastanke na međunarodnom nivou u proteklih godinu dana imao predsjednik opozicione SDA od članova Predsjedništva BiH i ministra vanjskih poslova.

 

 

Građani se žale na rast cijena uprkos mjerama Vlade FBiH. Da li su te mjere po Vašem mišljenju dale odgovrajuće rezultate ili su kao što to većina građana osjeti na vlastitom džepu, tek politička šminka i potez kao da se nešto radi?

 

 

Njihove “mjere” su i dovele do poskupljenja. Podizanjem cijena električne energije, ali i podizanjem minimalne plaće bez rasterećenja privrede i uvođenjem neradne nedjelje samo za jednu djelatnost i samo u određenim dijelovima FBiH su direktno utjecali na rast cijena.

 

 

Suvišno je i govoriti o besmislu akcija poput “zaključavanja cijena”. Smiješno je tvrditi da je slobodna volja prodavača da ograniče cijene nekoliko proizvoda “mjera” koja će doprinijeti boljoj kupovnoj moći građana.

 

 

Šta biste vi uradili drugačije kada je riječ o zaštiti životnog standarda?

 

 

Nastavili bi provoditi ekonomske politike koje su vođene u protekla dva mandata, a koje su rezultirale rastom broja zaposlenih, rastom izvoza, industrijske proizvodnje, BDP-a i svih ostalih ekonomskih parametara. Nastavili bi sa izgradnjom saobraćajne i energetske infrastrukture. Vlade SDA-ovih premijera su kreirale 1.000 radnih mjesta mjesečno. Sa ovom vlašću broj zaposlenih rapidno pada. Zaustavljena je gradnja autoputa na Koridoru Vc, industrijski giganti se gase, namjenska industrija je na koljenima. To je možda i najveći paradoks, uzimajući u obzir rastuću potrebu za municijom i naoružanjem u svijetu.

 

 

Kako ocjenjujete stanje u javnim preduzećima Federacije?

 

 

Elektroprivreda BiH je godinama bila sinonim za uspješno preduzeće. Poslovali su za milionskim dobicima, izvozili su električnu energiju, a njena cijena za domaće tržište je bila među najnižim u Evropi. Sada to preduzeće iz godine u godinu akumulira sve veće gubitke, a računi građanima i privrednicima su sve veći. Na čelo jednog takvog preduzeća su postavili čovjeka sa iskustvom rada u lokalnom komunalnom preduzeću. Ništa bolje nije ni u ostalim javnim preduzećima.

 

 

Vi ste često govorili o položaju radnika tokom svog zastupničkog mandata. Koji je danas najveći problem zaposlenih u Federaciji BiH?

 

 

Danas je jedan od najvećih problema zaposlenih u Federaciji BiH nesigurnost radnog mjesta. Mnogi radnici i dalje se suočavaju s niskim primanjima u odnosu na rast troškova života, nesigurnim uvjetima rada, prekovremenim radom koji često nije adekvatno plaćen te nedovoljnom mogućnošću da kroz svoj rad obezbijede dostojanstven život za sebe i svoje porodice.

 

 

Da li institucije dovoljno kontrolišu poslodavce koji ne uplaćuju doprinose?

 

 

Institucije imaju zakonske mehanizme za kontrolu uplate doprinosa, međutim praksa pokazuje da taj sistem još uvijek nije dovoljno efikasan i da postoje slučajevi neuredne uplate doprinosa. Svaki radnik ima pravo da mu budu uredno uplaćeni doprinosi, jer od toga zavise njegovo zdravstveno osiguranje, penzija i druga prava iz radnog odnosa. Zbog toga je potrebno dodatno unaprijediti koordinaciju između poreznih organa, inspekcija i drugih nadležnih institucija, te osigurati brže i efikasnije sankcionisanje prekršilaca. Država mora poslati jasnu poruku da prava radnika nisu stvar dobre volje poslodavca, već zakonska obaveza koja se mora poštovati.

 

 

Kako riješiti odlazak radne snage iz BiH?

 

 

Poseban izazov predstavlja odlazak kvalifikovane radne snage, što je posljedica osjećaja da se rad, znanje i odgovornost ne vrednuju dovoljno. Zbog toga je neophodno graditi sistem koji će istovremeno podsticati zapošljavanje i stvarati uvjete za veće plaće, bolju socijalnu sigurnost i kvalitetniji životni standard. Samo na ovaj način možemo zaustaviti odlazak radne snage.

 

 

Treba li Federacija liberalizovati uvoz stranih radnika ili prvo zaštititi domaće?

 

 

Prije nego što se govori o liberalizaciji uvoza stranih radnika, potrebno je prije svega osigurati stabilnu zaštitu domaće radne snage. To znači jačanje uvjeta rada, unapređenje plaća i radnih prava. Tek kada se u potpunosti iskoriste domaći kapaciteti može se razmatrati uvoz strane radne snage kao dopuna, a ne kao zamjena domaćim radnicima.

 

 

Je li Federacija spremna za ozbiljnije reforme zdravstvenog sistema? Šta je to što po Vašoj ocjeni ne funkcionira dovoljno dobro kada je riječ o zdravstvenom sistemu?

 

 

Federacija je spremna za ozbiljne reforme kad je riječ o zdravstvenom sistemu. Prije svega to su izmjene zakonske regulative, najprije Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBIH, ali i druge, jer se bez njih ništa ne može promjeniti. Liste lijekova nisu već dugo revidirane i to se treba što prije uraditi, mislim da je to gorući problem. Puno novca se troši a u stvarnosti niko nije zadovoljan.

 

 

Poslodavci instistiraju da se radnicima smanji plaćanje bolovanja sa dosadašnjih 42 na 15 dana, a da sve preko 15 dana ide na teret zavoda zdravstvenog osiguranja. Također, traže da oni imaju uvid u zdravstvene kartone odnosno medicinsku dokumentaciju radnika koji je na bolovanju. I ima tu još zahtjeva. Da li je takvo što zaista moguće provesti u praksi? Koje su Vaše ključne zamjerke i kako bi Vi riješili ovo pitanje s obzirom da dolazite iz zdravstvenog sektora?

 

 

Prvo izmjene zakona, pa tek onda podzakonski akti. Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika FBiH predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH. Kao akt niže pravne snage, pravilnik ne može propisivati obradu ličnih podataka u većem obimu ili drugačijem režimu nego što je to već utvrđeno zakonom. Svako proširenje obima obrade ličnih podataka mora imati izričit i jasan zakonski osnov. Također kad je riječ i o izmjeni 42 dana potrebna je izmjena Zakona.

 

 

Kao doktorica medicine i političarka, šta Vam je teže – rad u zdravstvu ili politika?

 

 

I medicina i politika su profesije koje nose ogromnu odgovornost. Kao doktorica, odgovorni ste za zdravlje i život pacijenta koji vam je ukazao povjerenje. U politici ste odgovorni za odluke koje utječu na živote velikog broja ljudi i na pravac u kojem se društvo kreće.

 

 

Zato ne bih rekla da je jedno teže od drugog. U oba slučaja morate donositi teške odluke, biti spremni preuzeti odgovornost za njihove posljedice i uvijek imati na umu da je služenje ljudima iznad svega. Naš zadatak je da radimo u najboljem interesu ljudi koji su nam ukazali povjerenje.

 

 

Šta smatrate svojim najvećim političkim uspjehom u ovom mandatu?

 

 

Najvećim političkim uspjehom smatram činjenicu da su građani prepoznali moj iskren i predan rad u Parlamentu Federacije BiH, kao i moju dosljednu borbu za zakonitost, transparentnost. Dosta sam dobila pisama, poziva i molbi za pomoć i to je moja najveća satisfakcija i dodatna motivacija da nastavim raditi u njihovom interesu.

 

 

Postoji li odluka koju biste danas donijeli drugačije?

 

 

Ne postoji! Odluke koje sam donijela u Parlamentu FBiH opet bi ponovila.

 

 

Vidite li sebe nakon oktobarskih izbora ponovo kao federalnu zastupnicu ili možda razmišljate o izvršnoj vlasti?

 

 

Nikada se nisam bavila funkcijama radi funkcija. Moj fokus je uvijek bio na poslu koji obavljam i rezultatima koje ostavljam iza sebe. O kandidaturama i budućim pozicijama odlučivat će stranački organi i građani, a ja ću svoju energiju usmjeriti tamo gdje budem mogla dati najveći doprinos.

 

 

Građani često kažu da se političari pred izbore sjete naroda, a poslije izbora nestanu. Zašto bi birači danas vjerovali upravo Vama i SDA?

 

 

Često čujem tu primjedbu i razumijem zašto su ljudi skeptični. Međutim, oni koji me poznaju znaju da se moj odnos prema ljudima ne mijenja u izbornoj godini. Kao doktorica sam navikla da budem dostupna ljudima kada im je potrebna pomoć, a taj princip sam prenijela i u politiku. Ne pojavljujem se među građanima samo pred izbore. S ljudima sam u stalnom kontaktu, razgovaram s njima, slušam njihove probleme i nastojim da ih rješavam tokom cijelog mandata. To nije nešto što radim zbog kampanje, nego zato što vjerujem da je to suština javnog posla.

 

(Stav)

(5)

Biščević-Tokić: I stranci su shvatili da je eksperiment s Trojkom potpuna propast