Geidt predlaže ponovno okupljanje Vijeća za implementaciju mira (PIC) na ministarskom nivou i imenovanje osobe dovoljnog autoriteta, prihvatljive i Washingtonu i evropskim partnerima.

 

 

 

Britanski lord Christopher Geidt, nekadašnji savjetnik visokih predstavnika Carla Bildta i Carlosa Westendorpa, predložio je imenovanje visokog predstavnika čiji bi zadatak bio da pripremi završetak međunarodnog nadzora i zatvaranje OHR-a. U autorskom tekstu za EUalive zagovara dogovor Washingtona i evropskih partnera o konkretnom vremenskom okviru, uz ispunjavanje postojećih uslova i osiguravanje funkcionalnih institucija BiH.

 

 

Na tekst je na mreži X reagirao i bivši visoki predstavnik Carl Bildt, podržavši ocjenu da je BiH potreban izlazak iz sadašnjeg zastoja.

 

 

„Da, Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje od sadašnjeg međunarodnog i domaćeg zastoja“, poručio je Bildt.

 

 

Geidt, nezavisni član britanskog Doma lordova i nekadašnji glavni savjetnik kraljice Elizabete II, smatra da spor oko imenovanja visokog predstavnika otkriva dublji problem međunarodnog nadzora bez jasno određenog završetka.

 

 

„Neposredni spor tiče se osobe; dublji problem je sistem kojem se ne nazire jasan kraj“, piše on.

 

 

Visoki predstavnik s mandatom za zatvaranje Ureda

 

 

Geidt predlaže ponovno okupljanje Vijeća za implementaciju mira (PIC) na ministarskom nivou i imenovanje osobe dovoljnog autoriteta, prihvatljive i Washingtonu i evropskim partnerima.

 

 

Njen zadatak bio bi da pregovara o tome kako će BiH funkcionirati nakon zatvaranja OHR-a i da bonske ovlasti usmjeri prema pripremi tog završetka.

 

 

„Taj visoki predstavnik mogao bi potom utvrditi realan vremenski okvir prema postojećim kriterijima ‘5+2’, javno objavljivati napredak u ispunjavanju svakog od njih i u skladu s tim postepeno zatvarati Ured“, navodi Geidt.

 

 

Takav proces, prema njegovom prijedlogu, ne bi prejudicirao pristupanje BiH Evropskoj uniji, ali ne bi bio ni usporavan čekanjem na članstvo.

 

 

Evropsko pristupanje opisuje kao cilj čiji se rok mijenja i koji nije isključivo u rukama BiH. Zbog toga smatra da zatvaranje OHR-a treba dobiti vlastiti vremenski okvir.

 

 

Upozorenje na vakuum nakon povlačenja

 

 

Geidt razilaženje Washingtona i Bruxellesa opisuje kao sukob različitih pogleda na budućnost međunarodnog nadzora. Evropski partneri, prema njegovoj ocjeni, oklijevaju da demontiraju OHR, dok Washington postaje nestrpljiv prema mehanizmu koji doživljava kao ograničenje suvereniteta bez odgovarajuće odgovornosti.

 

 

Ipak, upozorava da samo slabljenje tog mehanizma neće osigurati stabilnu i funkcionalnu državu.

 

 

„Ako je cilj suverenija i ekonomski otvorenija Bosna i Hercegovina, pitanje nije treba li OHR trajati zauvijek – očigledno ne treba – nego kako iza sebe ostaviti državu sposobnu da funkcionira bez njega“, piše Geidt.

 

 

Kontrolirani završetak međunarodnog nadzora, smatra, pruža više mogućnosti za utjecaj od pasivnog povlačenja. Alternativa bi mogao biti vakuum u kojem bi ukorijenjeni interesi iskorištavali etničke podjele, dok bi se vanjske sile manje naklonjene suverenitetu BiH nadmetale za utjecaj.

 

 

Kritike domaćim političarima

 

 

Geidt odgovornosti ne oslobađa ni političke aktere u BiH.

 

 

„Ništa od ovoga ne opravdava bosanskohercegovačku političku klasu, čiji su brojni pripadnici i dalje zarobljeni u prošlosti i djeluju provokativno upravo zato što ih ovlasti visokog predstavnika štite od posljedica“, navodi.

 

 

Prema njegovoj ocjeni, dugotrajni međunarodni nadzor učvrstio je kulturu u kojoj se odgovornost stalno prebacuje na druge. Smatra da takav sistem nedovoljno potiče reforme i omogućava političarima da izbjegavaju preuzimanje odgovornosti.

 

 

Kritizira i odsustvo rokova za ispunjavanje programa „5+2“, povezujući dugotrajnu neizvjesnost s propuštenim investicijama i odlaskom mladih.

 

 

Američko-evropski dogovor

 

 

Geidt se osvrće i na nedavni zajednički tekst Bildta i Wolfganga Petritscha u Frankfurter Allgemeine Zeitungu, u kojem su, kako navodi, zagovarali ukidanje OHR-a bez odlaganja. Međutim, problem vidi u vezivanju zatvaranja Ureda za pristupanje EU.

 

 

Predlaže dogovor u kojem bi Washington insistirao na manje nametljivom međunarodnom nadzoru i većoj ekonomskoj otvorenosti, a evropski partneri na tome da nakon tranzicije ostanu funkcionalne institucije.

 

 

Geidt je od 1992. gotovo deset godina radio u BiH i drugim dijelovima bivše Jugoslavije, uključujući savjetničke angažmane uz Bildta i Westendorpa. Suosnivač je i direktor fondacije WB30, koja zagovara istovremeno pristupanje svih šest partnera Zapadnog Balkana Evropskoj uniji do 2030. godine.

 

 

Yes, Bosnia 🇧🇦 deserves better than the current international and domestic stalemate.

— Carl Bildt (@carlbildt) October 23, 2026

 

(SB)

(5)

“BOSNA ZASLUŽUJE BOLJE OD SADAŠNJEG HAOSA!”: Britanski lord iznio prijedlog kako zatvoriti OHR, Carl Bildt ga podržao