Donosimo detalje dokumenta koji je zabrinuo domaće političare.
Donosimo detalje dokumenta koji je zabrinuo domaće političare.
Njemačka i Francuska predstavile su neslužbeni dokument (non-paper) o proširenju Europske unije koji bi trebao dati novi zamah procesu koji je godinama uglavnom u zastoju. Ipak, u svom trenutnom obliku, on također predstavlja rizik za Zapadni Balkan – paradoksalno, posebno ako se pokaže uspješnim.
Njemačka i Francuska službeno su predstavile zajednički neslužbeni dokument (non-paper) pod nazivom “Novi zamah za proširenje”, s ciljem revitalizacije procesa eurointegracija koji je već godinama u dubokom zastoju. Dokument je odaslan kao izravan doprinos uoči ključnih samita Europske unije sa Zapadnim Balkanom i Moldavijom.
U tekstu se naglašava kako je od Europskog vijeća u Solunu prošlo više od dva desetljeća te da proširenje ostaje najprivlačnija ponuda i najutjecajniji vanjskopolitički instrument Unije. Pariz i Berlin upozoravaju da se predstojeći samiti ne smiju propustiti ako se Unija želi upotpuniti kao istinska zajednica europskih država.
Ukidanje proceduralnih kočnica i uvođenje klastera
Predloženi dokument donosi radikalan zaokret prema novom, procesu orijentiranom pristupu koji bi trebao eliminirati preformalizirane prepreke za među-korake. Prema novoj metodologiji, predlaže se spajanje određenih proceduralnih faza kako bi se proces pojednostavio i ubrzao.
Značajna novost je i prijedlog da se, uz potpunu suglasnost država članica, unaprijedi istodobno otvaranje svih relevantnih pregovaračkih klastera u trenucima kada to predloži Europska komisija. Fokus rada država kandidatkinja, Komisije i Vijeća time bi se prebacio s administrativnih i proceduralnih koraka na samu bit i supstancu reformi, koje i dalje moraju biti utemeljene na zaslugama i strogom poštovanju kriterija iz Kopenhagena.
Za jače političko usmjeravanje ovog procesa predviđa se i znatno bolja mobilizacija redovitih Međuvladinih konferencija.
Paradoksalni rizici za Zapadni Balkan
Iako službeni dokument nudi rješenja za bržu i dublju integraciju, analitičari upozoravaju na popratne komentare europskih diplomata koji ističu da ovakav model u trenutačnoj formi krije ozbiljne rizike za države Zapadnog Balkana. Paradoksalno, ti bi se rizici mogli najviše očitovati ako se nova metodologija pokaže uspješnom, jer bi mogla dovesti do postupne integracije u fazama, ostavljajući regiju u čekaonici punopravnog članstva uz pristup samo određenim dijelovima zajedničkog tržišta i fondova.
Zajednički non-paper Berlina i Pariza donosi radikalan zaokret u politici proširenja koji za Bosnu i Hercegovinu ima dvostruko značenje:
Velike ekonomske prilike
Napušta se princip “sve ili ništa”. BiH bi kroz model postupne integracije mogla dobiti pristup jedinstvenom europskom tržištu roba i usluga te europskim fondovima i prije punopravnog članstva.
Bh. diplomati mogli bi sjediti na sastancima Vijeća EU kao promatrači, dok građani mogu očekivati praktične koristi poput integracije u EU sustav besplatnog roaminga.
Najveća zamka prijedloga jest strah da bi ekonomske povlastice mogle postati trajna zamjena za punopravno članstvo, ostavljajući BiH dugoročno bez prava glasa u Bruxellesu.
Proces je potpuno reverzibilan. Svako domaće političko nazadovanje, blokade ili kršenje vladavine prava znače automatsko ukidanje dodijeljenih povlastica i novca.
Ovaj dokument nudi Bosni i Hercegovini ruku spasa u obliku pristupa europskom tržištu i novcu prije samog članstva, što je ogroman motiv za domaću ekonomiju. Međutim, “kvaka” je u tome što bi Bruxelles na ovaj način Bosnu i Hercegovinu mogao politički trajno ostaviti u čekaonici, bez prava glasa i odlučivanja u ključnim europskim institucijama, potvrđeno je iz diplomatskih izvora „Slobodnoj Bosni“.
Za bh. političare ovo je jasan signal da je vrijeme izgovora prošlo, jer novi model nagrađuje isključivo konkretne reforme. Ipak, ključni izazov za BiH bit će uvođenje principa reverzibilnosti – ako domaće vođe nastave s političkim blokadama i narušavanjem vladavine prava, Bruxelles nam može preko noći ukinuti sve ustupljene ekonomske povlastice.
“Pariz i Berlin više ne traže od BiH da preko noći postane savršena država za ulazak u EU, već nude integraciju korak po korak. To je ujedno i velika prilika za ekonomske benefite, ali i opasan rizik da Zapadni Balkan postane tek ekonomska periferija Europe bez stvarne političke moći“, navodi se iz diplomatskih izvora.
(SB)
(640)










