Naime, kao što vam je poznato postupajuća tužiteljica je kćerka pokojnog a za života istaknutog člana političke partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata i političkog funkcionera koji je bio blizak osumnjičenom Miloradu Dodiku, koji je i u to vrijeme bio predsjednik ove političke partije.

 

 

 

Džermin Pašić, zamjenik glavnog tužioca poslao je 7.oktobra ove godine pritužbu VSTV-u BiH u kojoj je hronološki i u detelja pojasnio i upozorio ovu instituciju na probleme s kojima se suočava na svom radnom mjestu zbog, kako je rekao, postupanja Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca.

 

 

Pašić je ovaj dopis prije dva dana ponovo uputio nadležnima u okviru krivične prijave protiv Kajganića, ali i tužiteljice Vedrane Mijović zbog obustave istrage u predmetu protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića zbog napada na ustavni poredak.

 

 

Raport je u posjedu kompletnog dopisa koji nosi naziv “Pritužba – Informacija o kontinuiranim radnjama ugrožavanja prava i nezavisnosti, te izvršavanja obaveza zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

 

 

Dopis je VSTV poslan 7. oktobra VSTV-u

 

 

Dopis je VSTV poslan 7. oktobra VSTV-u i o njemu se čelni ljudi ove pravosudne institucije nisu oglašavali.

 

 

Vašim Rješenjem, naveo je Pašić na početku dopisa, “imenovan sam na funkciju zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Odlukom glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, broj: P-449/24 od 30.09.2024.godine, imenovan sam za jednog od rukovodilaca Posebnog odjela za organizovani. privredni kriminal i korupciju, te ujedno za šefa Odsjeka za organizovani kriminal”

 

 

“Dakle, od preuzimanja funkcije koja mi je povjerena suočen sam sa stalnim ograničenjima u kapacitetu prava i obaveza propisanih članom 6. Zakona o tužilaštvu Bosne i Hercegovine, odnosno članom 11, 37. i 38. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao i odredbama Internog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Nakon što sam iscrpio sve institucionalne mehanizme odgovora na uočene probleme u funkcionisanju Tužilaštva Bosne i Hercegovine, s ciljem očuvanja digniteta institucije u kojoj sam imenovan i funkcije zamjenika glavnog tužioca, sprječavanja daljih nezakonitosti u radu, te neprofesionalnog postupanja, moj odgovor na devijantne pojave je i informacija koju dijelim sa Vama, kao predstavnicima i članovima nezavisnog i samostalnog organa koji u skladu sa odredbama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 17. ovog zakona, istakao je Pašić.

 

 

Pašić u dopisu VSTV ukazuje i na slijedeće probleme i navodi kako je spriječen da radi svoj posao.

 

 

“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine trebalo bi da funkcioniše u skladu sa načelima Nezavisnosti, Jedinstvenosti djelovanja” i Hijerahijskom odnosu koji podrazumijeva odgovornost svih zaposlenih glavnom tužiocu i svojim rukovodiocima u sistemu odgovornosti koji proizilazi iz Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i internih pravilnika. U sadržaju odluke glavnog tužioca povjereno mi je ostvarivanje prava i izvršavanje obaveza u tri Odsjeka, od kojih su u dva odsjeka već prije mog imenovanja odlukama glavnog tužioca imenovani rukovodioci Odsjeka za terorizam i Odsjeka za krijumčarenje ljudima.

 

 

Nakon mog imenovanja lišen sam bilo kakvog izražavanja mišljenja o personalnim rješenjima rukovodnih kadrova u odsjecima kojima rukovodim u skladu sa Odlukom glavnog tužioca. lako sam usljed objektivnih okolnosti pravovremeno ukazao na moguće probleme u odnosima sa rukovodiocem Odsjeka za terorizam, moje sugestije nisu uvažene. Od mog imenovanja, odlukama glavnog tužioca ova struktura je narušena u sastavu rukovodilaca odjela i rukovodilaca odsjeka Tužilaštva, te Uprave Tužilaštva, zbog čega je već primjetna negativna unutrašnja percepcija zaposlenih, što posljedično može ili je imalo uticaja i na negativnu vanjsku percepciju o nepristrasnosti Tužilaštva u ostvarivanju osnovne uloge, istakao je.

 

 

No, ono što je ključno, tiče se predmeta i istrage protiv Milorada Dodika, koja je naredbom Kajganića obustavljena.

 

 

Poznato Vam je da je pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine u toku krivični postupak protiv osumnjičenih Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo „Napad na ustavni poredak iz člana 156 KZ BIH. U skladu sa opisanim odlukama mom imenovanju i postavljanju na dužnost, odnosno propisanim pravima i obavezama, od početka rada na ovom predmetu kao rukovodilac Odjela imao sam ulogu nadzora, postupao u odredenim procesnim prilikama u svojstvu zamjenika glavnog tužioca, te učestvovao u određenim provedenim radnjama dokazivanja.

 

 

Na moj prijedlog formirani su tužilački timovi uz postupajućeg tužioca, sve kako bi se postupak učinio efikasnijim, lišen svake negativne percepcije i preispitivanja nezavisnosti i nepristrasnosti u radu. Funkcionisanje tužilačkih timova koji bi trebali pružiti pomoć u provođenju istrage koju nadzire postupajući tužilac, a koji je u skladu sa Pravilnikom o TCMS određen kao tužilac na kojem se vodi predmet, dosadašnjom praksom Tužilaštva koju je nametnuo glavni tužilac, u brojnim važnim predmetima, prvenstveno onim osjetljive prirode sa aspekta interesovanja javnosti, pretvoreno je u vid kolektivnog odlučivanja i preglasavanja u donošenju odluka. Odluku o formiranju tužilačkih timova isključivo donosi glavni tužilac. Brojni su primjeri u kojem tužilačke odluke u važnim predmetima do danas nisu donesene upravo zbog ovog nametnutog standarda kolektivnog odlučivanja, koji danas očito predstavlja instrument kontrole isključivo u kapacitetu glavnog tužioca, naveo je Pašić.

 

 

Zamjenik glavnog tužioca u svom dopisu upozorio je VSTV BiH s formiranjem ovog krivičnog predmeta pri Odsjeku za terorizam, u funkciji zamjenika glavnog tužioca rukovodioca Odjela, suočen sam sa brojnim poteškoćama i opstrukcijama rada, prvenstveno u prirodi ograničavanja prava i obaveza zamjenika glavnog tužioca-rukovodioca Odjela, nepoštivanja funkcije i njegovih odluka kao neposredno pretpostavljenog rukovodiocu Odsjeka i tužiocima, a koji se direktno mogu reflektovati na vanjsku i unutrašnju percepciju o nezavisnom i profesionalnom postupanju Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

 

 

“Navedeno posebno dolazi do izražaja zbog vrste krivičnog djela, kao najtežeg oblika krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, visokih funkcija koje obnašaju osumnjičeni, te iznimno velikog interesovanja javnosti. Od formiranja ovog krivičnog predmeta vidno su narušeni odnosi glavnog tužioca i mene kao zamjenika glavnog tužioca-rukovodioca Odjela, iz razloga koje sam u početku mogao razumjeti kao razlike u mišljenjima, što je u funkcionisanju pravosudnih institucija sasvim prihvatljivo.

 

 

U sastavu Kolegija glavnog tužioca shodno pogoršanim, nekada i dramatičnim sigurnosnim prilikama za državu i njene institucije, predlagao sam sazivanje sjednica, a u skladu sa članom 17. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji davao mišljenja, izražavao stavove, te predlagao mjere u cilju unaprjeđenja efikasnosti rada, uvijek u znanju da po hijerarhijskoj strukturi tužilaštava ona nisu obavezujućeg karaktera za glavnog tužioca. Upravo zbog ozbiljnosti pitanja funkcionisanja institucija i pitanja koja su razmatrana, insistirao sam na vođenju zapisnika sa sjednica, medutim isti nisu sačinjeni i ostavljeni su u tragu isključivo mojih izjašnjenja dostavljenih glavnom tužiocu elektronskim putem. Trag o donesenim odlukama glavnog tužioca i njegovom očito direktnom uključivanju u rad na ovom i drugim značajnim predmetima, koliko mi je poznato ne postoje, navodi se.

 

 

Pašić je naglasio da je kao rukovodilac Odjela koji je neposredno vršio nadzor nad radom tužilaca u ovom predmetu (Dodik i drugi), predložio skraćenje formiranog tužilačkog tima kojeg je u tom trenutku činilo devet tužilaca, na četiri tužioca, sa jasno datom argumentacijom.

 

 

No, navodi da je prijedlog je od strane glavnog tužioca odbijen kao neosnovan.

 

 

“Odluka ne bi bila upitna da glavni tužilac nije nedugo nakon toga, koristeći se argumentacijom mog prijedloga donio odluku da se tim rasformira, a dalji rad na predmetu povjeri na postupanje samo jednoj tužiteljici, na koju je isti prvobitno bio i signiran. Napominjem da je jedan od razloga formiranja tužilačkog tima, o kojem sam prije podnošenja prijedloga neposredno upoznao glavnog tužioca, bio vezan za moguću percepciju javnosti u vezi sa porodičnim prilikama ove tužiteljice, te drugih pojedinih tužilaca u timu. Naime, kao što vam je poznato postupajuća tužiteljica je kćerka pokojnog a za života istaknutog člana političke partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata i političkog funkcionera koji je bio blizak osumnjičenom Miloradu Dodiku, koji je i u to vrijeme bio predsjednik ove političke partije.

 

 

U skladu sa važećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, kao zamjenik glavnog tužioca i rukovodilac Odjela, postupajućoj tužiteljici izdao sam uputstvo da me informiše o svim mjerama i radnjama koje ima namjeru preduzeti, odnosno zatražio sam informaciju o planu istražnih aktivnosti. Tužiteljica je uz znanje glavnog tužioca i rukovodioca Odsjeka za terorizam ignorisala obavezno uputstvo i dana 04.07.2025.godine, preduzela niz službenih radnji, koje su Vam poznate iz sredstava informisanja, a tiču se predaje osumnjičenih protiv kojih je odlukama Suda Bosne i Hercegovine, na prijedlog Tužilaštva, bila odredena mjera pritvora i raspisana potjernica, navodi se,

 

 

Pašić kaže da je obavješten o svim dešavanjima isključivo putem sredstava informisanja, a da “od postupajuće tužiteljice zatražio sam dostavljanje izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama. U dostavljenom odgovoru navodi se da je izvještaj dostavljen glavnom tužiocu. Nedugo nakon toga, izvještaj sam zatražio i od rukovodioca Odsjeka za terorizam, koji do danas nisam dobio s istekom postavljenih rokova”

 

 

“U ovom, kao i povezanom predmetu dobio sam poziv za saslušanje svjedoka i to u svojstvu zamjenika glavnog tužioca, što je u istom i naznačeno. O toem sam obavijestio i glavnog tužioca, pri tom između ostalog izražavajući sumnju da je poziv motiviran potrebom za mojim izuzećem od svakog daljeg službenog postupanja (nadzor nad radom, pregled donesenih odluka i dr.). Pozivu za svjedočenje koje je bilo zakazano za dan 27.08.2025.godine, nisam se mogao odazvati jer sam na isti dan imao unaprijed zakazane obaveze, zbog čega sam u procesnom položaju svjedoka posupajućoj tužiteljici dostavio opravdanje nedolaska. Suprotno mom očekivanju da se od strane glavnog tužioca pitanje poziva preispita sa aspekta procesnog položaja, kao i svrsishodnosti radnje dokazivanja obzirom da sva saznanja o predmetima crpim iz službenih aktivnosti, o čemu su u skladu sa procesnim pravilima sačinjeni akti i uloženi u predmetni spis, te tako otklone iskazane sumnje, od glavnog tužioca zatraženo je moje izjašnjenje o razlozima neodazivanja pozivu, lako se radi o izjašnjenju koje se tiče mog procesnog položaja kao svjedoka, glavnom tužiocu sam morao detaljno obrazložiti razloge opravdanja izostanka, navodi se u dopisu.

 

 

Pašić je istaka da je ponovo dobio poziv za saslušanje u istom svojstvu, da bi dana 30.09.2025.godine dao izjavu na zapisnik rukovodiocu Odsjeka za terorizam, koja je mijenjala postupajuću tužiteljicu, “čime sam imperativnom odredbom u članu 34. stav (1), u vezi sa članom 29. tačka d). Zakona o krivičnom postupku BiH lišen dalje mogučnosti korištenja prava i izvršavanja obaveza zamjenika glavnog tužioca-rukovodioca Odjela, propisanih navedenim odredbama Zakona i podzakonskih akata”.

 

 

Od iskazivanja opisanih stavova, kao i brojnih upozorenja koji se odnose na organizaciju rada, funkcionisanje Tužilaštva, postupanje u ovom i drugim predmetima Tužilaštva sa aspekta nezavisnosti i nepristrasnosti, skoro svakodnevno sam suočen različitim oblicima pritisaka na moj rad, koji imaju prirodu mobinga. Osim opisanih traženih izjašnjenja, glavni tužilac je od mene u više navrata zatražio izjašnjenje i po drugim osnovama, među kojima i onim koji se tiču načina sazivanja i održavanja sastanaka sa međunarodnim delegacijama, temama istih i sl.. U aktima kojim se traži moje izjašnjenje, i prije nego sam se izjasnio o traženom, jasno su iskazane namjere pokretanja disciplinskih postupaka i preispitivanja moje navodne odgovornosti, naveo je Pašić.

 

 

Potpuno degradira autoritet funkcije

 

 

Dodao je da su brojni i drugi primjeri u kojima se njegov položaj unutar Tužilaštva potpuno degradira, autoritet funkcije narušava i kapacitet odlučivanja svodi na puko potpisivanje akata, signiranje spisa i prisustvo stručnim konferencijama.

 

 

“Uzimajući u obzir Zakonom propisane nadležnosti i zadataka Vijeća, opravdano se Vama obraćam u očekivanju da ćete ovu informaciju u vidu pritužbe shvatiti ozbiljno, kao moj posljednji pokušaj da probleme funkcionisanja jedne od najvažnijih pravosudnih institucije riješimo unutar sistema. S tim u vezi, spreman sam se odazvati na Vaš poziv, izložiti dokaze o svim istaknutim činjenicama, pojasniti detalje i ukazati na druge probleme koje razumljivo nisam mogao iznijeti ovim podneskom, stoji u dopisu.

 

 

No, niko ga od 7. oktobra iz VSTV nikada nije pozvao niti se VSTV o svemu uopće oglašavao. O ovome nije bilo govora ni na sjednicama VSTV-a koje su održana u proteklih mjesec.

 

(Raport)

(149)

Objavljujemo kompletan dopis tužioca Pašića koji je prijavio Kajganića zbog Dodika. VSTV ga već mjesec krije od javnosti