Kurtćehajić: Hoće li Dodik, po modelu iz ‘90-ih, sve dovesti pred svršen čin? Nemojte da se sutra čudimo – šta nas snađe?!

Ovo se nikako ne smije potcijeniti… Treba se podsjetiti kako su i Slovenija i Hrvatska napravile nelegalni referendum za otcjepljenje od Jugoslavije.

 

 

 

Povodom izglasavanja 13 zaključaka na jučerašnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik BANUK-a, akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, uputio je saopćenje u kome upozorava na moguće vrlo opasne posljedice istih, a posebno skreće pažnju na zaključak br. 12 upoređujući ga sa sličnim događajima iz devedesetih godina prošlog vijeka, koji su prethodili krvavom raspadu Jugoslavije.

 

 

U svom saopćenju Kurtćehajić navodi:

 

 

Danas (sinoć, op.red) je usvojeno trinaest zaključaka na Narodnoj skupštini entiteta RS od kojih svaki zahtijeva adekvatnu reakciju, ali je među njima i dvanaesti zaključak koji je izuzetno opasan za budućnost Bosne i Hercegovine i sigurnost svih njenih građana i koji glasi:

 

 

Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.

 

 

Ovo se nikako ne smije potcijeniti… Treba se podsjetiti da su Slovenija i Hrvatska napravile nelegalni referendum za otcjepljenje od Jugoslavije. U decembru 1991. godine Slovenija je imala referendum. Pitanje na referendumu glasilo je: Da li Republika Slovenija treba da postane samostalna i nezavisna država?

 

 

Rezultati:

 

 

• Od ukupnog broja birača, na referendum je izašlo 93,2%.
• Od onih koji su glasali, 88,5% je bilo za nezavisnost.
• To znači da je više od plebiscitom traženih 50% svih upisanih birača podržalo nezavisnost (dakle, ne samo većina izašlih).

 

 

Politički značaj:

 

 

• Rezultati su objavljeni 26. decembra 1990.
• Skupština Republike Slovenije proglasila je da će odluka biti sprovedena u roku od šest mjeseci.
• Na osnovu toga, 25. juna 1991. Slovenija je i formalno proglasila nezavisnost.
• To je dovelo do Desetodnevnog rata (27. jun – 7. jul 1991.) između slovenačkih teritorijalnih snaga i Jugoslovenske narodne armije (JNA).

 

 

Nakon neuspjele sjednice Predsjedništva SFRJ i vrha Generalštaba JNA 12/13 mart. 1991 o uvođenju vanrednog stanja, Hrvatska se odvažila i napravila sličan referendum. Referendum o nezavisnosti Hrvatske održan je 19. maja 1991. godine. Evo glavnih podataka…

 

 

• Pitanje je bilo dvostruko:

 

 

1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu RH i Republike Slovenije za razrješenje političke krize u SFRJ)?

 

2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?

 

 

Rezultati:

 

 

• Na referendum je izašlo oko 83% birača.
• Od toga, 94,17% glasalo je za nezavisnost, tj. za prvo pitanje.
• Samo 4,4% glasalo je za ostanak u Jugoslaviji.
• Većina hrvatskih Srba (oko trećine stanovništva u to vrijeme) bojkotovala je referendum.

 

 

Posljedice:

 

 

• Na osnovu referenduma, 25. juna 1991. Sabor RH donio je Deklaraciju o nezavisnosti i raskinuo državne veze s Jugoslavijom (istog dana kad i Slovenija).

 

• Zbog posredovanja Evropske zajednice (Brionska deklaracija), primjena odluke je bila odgođena na tri mjeseca.

 

• Nakon isteka moratorija, 8. oktobra 1991. Hrvatski sabor potvrdio je konačni raskid svih državnopravnih veza sa Jugoslavijom.

 

 

Državni sekretar SAD zabrinut dolazi u Beograd 22.juna 1991. godine da poruči tri stvari američke politike prema Jugoslaviji: prva – da SAD čvrsto stoji uz Jugoslaviju, druga – da SAD neće dozvoliti nikakve ratne sukobe u Jugoslaviji i treća – SAD neće podržati nikakve secesionističke pokrete.

 

 

Tri dana nakon ovih njegovih izjava, Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost, počinje desetodnevni rat u Sloveniji, a poslije krvavi rat u Hrvatskoj. Sedmog aprila 1992. godine SAD je priznala Sloveniju i Hrvatsku, ali i Bosnu i Hercegovinu, kao nezavisne države.

 

 

Po sličnom modelu pokušava Dodik progurati nelegalan referendum za otcjepljenje entiteta Republika Srpska i staviti međunarodnu zajednicu pred svršen čin. Na ovo trebaju ozbiljno reagovati sve političke institucije u Bosni i Hercegovini, ali i intelektualci od kojih mnogi spavaju, obavijestiti sve relevantne međunarodne institucije, pokrenuti krivične postupke protiv ključnih političara u vrhu RS koji su za ovo najodgovorniji, upaliti alarm najvećeg stepena da se sutra ne budemo čudili šta nas snađe – zaključuje na kraju svog komentara prof. Suad Kurtćehajić.

 

(DEPO PORTAL/ad)

(555)

Kurtćehajić: Hoće li Dodik, po modelu iz ‘90-ih, sve dovesti pred svršen čin? Nemojte da se sutra čudimo – šta nas snađe?!

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-