Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini nazvala je ruske logore “sramotnim izjavama nekih sarajevskih političara”.

 

 

 

Bosna i Hercegovina je spomenuta u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a fokus je na Moldaviji, gdje su parlamentarni izbori zakazani za septembar. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj i dalje negira postojanje logora.

 

 

Evropska unija je sredinom jula uvela novi paket sankcija zbog pokušaja destabilizacije Moldavije uoči izbora u zemlji. Pojedinci i kompanije koji su napadnuti iz Bruxellesa povezani su sa odbjeglim moldavskim oligarhom Ilanom Shorom, koji je također odigrao važnu ulogu u organizaciji ruskih kampova u BiH.

 

 

Stručnjaci za sigurnosnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini procjenjuju da je obuka Moldavaca u ruskim kampovima kod Banja Luke 2024. godine posao Tužilaštva BiH, te da je to predvidljiva posljedica iskorištavanja slabosti BiH od strane Moskve. Rukovodstvo Republike Srpske i dalje negira mogućnost postojanja obuke.

 

 

Stevandić ne zna ništa o ruskim logorima

 

 

Predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske (RSNA) Nenad Stevandić, koji je ranije tvrdio da u BiH nema logora, ponovio je svoj stav nakon objavljivanja istraživanja Detektora i rekao da je riječ o hibridnoj operaciji.

 

 

“Ne znam ni za jedan kamp u Republici Srpskoj, ni ruski ni za bilo koji drugi, i ne postoje zvanični podaci i dokumenti koji to potvrđuju. Smatram da su to spinovi i dio hibridnih operacija koje destabiliziraju situaciju u BiH zloupotrebom medija na osnovu izmišljenih izjava ili laži”, rekao je Stevandić za Detector.

 

 

Sličan stav izrazila je i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini početkom sedmice. U ponedjeljak, na dan kada je Detector objavio vijest da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo slučaj o logorima, još jednom je negirao njihovo postojanje, ali ovaj put u sklopu prenesenog priopćenja Vanjske obavještajne službe (SVR) u kojem se navodi da se NATO aktivno priprema za uključivanje Moldavije u mogući oružani sukob s Rusijom.

 

 

Ruska ambasada nazvala je ruske kampove u Bosni i Hercegovini “sramnim izjavama nekih sarajevskih političara”.

 

 

“Izjava ruskog SVR-a naglašava algoritme rada zapadne propagande, koja koristi sve raspoložive resurse, uključujući i Bosnu i Hercegovinu – da za sve okrivi Moskvu i istovremeno pripremi nove posrednike protiv Rusije, posebno imajući u vidu skori pad režima u Kijevu”, saopćila je ambasada.

 

 

Međutim, Detectorovo istraživanje o obukama koje su provodili ruski instruktori pokazalo je, kroz izjave svjedoka, da su one postojale i da je u toku sudski proces u Moldaviji koji uključuje ljude koji su priznali da su učestvovali u kampovima.

 

 

Turcalo: Izjava Ambasade Ruske Federacije o strategiji refleksivne kontrole
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Sead Turcalo, smatra da je izjava ruske ambasade praksa koju država primjenjuje gdje god je to moguće, a to je strategija refleksivne kontrole.

 

 

“To je neka vrsta instrumenta informacijskog ratovanja u kojem oni pokušavaju neutralizirati bilo kakvo istraživanje optužbe manipulirajući percepcijom i delegitimizirajući izvor. Ovu izjavu Ambasade Ruske Federacije treba posmatrati i kroz ovu prizmu”, kaže Turčalo.

 

 

On vjeruje da su nalazi istraživanja Detektora o ruskim kampovima u blizini Banja Luke pokazatelj kako Rusija projicira moć u području koje nije pod direktnim sigurnosnim kišobranom Zapada.

 

 

“Kampovi u blizini Banja Luke nisu anomalija, već gotovo predvidljiva posljedica nelinearnog načina na koji Rusija koristi slabosti Bosne i Hercegovine da projicira uticaj uz minimalne troškove i rizik. Rusija iskorištava institucionalne pukotine i sigurnosne nedostatke države, ali i odsustvo reakcije Bosne i Hercegovine, kao u slučaju ruskih diplomata”, tvrdi Turcalo.

 

 

Dodaje da to otvara prostor Rusiji da koristi hibridne mehanizme koji dugoročno destabiliziraju zemlju iznutra, zadržavajući formalnu distancu.

 

 

U istraživanju ruskih diplomata, detektor je pokazao da su pojedinci protjerani iz zemalja EU i regije zbog špijunaže lako akreditovani kao diplomati u Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

 

 

Osobe povezane sa organizacijom logora koje je odobrilo Vijeće Evrope

 

 

Pojedinci povezani s organizacijom kampova sankcionirani su od strane Vijeća Evrope ove sedmice. To su nove sankcije protiv osoba koje su uključene u destabilizaciju, podrivanje i ugrožavanje suvereniteta i nezavisnosti Moldavije.

 

 

Sankcije su bile usmjerene na ljude bliske Ilanu Shoreu, koji je ranije bio sankcioniran od strane Evropske unije zbog ilegalnog finansiranja političkih stranaka i poticanja nasilja.

 

 

“Sankcije uključuju lidere i članove stranaka nasljednika stranke Shora, čiji je rad zabranjen. Neke od gore navedenih osoba učestvovale su u kupovini glasova tokom predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju EU koji je održan 2024. godine”, navodi se u saopštenju, između ostalog.

 

 

Jedna učesnica kampa u blizini Banja Luke ranije je bila povezana sa strankom “Obala”, da je učestvovala u antivladinim protestima koji su ocijenjeni kao proruski i da je nosila megafon na skupu građana.

 

 

Međutim, sigurnosni stručnjak Safet Mušić smatra da Bruxelles još uvijek sumnja u pozicioniranje po globalnim pitanjima, posebno s obzirom na novu američku administraciju.

 

 

“Ruska strana već duže vrijeme igra na kartu Moldavije i Balkana i Bosne i Hercegovine. To treba vidjeti u trenutku pritiska Amerike kada se govori o ratu u Ukrajini, jer imamo promjenu kursa u javnosti kada govorimo o američkoj administraciji”, rekao je Mušić.

 

 

On kaže da kontekst BiH, koji se spominje u saopštenju ambasade, ne treba isključiti iz odnosa Rusije i Ukrajine, odnosno da ovaj rat treba da bude okončan pod određenim uslovima.

 

 

“Sankcije do sada nisu oslabile Rusiju i njen potencijal. Naprotiv, dodatno se ohrabruju, ako su izvještaji sa terena tačni”, kaže Mušić i navodi institucije koje bi se zapravo trebale baviti problemom logora.

 

 

“Bilo bi nam mnogo važnije da se tužilaštvo pokaže profesionalno i da ozbiljno uđe u ovaj slučaj, i da sarađuje sa tužilaštvom u Moldaviji, a onda verovatno možemo ići u razmjenu informacija sa Briselom”, zaključio je Mušić.

 

 

Samo devet mjeseci nakon što je Moldavija objavila hapšenja učesnika u logorima u Bosni i Hercegovini, Državno tužilaštvo je potvrdilo da je formiran slučaj po tom pitanju.

 

 

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i ministar odbrane Zukan Helez nisu bili dostupni za komentar.

 

(Fokus)

(7)

Ruski kampovi u Bosni i Hercegovini dio obračuna između Brisela i Moskve