Izraelski napad na ciljeve u Iranu povećava tenzije i u arapskim zemljama – posebno onima u Perzijskom zaljevu. Strahuju da bi mogle biti uvučene u sukob. I u Bagdadu su na oprezu.

Reakcija je uslijedila odmah. Samo nekoliko sati nakon izraelskog napada na brojne ciljeve u Iranu, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo kritiku. “Kraljevina Saudijska Arabija najoštrije osuđuje očiglednu izraelsku agresiju protiv bratske Islamske Republike Iran”, navodi se u saopćenju Ministarstva objavljenom na platformi X. Ta agresija, kako se dodaje u izjavi, potkopava suverenitet i sigurnost Irana te predstavlja jasno kršenje međunarodnog prava i normi, piše DW.

Saudijska Arabija u nezavidnoj poziciji

Saudijska Arabija se nalazi u teškoj poziciji. Izrael već godinama pokušava normalizirati odnose s arapskim državama, posebno onima na Arapskom poluotoku. Ta politika dovela je do tzv. Abrahamskih sporazuma, koji su redefinirali odnose između Izraela i pojedinih država regije. Cilj sporazuma bio je uspostavljanje i jačanje diplomatskih, ekonomskih i sigurnosnih odnosa između Izraela i tih arapskih zemalja. U ljeto 2020. godine Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrein potpisali su takav sporazum.

Približavanje u složenom okruženju: Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, ministar vanjskih poslova UAE-a Abdullah bin Zayed bin Sultan Al Nahyan i ministar vanjskih poslova Bahreina Abdullatif bin Rashid Al Zayani potpisali su Abrahamske sporazume u Washingtonu u septembru 2020.

Saudijska Arabija, međutim, još nije postigla sporazum s Izraelom. Iako, prema navodima, već godinama traju neformalne konsultacije između dvije zemlje, Rijad je do sada nastojao izbjeći utisak da bi se, kao čuvar svetih mjesta islama, približavanjem Izraelu mogao udaljiti od tradicionalne solidarnosti s Palestincima.

Zbližavanje s Iranom

To je postalo još izraženije nakon 7. oktobra 2023., kada je militantna islamistička organizacija Hamas – koju Njemačka, Evropska unija, SAD i druge zemlje smatraju terorističkom – izvršila napad na izraelski teritorij, usmrtivši oko 1170 ljudi i otela 255 osoba u Pojasu Gaze. Na izraelski vojni odgovor Saudijska Arabija je, poput većine arapskih i islamskih zemalja, reagovala znatno kritičnije od većine zapadnih država. Prema izvještaju BBC-a iz novembra 2024., saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman optužio je Izrael za “genocid” u Gazi. Ipak, od ljeta 2020. Saudijska Arabija dozvoljava izraelskim avionima prelete prema UAE-u.

Istovremeno, Rijad se posljednjih godina znatno približio Teheranu. Nakon što su dvije zemlje 2016. prekinule diplomatske odnose, obnovile su ih u martu 2023. uz posredovanje Kine.

Prema mišljenju Marcusa Schneidera, voditelja Regionalnog projekta za mir i sigurnost na Bliskom istoku pri Fondaciji Friedrich Ebert u Bejrutu, zaljevske države – prije svih Saudijska Arabija i UAE – su već tada imale na umu sadašnji scenarij. “U glavnim gradovima Arapskog poluotoka svjesni su da su izloženi kao na srebrnoj tacni ako dođe do rata između Izraela i Irana. Za razliku od Izraela, oni nisu zaštićeni efikasnim odbrambenim sistemima. To već dugo izaziva strah, zbog čega su uvijek pokušavali preko SAD-a spriječiti eskalaciju s izraelske strane.”

Saudijska Arabija od 7. oktobra 2023. balansira, kaže Sebastian Sons, stručnjak za zaljevske države pri bonnskom think tanku Carpo. “Zemlja se prema svim svojim susjedima zalaže za deeskalaciju. U tom smislu pokušavala je djelovati kao platforma za dijalog u raznim sukobima i organizovala je nekoliko velikih samita, uključujući i onaj o ratu u Gazi, na kojima su redovno učestvovali i iranski predstavnici. Ove diplomatske aktivnosti dio su saudijskog političkog modela koji se temelji na približavanju, a ne na sukobu.”

Zbog toga bi eskalacija sukoba između Irana i Izraela bila najgori mogući scenarij. “Jer Saudijska Arabija tada bi se našla u centru oluje, i postoji bojazan da bi moglo doći do napada na njen nacionalni teritorij, jer se tamo nalaze i američke trupe.” Također postoji zabrinutost da bi radikalno-islamistička Huti milicija iz Jemena, koja je povezana s Iranom, mogla obnoviti svoje napade. U Rijadu se još uvijek živo sjećaju napada te terorističke milicije na postrojenja saudijske naftne kompanije Aramco u septembru 2019.

Tim odlučnije je Saudijska Arabija radila na jačanju odnosa s Iranom, kaže Sons. “U pozadini je ambicija da se pređe sa taktičkog na strateško zbližavanje i proširi saradnja u više oblasti, primjerice sigurnosti. No Saudijska Arabija i dalje ne vjeruje Iranu. Postoji veliko nepovjerenje prema susjedu, što trenutnu situaciju čini veoma teško predvidivom za Rijad.”

Zato je posebno značajan izbor riječi koji je saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova koristilo u kritici izraelskog napada, kaže Schneider. “To što Ministarstvo na platformi X govori o napadu na ‘bratski’ Iran pokazuje koliko je situacija dramatična. Izraz ‘brat’ ili ‘bratski’ inače se koristi samo za arapske zemlje. Takav izbor riječi pokazuje da Saudijska Arabija ni pod kojim uslovima ne želi biti percipirana kao saveznik Izraela.”

Zabrinutost u Omanu i Iraku

I Oman sada vidi prijetnju za mogućnost diplomatskog rješenja spora oko iranskog nuklearnog programa. Ova država na jugu Arapskog poluotoka bila je posrednik u pregovorima između Irana i SAD-a. Prema izvještajima novinskih agencija, zemlja je kritikovala izraelsku akciju uz ocjenu da taj napad ugrožava sigurnost i stabilnost regije. Ipak, pregovori između SAD-a i Irana, prema svemu sudeći, trebali bi se nastaviti. Sljedeći krug, planiran za nadolazeću nedjelju, je otkazan.

Zabrinutost vlada i u Iraku. U toj zemlji djeluje niz milicija povezanih s Iranom, poput Kataib Hezbollaha. Te šiitske grupe osjećaju veću bliskost s vlastima u Teheranu nego s onima u Bagdadu. Putem političkog krila tih milicija, iranski uticaj seže sve do iračkog parlamenta. “Ako im sada Teheran poruči da je situacija od presudne važnosti, oni bi mogli posegnuti za oružjem”, kaže Schneider. “Mogli bi napasti američke snage stacionirane u Iraku ili druge američke ciljeve. Zbog toga su SAD već danima ranije evakuisale svoje diplomatsko osoblje. I to pokazuje koliko je situacija u regiji trenutno nepredvidiva.”

(DW)

(604)

Related posts:

„NEĆEŠ VIŠE GLASATI U ZEMLJI U KOJOJ NE ŽIVIŠ…“: Nenad Stevandić zaprepastio Srbe s druge strane Drine, redaju se komentari… Kakvo je stanje u ruskoj vojsci koja napada Ukrajinu? Ekspert tvrdi: Prva armija već uništena, treća životima plaća ‘znanje o frontu’ MANIPULACIJA, A NE MAJORIZACIJA: Laži o Izbornom zakonu i nepostojeće “hrvatsko pitanje” Razgovor Trumpa i Zelenskog: Ovo bi mogao biti kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo KO ĆE NASLIJEDITI PAPU FRANJU: Zahuktava se lobiranje u Vatikanu FEDERALNI PREMIJER NERMIN NIKŠIĆ TVRDI: “Imamo plan i znamo put, Federacija kreće u borbu za…” Nasmijani Trump pio čaj s bivšim džihadistom za kojeg je Amerika donedavno nudila 10 milijuna dolara Rubio predložio Vatikan kao mjesto pregovora Rusije i Ukrajine. Sveta stolica je bila mjesto rješenja i Kubanske krize Historijska poruka iz Washingtona: Zapad je crtao mape na Bliskom istoku, tu grešku nećemo ponoviti POLITIČKI ANALITIČAR VELIZAR ANTIĆ: “Trojka je tvrđa čak i od SDA, apsolutno nisu spremni…”

NJEMAČKI MEDIJ PIŠE: “Arapske države zažmirile na napad Izraela, Saudijska Arabija u nezavidnoj poziciji”