U vrijeme sve veće globalizacije i međunarodnog utjecaja na domaće političke procese, pitanje transparentnosti financiranja i djelovanja organizacija koje primaju novac iz inozemstva postaje sve važnije za očuvanje suvereniteta svake države. Sjedinjene Američke Države već desetljećima imaju zakon koji regulira djelovanje “stranih agenata” – zakon koji bi mogao poslužiti kao model za Bosnu i Hercegovinu.
Što je “strani agent” prema američkom zakonu?
U Sjedinjenim Američkim Državama, koncept “stranog agenta” definiran je kroz Zakon o registraciji stranih agenata (Foreign Agents Registration Act – FARA). Važno je naglasiti da ovaj zakon ne sadrži negativne konotacije ili kvalifikacije o objektivnosti tih organizacija.
Organizacije registrirane kao “strani agenti” u SAD-u moraju imati jasnu oznaku koja informira javnost da su registrirane kao strani agent pri Ministarstvu pravosuđa. Ključno je da ta oznaka ne sadrži nikakve evaluacije ili kvalifikacije o objektivnosti ili pristranosti takvih organizacija.
Kako funkcionira američki model?
Američki FARA zakon zahtijeva da se osobe i organizacije koje djeluju kao agenti stranih nalogodavaca registriraju pri Ministarstvu pravosuđa. Registracija uključuje detaljne informacije o aktivnostima, financiranju i odnosima sa stranim subjektima. Cilj zakona nije stigmatizacija, već transparentnost – javnost ima pravo znati tko financira određene aktivnosti koje mogu utjecati na javno mnijenje ili političke procese.
Ova registracija podrazumijeva redovito izvještavanje o izvorima i iznosima financiranja te načinu na koji se ta sredstva koriste. Time se osigurava da građani imaju pristup informacijama o tome tko stoji iza određenih političkih ili medijskih kampanja.
Zašto je takav zakon potreban BiH?
Bosna i Hercegovina, kao i druge države regije, suočava se s različitim vanjskim utjecajima koji mogu djelovati na njenu političku stabilnost i demokratske procese. Transparentnost financiranja nevladinih organizacija, medija i drugih aktera građanskog društva ključna je za očuvanje integriteta javnog prostora.
Važno je napomenuti da Republika Srpska 27. veljače 2025. usvojila Zakon o stranim agentima.
Financiranje civilnog društva kroz pretplate domaćih državljana
Bilo bi vrlo poželjno da se organizacije civilnog društva financiraju prvenstveno od pretplate državljana zemlje u kojoj djeluju. Ovakav model financiranja osigurava da organizacije istinski predstavljaju interese građana kojima služe, a ne potencijalne agende stranih donatora.
Kada se civilno društvo financira iz stranih izvora, postavlja se pitanje kome su te organizacije zapravo odgovorne – građanima svoje zemlje ili stranim donatorima. Financiranje od strane domaćih državljana osigurava da organizacije budu izravno odgovorne onima na čije živote utječu svojim djelovanjem.
Mnogi stručnjaci smatraju da strano financiranje civilnog društva može predstavljati klasičnu manipulaciju javnim mnijenjem i političkim procesima jedne države. Financiranje iz inozemstva često može služiti interesima donatora koji ne moraju nužno biti usklađeni s najboljim interesima zemlje u kojoj organizacija djeluje.
Kako bi takav zakon štitio BiH?
Implementacija zakona o stranim agentima po uzoru na američki model mogla bi doprinijeti većoj transparentnosti u bosanskohercegovačkom javnom prostoru. Ovakav zakon bi:
Osigurao transparentnost – Građani bi imali jasan uvid u izvore financiranja organizacija koje utječu na javno mnijenje
Štitio suverenitet države – Javnost bi bila informirana o potencijalnim vanjskim utjecajima
Spriječio prikriveno djelovanje – Organizacije koje primaju strano financiranje ne bi mogle prikrivati svoje veze s inozemnim subjektima
Potaknuo domaće financiranje – Organizacije bi bile motivirane tražiti podršku među građanima BiH, što bi ojačalo njihovu legitimnost
Istovremeno, važno je naglasiti da bi takav zakon trebao biti dizajniran na način da ne ograničava slobodu djelovanja civilnog društva, već da osigurava transparentnost. Kvalitetan zakon o stranim agentima ne bi trebao biti sredstvo za stigmatizaciju kritičkih glasova u društvu, već alat za informiranje javnosti.
Zaključak
Zakon o stranim agentima, ako se ispravno implementira po uzoru na američki model, može biti koristan alat za jačanje demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini kroz povećanje transparentnosti.
Usvajanje ovakvog zakona na razini cijele BiH, uz poticanje modela financiranja kroz pretplate domaćih državljana, moglo bi značajno doprinijeti jačanju državnih institucija i transparentnijem javnom diskursu. Time bi građani dobili jasniji uvid u to tko financira organizacije koje oblikuju javno mnijenje, što je temeljno pravo u demokratskom društvu, a organizacije civilnog društva bile bi istinski odgovorne onima čije interese bi trebale zastupati.
(Logicno)
(17)
