Više od tri godine Rusija je koristila svoju flotu bombardera da zasipa Ukrajinu raketama. 1. juna, Kijev je odlučio uzvratiti – napadom upravo na te bombardere.

 

 

 

Operacija, pod kodnim imenom “Paukova mreža”, pripremala se punih 18 mjeseci. Desetine skrivenih dronova lansirane su iz kamiona parkiranih duboko unutar Rusije, jureći ka udaljenim aerodromima i uništivši najmanje 12 strateških bombardera.

 

 

Iako je operacija podigla moral u Ukrajini, građani su se pripremili za očekivanu osvetu Moskve. Njihovi strahovi pojačani su kada je ruski predsjednik Vladimir Putin poručio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da će „Kremlj morati odgovoriti“ na ovaj napad.

 

 

Ruski odgovor: Dramatičan, ali očekivan

 

 

Rusija je već naredne večeri, u četvrtak, pokrenula veliki napad dronovima i raketama na Kijev i druge dijelove zemlje. Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je riječ o „odgovoru na terorističke akte Kijeva“. Napad je bio žestok, ali ne i neočekivan – slične udare Ukrajinci doživljavaju gotovo svakodnevno već tri godine.

 

 

„Ako je ovo bila Putinova osveta, onda nas čeka još mnogo takvih – jednom mjesečno, možda i češće“, rekla je za CNN Olha, 67-godišnja stanovnica Kijeva.

 

 

Zbog ograničenog odgovora, mnogi se pitaju: da li je Putin već pokazao sve što može – ili najgore tek dolazi?

 

 

Ograničenja i propagandna tišina

 

 

Prema riječima Kateryne Stepanenko iz američkog Instituta za proučavanje rata (ISW), Putin je suočen s nizom ograničenja – i političkih i vojnih. Veći i spektakularniji odgovor bi, smatra ona, značio priznanje da je Ukrajina zadala ozbiljan udarac, što Kremlj pokušava izbjeći.

 

 

„Putin pokušava zataškati i sakriti još jedan poraz“, rekla je Stepanenko.

 

 

„Visokoprofilna odmazda bila bi u suprotnosti s ciljem Kremlja da sve gurne pod tepih.“

 

 

U razgovoru s ministrima Putin se fokusirao na urušavanja mostova u Kursku i Brjansku – za koje Moskva krivi Ukrajinu – ali nije ni spomenuo „Paukovu mrežu“.

 

 

Retorika Telegrama: Nuklearni odgovor?

 

 

Ruski pro-ratni blogeri na Telegramu nisu štedjeli riječi – neki su pozivali na nuklearni udar, drugi na upotrebu balističke rakete Oreshnik, predstavljene prošle godine, koja je dosad korištena samo jednom.

 

 

Ali, Mark Galeotti, ugledni analitičar za Rusiju, kaže da je ta raketa „neprecizna“ i neprikladna za podzemne ciljeve kakve Ukrajina sada koristi:

 

 

”Ako je već koristite, onda želite da pogodite cilj koji to i zaslužuje.“

 

 

Jedna od mogućih meta, kaže on, mogla bi biti ukrajinska sigurnosna služba SBU, kreator „Paukove mreže“.

 

 

„Ali to nije nešto što možete izvesti brzo.“

 

 

Koliko još Putin može eskalirati?

 

 

William Alberque, bivši NATO-ov stručnjak za kontrolu naoružanja, smatra da su Putinove opcije ograničene:

 

 

„Rusija već koristi stotine dronova dnevno. Dan prije ukrajinske operacije lansirali su rekordnih 472 drona – broj koji je premašen samo dva dana kasnije, kad ih je upotrijebljeno 479.“

 

 

„Kako znati da li Rusija zaista uzvraća? Šta bi uopće bila eskalacija, ako već ruše stambene zgrade i trgovačke centre?“

 

 

Nova meta: Ukrajinski aerodromi

 

 

Rusija je ipak nastavila s napadima – nedjelju kasno navečer, gađali su ukrajinski aerodrom u Rivenskoj oblasti, što je rusko ministarstvo nazvalo „jednim od odmazdnih udara“.

 

 

Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog zrakoplovstva, izjavio je da se radilo o „jednom od najvećih napada do sada“, iako su PZO sistemi obavili dobar posao, „nemoguće je oboriti sve.“

 

 

Kijev inovira, Moskva melje

 

 

Dok Ukrajina impresionira inovativnim operacijama, Rusija nastavlja napredovati na terenu. Otvorili su novi front u oblasti Sumi, gdje su sada samo 20 km od glavnog grada regije, a tvrde i da su po prvi put ušli u Dnjepropetrovsku oblast.

 

 

„Politički gledano, Ukrajinci djeluju kao pametni i kreativni, dok Rusi djeluju kao nasilnici koji melju bez milosti“, kaže Galeotti.

 

 

Ali vojno, Rusima to i odgovara.“

 

 

Šta slijedi?

 

 

Dva dana nakon napada na bombardere, SBU je pokrenuo još jednu operaciju – treći pokušaj da ošteti most koji povezuje Rusiju s okupiranim Krimom. Most nije ozbiljnije oštećen, ali poruka je jasna: rat ima svoju cijenu i za Moskvu.

 

 

„Ako se ovakve operacije nastave, Putin će biti pod sve većim pritiskom da odgovori – ne samo većom silinom, nego potpuno novim potezima“, kaže Alberque.

 

 

„Putin je oličenje politike snažne ruke. Mora pokazati narodu da je predsjednik u ratu, a ne meta briljantnih ukrajinskih operacija.“

 

(Raport)

(118)

Putin obećao osvetu za napad na ruske bombardere – ali šta mu je još ostalo?