Još je strašnije to da Putin ne zna kako živjeti bez rata.

Piše: Đuro KOZAR 

Zoran iz Tuzle pozvao me je na fiksni telefon, predstavio se kao čitatelj mojih kolumni i zamolio da mu odgovorim na pitanje: “Kad će se i kako završiti rat u Ukrajini”? Rekao sam da bi bilo sjajno da se taj oružani sukob, prije svega zbog velikog broja poginulih i ranjenih ukrajinskih civila i vojnika, čim prije okonča, ali da je sada vrlo teško reći kad bi u toj zemlji mogao izbiti mir. Čitatelj je postavio i potpitanje: “Da li se ruska agresija mogla izbjeći da Ukrajina nije toliko insistirala da uđe u NATO”? Rekao sam da ne bi i da se nitko ne treba zanositi iluzijama da je rat izbio zato što je Ukrajina bila na korak od ulaska u pomenuti vojni savez.

Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin je dobro znao da je na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine, na inzistiranje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, jasno rečeno da ni Ukrajina ni Gruzija neće u NATO. Već iduće godine je Rusija izvršila invaziju na Gruziju, a šest godina kasnije je počela pobuna u Donbasu i okupacija Krima. Zbog toga su, prema mišljenju nekih analitičara, razlozi za ovaj rat u Ukrajini s ruske strane posve iracionalni.

Vojnopolitički analitičar Tonči Tadić iz Zageba o oružanom sukobu u Ukrajini, u jednoj emisiji HRT-a, rekao je: “Ako ulaziš u rat s iracionalnim ciljevima, onda ne možeš očekivati racionalni pristup pregovorima”.

Na pitanje kako tumači Putinovu izjavu da su ratni ciljevi Rusije nepromijenjeni i da je Zelenski kriv što nema mira, odgovorio je: “Uvijek je Zelenski kriv, uvijek je Ukrajina kriva, iako Zelenski evidentno želi mirovne pregovore, a Putin ih ne želi. Sa Zapada se stalno čuje teza neka Zelenski pristane na 20 posto aneksije, da mu Putin oduzme pet oblasti, pa će to biti zalog za neki mir. Bitno je da ljudi prestanu ginuti. Ali to nije Putinov cilj. Krajnji ruski cilj je da Ukrajina bude vazalna država s minijaturnom vojskom i režimom koji je sklon Moskvi”.

Otkako je Ukrajina stekla neovisnost 1991. godine, poslije raspada Sovjetskog saveza, postepeno je sve više naginjala ka Zapadu, Europskoj uniji i NATO-u, a ruski lider želi to da promijeni, jer je pad SSSR-a doživio kao raspad povijesne Rusije, dodavši da Ukrajina nikad nije imala tradiciju istinske državnosti. Putin je, tvrdeći da proširenje NATO-a nakon 1997. predstavlja sigurnosnu prijetnju njegovoj zemlji, tražio da se Ukrajini zakonski zabrani pridruživanje ovom vojnom savezu iznoseći iredentističke stavove.

U srpnju 2021. ruski predsjednik objavio je esej pod nazivom “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca”, u kojem je još jednom potvrdio svoje kontroverzno viđenje da su Rusi i Ukrajinci “jedan narod”. Sve je više onih u svijetu koji smatraju da su Putinu pregovori o miru zapravo samo nastavak rata, ali drugim sredstvima i da on ne zna kako izaći iz rata s Ukrajinom. Još je strašnije to da Putin ne zna kako živjeti bez rata.

Zato što mu je oružani sukob idealan način za suzbijanje oporbe i nagli prekid rata bi pokrenuo čitav niz pitanja: zašto je poginulo ili je ranjeno 500 tisuća ruskih vojnika, šta je time dobijeno, zašto je zemlja izolirana i jesu li ciljevi ostvareni? Premda neki misle da je Rusija izgubila rat u Ukrajini, to nije točno, iako su ruske snage pretrpjele značajne gubitke i nisu postigle sve svoje vojne ciljeve. Najgore je što rat, i poslije tri godine i pet mjeseci, još traje i što obje strane nastavljaju borbu. Trenutna situacija je složena, s intenzivnim borbama na istoku i jugu Ukrajine. Rusija kontrolira značajan dio teritorija na istoku, ali ukrajinske snage pružaju snažan otpor i dobivaju značajnu vojnu podršku od zapadnih zemalja.

Da li bi moglo doći makar do zatišja na ratištu, nakon što je 14. srpnja ove godine američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će Rusiji uvesti carine od 100 odsto ako se ne postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini u roku od 50 dana?

Opisao ih je kao sekundarne tarife, što znači da bi bile usmjerene i na trgovinske partnere Rusije i, ukoliko se implementiraju, to bi bio pokušaj izolacije Moskve u globalnoj ekonomiji. I dok rok teče i čeka se odgovor Moskve, Donald Trump je izjavio da Washington želi vječni mir u Ukrajini i tijekom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom je istaknuo da i Moskva i Kijev znaju parametre sporazuma za pronalaženje rješenja za sukob.

Trump je napomenuo da je nekoliko puta imao osjećaj da su SAD i Rusija blizu dogovora.

(Oslobođenje)

(41)

Related posts:

NEČUVENO: Kao nagradu za selidbu brata Nermina Nikšića službenim kamionom, SDP u Novom Gradu izabrao… Ćulum nakon sastanka sa Dodikom nije došao na posao u SIPA-u: Bošnjaci jesu, ali trebaju li čekati… SADA JE SVE JASNO: Trump razmatra velike promjene u učešću SAD-a u NATO-u MINISTAR HELEZ KOMENTIRA NACRT “NOVOG USTAVA RS”: “Puno toga što Milošević, Karadžić, Mladić i drugi velikosrpski zločinci nisu mogli…” Dragan Čović za Raport: Moramo vidjeti kako napraviti novo partnerstvo ili koaliciju.Jasno sam rekao Dodiku da mora stati Novi udar na državu: Dodik ne odustaje, najavio formiranje granične policije Republike Srpske Skandal koji trese SAD: Šta je rečeno u grupnom chatu Trumpovih zvaničnika? ‘Patetična Evropa, mrzim je ponovo spašavati’ IMA NEŠTO U TOM ŠTO GA NEĆE: Aleksandar Vučić priznao šta ga brine, a vezano je za RS i Milorada Dodika Kraj na vidiku?! Četiri moguća puta smjene vlasti u Srbiji… Režim Aleksandra Vučića ušao je u svoju terminalnu fazu Da li je Dodik kapitulirao: Priznao je sud i preuzeo presudu, kako će to opravdati?

OSVRT ĐURE KOZARA: “Putinu su pregovori o miru zapravo samo nastavak rata, ali…”