Strategija je relativno nejasna kada je riječ o Izraelu, koji je dugo bio među glavnim prioritetima SAD-a, a sada se naprosto spominje da bi zemlja trebala biti “sigurna”. Kada je riječ o Africi, u strategiji se samo poziva na pomak od slanja pomoći, a prema osiguravanju esencijalnih resursa.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa je u petak objavila dokument koji redefinira njenu strategiju nacionalne sigurnosti u skladu s Trumpovom politikom “Amerika na prvom mjestu”. Strateški dokument sadrži najoštrije primjedbe o Evropi te ponavlja tvrdnje krajnje desnice da Starom kontinentu prijeti “civilizacijska erozija” zbog imigracije.
Kontinent će biti „neprepoznatljiv za 20 godina ili manje“ ako se nastave sadašnji trendovi, a nekoliko evropskih nacija moglo bi biti „većinski neeuropsko“, navodi se u dokumentu. Europa ima „slom stope nataliteta“ koji dovodi do „gubitka nacionalnih identiteta“, dodaje se.
Poticanje otpora u Europi
“Vjerojatnije je da će, najkasnije unutar nekoliko desetljeća, članice NATO-a postati pretežito neeuropske”, ističe se u dokumentu od 33 stranice. “Legitimno je pitanje hoće li tada svoje mjesto u svijetu ili svoj savez sa Sjedinjenim Državama percipirati na isti način kao oni koji su potpisali povelju organizacije (NATO-a)”, dodaje se.
U dokumentu se također poziva na “poticanje otpora” unutar Europe, pri čemu se koriste neuobičajeni izrazi o glavnim saveznicima Amerike. Administracija kritizira “cenzuru slobode govora i ugnjetavanje političke oporbe” u Europi, a pritom se posebno aludira na napore da se obuzda jačanje krajnje desnice u pojedinim zemljama.
Zgražanje europske diplomatije
Potencijalni saveznici Washingtona nisu imenovani, ali se pretpostavlja da uključuju Nacionalno okupljanje Marine Le Pen u Francuskoj, Vox u Španiji, AfD u Njemačkoj i Braću Italije Giorgije Meloni, prenosi Telegraph.
Sugestija da će Bijela kuća podržati spomenute stranke, umjesto da sarađuje s vlastima, izazvala je zgražanje u redovima evropskih diplomata. “Ovo je JD Vance na steroidima”, komentirao je Carl Bildt, bivši švedski premijer, misleći na kontroverzni govor američkog potpredsjednika o evropskoj politici na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru.
“Evropa je blokirala mirovne napore”
U nacionalnoj strategiji se optužuju europske nacije jer su navodno blokirale mirovne napore u Ukrajini. “Trumpova administracija je u sukobu s evropskim zvaničnicima koji imaju nerealna očekivanja od rata, a utjelovljena su u nestabilnim manjinskim vladama, od kojih mnoge gaze osnovne principe demokracije kako bi potisnule oporbu“, ističe se.
U tekstu se spominje i obećanje da neće biti daljnjeg širenja NATO-a, čime se guše nade Ukrajine, ali i Moldavije, da će postati članice.
Oživljavanje Monroeve doktrine
Dokument predstavlja svojevrsno oživljavanje Monroeve doktrine, odnosno deklaracije iz 1823. koja je Latinsku Ameriku stavila isključivo u interesnu sferu SAD-a, ističe agencija France Presse.
U dokumentu se ističe da Sjedinjene Države moraju tražiti pristup resursima i strateškim lokacijama u Latinskoj Americi te osigurati da vlade budu “dovoljno stabilne i dobro upravljaju kako bi se spriječila i obeshrabrila masovna migracija u Sjedinjene Države”.
U strateškom dokumentu se naglašava da SAD želi “hemisferu koja će onemogućiti neprijateljske upade i upravljanje strateškom opremom”, pri čemu se misli ponajprije na Kinu.
Ekonomska nezavisnost SAD-a
Nakon više desetljeća u kojima se SAD fokusirao na uspon Kine, dokument tu azijsku silu opisuje kao suparnika, ali se prvenstveno usredotočuje na gospodarstvo. “Ponovo ćemo uravnotežiti ekonomski odnos između Sjedinjenih Država i Kine, učiniti reciprocitet i pravičnost prioritetima kako bi se obnovila ekonomska nezavisnost Amerike”, ističe se u tekstu.
Što se tiče Tajvana kojeg Peking svojata, u dokumentu se poziva SAD-a na očuvanje postojećeg stanja. Međutim, istovremeno od svojih saveznika Japana i Južne Koreje traži da u većoj mjeri pridonesu obrani demokracije na tom otoku.
Jačanje veza s Indijom
U dokumentu se izražava entuzijazam za jačanje veza s Indijom, kojoj su se dodvoravali mnogi američki predsjednici, ali je s ulaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću došlo do razilaženja. Poziva se SAD da potakne Indiju, povijesno nesvrstanu zemlju s narušenim odnosima s Kinom, “da pridonese indopacifičkoj sigurnosti”.
Bliski istok je dugo prednjačio u američkoj vanjskoj politici, no ovaj se dokument poput dokumenata ranijih administracija zalaže za pridavanje manje važnosti regiji.
Nejasna strategija za Izrael
Tvrdi se da jačanjem energetske neovisnosti SAD više neće toliko ovisiti o nafti iz arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, te podcrtava slabljenje Irana nakon američkih i izraelskih napada.
Strategija je relativno nejasna kada je riječ o Izraelu, koji je dugo bio među glavnim prioritetima SAD-a, a sada se naprosto spominje da bi zemlja trebala biti “sigurna”. Kada je riječ o Africi, u strategiji se samo poziva na pomak od slanja pomoći, a prema osiguravanju esencijalnih resursa.
(SB)
(3)










