Demonstracijom sile i sve učestalijim vojnim provokacijama, Kina jasno poručuje da želi dominirati u Istočnoj Aziji. Japan, njezin stari rival, sve glasnije izražava zabrinutost – posebno zbog sve tješnjeg saveza između Pekinga, Moskve i Pjongjanga.

 

 

 

U najnovijoj bijeloj knjizi japanskog Ministarstva odbrane, vlasti u Tokiju otvoreno ocjenjuju: „Kina predstavlja dosad neviđenu i najveću stratešku prijetnju Japanu i njegovim saveznicima.“ Dokument se fokusira na trenutne i rastuće prijetnje sigurnosti otočne države, ističući kako Peking agresivno širi domet svojih vojnih operacija.

 

 

„Međunarodna zajednica suočena je s najvećim izazovima od Drugog svjetskog rata. Pojačane kineske vojne aktivnosti ozbiljno ugrožavaju sigurnost Japana“, navodi se u izvještaju.

 

 

Povezivanje Kine, Rusije i Sjeverne Koreje

 

 

Kako javlja Deutsche Welle, posebnu zabrinutost izaziva i sve jača vojna saradnja Sjeverne Koreje s Rusijom. Režim u Pjongjangu šalje vojnike na ruski front u Ukrajini, a zauzvrat dobija naprednu vojnu tehnologiju.

 

 

„Prošle godine zabilježeno je mnogo više zajedničkih aktivnosti između Kine, Sjeverne Koreje i Rusije. Japan sada sasvim direktno izražava svoju zabrinutost“, kaže profesor Ryo Hinata-Yamaguchi s Međunarodnog univerziteta u Tokiju.

 

 

Profesor Yakov Zinberg, stručnjak za međunarodne odnose, upozorava da bi Kina uskoro mogla formalizovati vojni savez s Rusijom i Sjevernom Korejom. Kinesko-ruske zajedničke vježbe na moru i u zraku posljednjih godina su postale sve učestalije.

 

 

Tokom velike vježbe 2024. godine, zajednička flota ratnih brodova oplovila je japanski arhipelag, što je dodatno alarmiralo Tokio. „Japanska sigurnost zavisi od SAD-a, ali američki predsjednik Donald Trump je nepredvidiv“, dodaje Zinberg.

 

 

Opasne vojne eskalacije nad Pacifikom

 

 

U posljednjih godinu dana zabilježeni su brojni incidenti u kojima su učestvovali japanski i kineski borbeni avioni. Prvi put od 1958. godine, kineski izviđački avion povrijedio je japanski zračni prostor, nakon čega su japanski lovci bili primorani da intervenišu.

 

 

Početkom juna 2025., tokom kineskih vježbi s dva nosača aviona u međunarodnim vodama Tihog okeana, kineski presretač J-15 pratio je japanski izviđački avion P-3C – u jednom trenutku prišavši na samo 45 metara udaljenosti.

 

 

Samo nekoliko dana kasnije, 7. jula, kineski jurišni bombarder JH-7 pratio je japanski nadzorni avion YS-11EB na svega 30 metara udaljenosti.

 

 

Tokio je uputio diplomatski protest zbog “neopravdanog približavanja”, dok je Peking uzvratio optužbom da Japan “špijunira kineske vojne vježbe”, iako se sve odvijalo u međunarodnom zračnom prostoru.

 

 

Spor oko Senkaku otočja i širenje kineske sile

 

 

Kineska obalna straža i dalje redovno patrolira oko spornog otočja Senkaku (kineski: Diaoyu), koje je pod japanskom administracijom. Tokio godišnje bilježi stotine kineskih incidenata u toj zoni, a nedavno je u blizini otkrivena i kineska plutača nepoznate svrhe.

 

 

Hinata-Yamaguchi upozorava da Kina sve agresivnije nastupa i u Južnokineskom moru i Tajvanskom tjesnacu. „Intenzitet kontinuirano raste“, ističe on.

 

 

Oštra retorika Pekinga i historijska poruka

 

 

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova promptno je reagovalo, nazvavši japansku bijelu knjigu “iskrivljenom slikom Kine” i širenjem “neosnovanog straha”. Glasnogovornik Lin Jian podsjetio je Japan na njegovu ratnu krivnju iz Drugog svjetskog rata, poručivši da se „Azija nikada nije temeljito suočila s japanskim zločinima“.

 

 

U septembru 2025., Peking će organizovati veliku vojnu paradu povodom 80. godišnjice kraja rata, na kojoj će prisustvovati i ruski predsjednik Vladimir Putin.

 

 

„Pozivamo Japan da preispita vlastite zločine i prestane koristiti izmišljene napetosti kao izgovor za vojno jačanje“, izjavio je Lin, a prenosi list Global Times.

 

 

Japan povećava odbrambeni budžet

 

 

Iako je japanski mirovni ustav iz 1947. godine i dalje na snazi i formalno zabranjuje posjedovanje vojske, vlada je najavila povećanje izdvajanja za odbranu – s trenutnih 1,8% BDP-a na 2% do 2027. godine.

 

 

U NATO-u predsjednik Donald Trump zahtijeva da sve članice izdvajaju najmanje 5% BDP-a za odbranu – a očekuje se isto i od američkih saveznika u Aziji.

 

 

Hinata-Yamaguchi zaključuje da bijela knjiga sadrži skrivenu poruku Washingtonu:

 

 

„Ako se čita između redova, jasno je da Japan poručuje SAD: činimo sve što možemo da preuzmemo veću odgovornost za vlastitu sigurnost – ali trebamo da nam saveznik i dalje vjeruje.“

 

(Raport)

(5)

Kuha se možda i najopasniji rat na istoku planete. Drevni neprijatelji ne biraju riječi, a oružje se gomila neviđenom brzinom