Očekuje se da će papinska konklava započeti službena vijećanja sljedeće sedmice. Ali diskretne ad hoc rasprave i lobiranja u vatikanskim hodnicima, blagovaonicama i veličanstvenim vrtovima posljednjih su se dana zahuktali.
Očekuje se da će papinska konklava započeti službena vijećanja sljedeće sedmice.
Konzervativci i liberali intenzivirat će napore da oblikuju budućnost Rimokatoličke crkve u nadolazećim danima dok se 135 kardinala priprema za izolaciju u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali nasljednika pape Franje. Grupa kardinala koja će glasati za nasljednika manje je predvidljiva nego ikad prije, a velika većina nema iskustva s papinskom konklavom.
Mnogo šira geografska rasprostranjenost kardinala doprinosi neizvjesnosti. Osam od 10 onih koji imaju pravo glasa u konklavi imenovao je papa Franjo u posljednjih 12 godina. Dvadesetorica su postali kardinali tek u decembru prošle godine. Mnogi se nikada nisu sreli prije nego što su prošle sedmice nakon papine smrti prošlog ponedjeljka otišli u Rim.
Očekuje se da će papinska konklava započeti službena vijećanja sljedeće sedmice. Ali diskretne ad hoc rasprave i lobiranja u vatikanskim hodnicima, blagovaonicama i veličanstvenim vrtovima posljednjih su se dana zahuktali.
“Zapravo, razgovori vjerojatno traju već neko vrijeme, sigurno od početka ove godine, jer je putanja zdravlja pape Franje jasna”, rekao je Miles Pattenden, historičar Katoličke crkve na Univerzitetu Oxford.
Vatikanski posmatrači identificirali su više od 20 kardinala kao papabile – kandidate za papinstvo.
Međutim, malo je favorita na početku procesa prošlo kroz uzastopne krugove glasovanja. Godine 2013. Jorge Mario Bergoglio nije se smatrao papabileom , ali do kraja konklave bio je papa Franjo, piše Guardian. Neki kardinali za koje se smatra da nisu u utrci vjerojatno će forsirati svoje omiljene kandidate, posebno među manje iskusnim kolegama.
Među onima koji će vjerojatno lobirati za konzervativnog nasljednika Franje su Raymond Burke, američki biskup koji podržava Donalda Trumpa, i Gerhard Müller, Nijemac koji je prošle sedmice upozorio da bi se crkva mogla podijeliti ako se ne izabere ortodoksni papa. U progresivnom taboru su Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Timothy Radcliffe iz Velike Britanije i Michael Czerny iz Kanade.
Kritičari su optužili Franju da je napunio kardinalski kolegij svojim pristašama u više od 100 imenovanja tokom njegova papinstva.
Ali Pattenden je rekao: “Historijski gledano, nijedan papa nije mogao kontrolirati izbor svog nasljednika”. Bilo je jasnih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali “to je spektar”, dodao je.
“Postoje neki koji imaju konzervativna stajališta o određenim pitanjima, ali liberalna stajališta o drugim pitanjima – na primjer, seksualnost i klimatske promjene. “Franjo je bio skloniji promovirati svoju ideološku subraću, ali nije isključivo imenovao one za koje se činilo da se slažu s njim. Imao je druge prioritete – učiniti kardinalski kolegij što je moguće inkluzivnijim, što je značilo izabrati ljude iz vrlo malih katoličkih zajednica poput Irana, Alžira i Mongolije i balansirati ga dalje od njegovih bogatih središta Evrope i Sjeverne Amerike”, dodaje.
Godine 2013. više od polovice kardinala izbornika bili su Evropljani. Sada je udio pao na 39% , dok 18% dolazi iz Azije, 18% iz Latinske Amerike i Kariba, a 12% iz subsaharske Afrike. Franjo je također nastojao smanjiti dobni profil kardinalskog kolegija. Sedam imenovanih u decembru prošle godine bilo je mlađe od 60 godina, a jedan – Mykola Bychok, biskup rođen u Ukrajini u Melbourneu – ima samo 44 godine. Kardinali su imenovani iz Perua, Ekvadora, Alžira i Irana u pokušaju da se ravnoteža skrene s Evrope.
Prvo glasovanje održat će se ubrzo nakon sazivanja konklave, a zatim svako jutro i poslijepodne dok kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu. Kardinali će biti “pod prilično velikim pritiskom da izaberu prilično brzo”, rekao je Pattenden. “Oči svijeta uprte su u njih, a katolički vjernici mogli bi biti pomalo uznemirujući ako su još uvijek na konklavi u lipnju ili srpnju”, kaže Pattenden.
U prošlom stoljeću većina konklava trajala je dva do tri dana. Najduža konklava, u 13. stoljeću, trajala je dvije godine i devet mjeseci, a najkraća je bila 1503. godine kada je rezultat došao u roku od nekoliko sati. Favoriti za Franjinog nasljednika su Pietro Parolin, šef vatikanske diplomatije, i Luis Antonio Tagle, filipinski kardinal.
(SB)
(17)
Related posts:
EUROPARLAMENTARAC DAVOR IVO STIER: Može li se Europa naoružati bez SAD-a i šta trenutno radi Njemačka…
ANALIZA PROFESORA SEADA TURČALA: “Probosanska politika mora se konačno suočiti s realnošću. Mogu izabrati da djeluju odlučno i natjeraju Dodika na deeskalaciju, ili…”
ANALIZA DAVORA GJENERA: Balkan ostaje prostor koji daje manje razloga za optimizam, režim u Beogradu svoj problem rješava izazivajući haos u…
“DVA KOALICIONA PARTNERA SE PRAVE MRTVA..”: Burne reakcije na društvenim mrežama nakon istupa Milorada Dodika…
NOĆNA MORA ALEKSANDRA VUČIĆA: Studenti stigli nadomak Beograda, građani im priredili veličanstven doček, ustali i poljoprivrednici…
„NEĆEŠ VIŠE GLASATI U ZEMLJI U KOJOJ NE ŽIVIŠ…“: Nenad Stevandić zaprepastio Srbe s druge strane Drine, redaju se komentari…
INTENZIVNE KONSULTACIJE U PARIZU: Mogu li pregovori zaustaviti agresiju Rusije na Ukrajinu?
Kakvo je stanje u ruskoj vojsci koja napada Ukrajinu? Ekspert tvrdi: Prva armija već uništena, treća životima plaća ‘znanje o frontu’
MANIPULACIJA, A NE MAJORIZACIJA: Laži o Izbornom zakonu i nepostojeće “hrvatsko pitanje”
Razgovor Trumpa i Zelenskog: Ovo bi mogao biti kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo
