EVROPA JE DOBILA NOVU VELESILU IZ SJENE: Podcijenjena zemlja izazvat će strah čak i kod Rusa

Ojačali su…

 

 

 

Poljska, članica Evropske unije i NATO-a, prolazi kroz najambiciozniju vojnu modernizaciju u svojoj historiji. U godini kada je većina zemalja članica EU-a još uvijek daleko od ispunjenja NATO-ovog cilja od dva posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, Poljska najavljuje povećanje izdvajanja za odbranu na nevjerovatnih 4,7 posto BDP-a u 2025. godini.

 

 

To je više nego duplo iznad NATO-ovog standarda i daleko ispred bilo koje druge evropske zemlje. Ta odluka nije “politička gesta”, već “konkretna i sistemska transformacija odbrambenog aparata”, koja vodi Poljsku ka tome da postane “najsnažnija kopnena sila kontinentalne Evrope”.

 

 

Međutim, Poljska, između ostalog i zbog svog geografskog položaja, postaje sve važnija članica EU-a – kako zbog rastuće vojne moći, tako i zbog svog (geo)političkog uticaja, u kojem veliku ulogu ima podrška američkog predsjednika Donalda Trumpa konzervativnim političarima u toj zemlji. Poljski plan modernizacije vojske temelji se na strategiji nacionalne sigurnosti iz 2020. godine, a kulminira kroz programe “Technika”, “Wisła”, “Narew” i “Homar”, piše Dnevno.hr.

 

 

Opsežni programi

 

 

Oni obuhvataju sve segmente odbrane – od protivvazdušne i protivraketne odbrane do mehanizovanih i oklopnih snaga. Poljska je već naručila više od 1000 tenkova K2 Black Panther iz Južne Koreje, preko 600 samohodnih haubica K9 Thunder, kao i desetine višecijevnih raketnih sistema K239 Chunmoo. Time se jasno distancira od sovjetskog nasljeđa u naoružanju i prelazi na zapadnu, tehnološki superiorniju vojnu opremu. Saradnja s Južnom Korejom je samo dio šire slike.

 

 

Sjedinjene Američke Države i Poljska potpisale su 2020. godine bilateralni obrambeni sporazum (EDCA) koji omogućava stacioniranje oko 10.000 američkih vojnika na poljskoj teritoriji. Poljska je, u međuvremenu, nabavila 250 tenkova M1A2 Abrams SEP V3 i 32 višenamjenska borbena aviona F-35 Lightning II. Time je postala jedina država istočne Evrope koja posjeduje tu generaciju borbenih aviona. Prema izvještaju instituta IISS iz 2024. godine, Poljska je po ukupnoj vatrenoj moći već pretekla tradicionalno jake evropske vojske poput italijanske i španske, a po broju borbenih vozila i tenkova približava se francuskoj vojsci.

 

 

 

 

S obzirom na tempo isporuka i potpisane ugovore, do 2026. godine mogla bi imati više tenkova nego Njemačka, Francuska i Italija zajedno. U sklopu inicijative „Tarcza Wschód“ („Istočni štit“), Varšava je pokrenula program osiguranja svojih istočnih granica s Bjelorusijom, Ukrajinom i Rusijom (Kaliningrad). Radi se o masivnom infrastrukturnom i vojno-sigurnosnom projektu koji uključuje izgradnju fortifikacija, protivtenkovskih prepreka, elektronskog nadzora i modernih logističkih baza. Novi zakon o nacionalnoj odbrani, usvojen 2022. godine, omogućio je neograničeno povećanje broja vojnika i mobilizacionih kapaciteta. Plan je da se stalni sastav vojske poveća sa sadašnjih oko 200.000 na više od 300.000 pripadnika do kraja decenije.

 

 

Vojna obaveza

 

 

Uvedena je obavezna osnovna vojna obuka za sve mlade građane, s ciljem stvaranja široke mobilizacione baze. Sve te mjere jasno pokazuju: „Poljska ne gradi vojsku radi simbolike ili političkih poena. Ona se sistemski priprema da postane centralni odbrambeni stub istočnog krila NATO-a, te ujedno najjača konvencionalna vojna sila EU-a.“ Budući da Evropska unija još nije izgradila funkcionalnu zajedničku vojsku, Poljska sve više popunjava vakuum evropske odbrane, što je može učiniti ključnim akterom buduće evropske sigurnosne arhitekture.

 

 

Historija Poljske oblikovana je njenim geografskim položajem između Njemačke i Rusije – dviju velikih sila koje su više puta krojile njene granice, identitet i političku sudbinu. Danas se, međutim, taj geografski „poljski usud“ pretvara u geopolitičku prednost. Kao država na istočnom rubu Evropske unije i NATO-a, Poljska postaje nezaobilazan akter u evropskoj sigurnosnoj i strateškoj arhitekturi. Upravo taj položaj, uz vojnu modernizaciju, čini Poljsku sve važnijom u očima zapadnih saveznika – posebno u svjetlu rata u Ukrajini.

 

 

Lublinski trokut

 

 

Inicijativa Lublinski trokut (Lublin Triangle), pokrenuta 2020. godine, trilateralna je saradnja Poljske, Ukrajine i Litvanije s ciljem jačanja političke, vojne i ekonomske koordinacije u regiji. Poljska se tu pozicionira kao “politički tutor Ukrajine”, posredujući između Kijeva i Brisela, ali i kao “vojni sponzor” – većina oružja koje dolazi u Ukrajinu sa Zapada prolazi upravo kroz teritoriju Poljske, dok Varšava obučava hiljade ukrajinskih vojnika i učestvuje u obnovi ukrajinske infrastrukture. Osim toga, Poljska je jedan od ključnih inicijatora Inicijative triju mora (Three Seas Initiative), koja okuplja 12 država između Jadrana, Baltika i Crnog mora.

 

 

 

 

Smanjena ovisnost

 

 

Zanimljivo je da su glavni pokretači ove inicijative bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njen bivši poljski kolega Andrzej Duda, a trenutno Inicijativom predsjedava Hrvatska. Njen cilj je poboljšanje energetske, digitalne i saobraćajne povezanosti srednje i istočne Evrope. Iako je nominalno ekonomska platforma, Inicijativa triju mora u praksi ima snažnu geopolitičku komponentu jer smanjuje ovisnost o Njemačkoj i staroj jezgri EU-a te otvara prostor za dublju saradnju sa SAD-om. Poljska, kao najveća članica Inicijative, ima ambiciju da predvodi taj „novi istok“ Evrope.

 

(Dnevno.hr)

(1566)

EVROPA JE DOBILA NOVU VELESILU IZ SJENE: Podcijenjena zemlja izazvat će strah čak i kod Rusa

About The Author
-