Za sada se čini da je borba između Izraela i Irana ograničena na ove dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje upućeni su široki pozivi na suzdržanost.

 

 

 

Ali šta ako ti pozivi padnu na gluhe uši? Šta ako borbe eskaliraju i prošire se?

 

 

Evo samo nekoliko mogućih, najgorih scenarija:

 

 

Amerika se uvlači Uprkos svim poricanjima SAD-a, Iran jasno vjeruje da su američke snage podržale i barem prešutno odobrile izraelske napade.

 

 

Mogući napadi

 

 

Iran bi mogao napasti američke ciljeve širom Bliskog istoka – poput kampova specijalnih snaga u Iraku, vojnih baza u Zaljevu i diplomatskih misija u regiji. Iranske proksi snage – Hamas i Hezbollah – možda su znatno oslabljene, ali njegove podržavajuće milicije u Iraku ostaju naoružane i netaknute.

 

 

SAD su se plašile da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su čvrsto upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke ciljeve.

 

 

Šta bi se moglo dogoditi ako bi američki građanin bio ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negdje drugdje?

 

 

Donald Trump bi se mogao naći prisiljen da djeluje. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu dugo je optuživan da želi uvući SAD u pomoć kako bi porazio Iran.

 

 

Vojni analitičari kažu da samo SAD posjeduje bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu prodrijeti u najdublja iranska nuklearna postrojenja, posebno u Fordow.

 

 

Trump je obećao da neće biti novih ratova, ali…

 

 

Trump je obećao svojoj MAGA biračkoj bazi da neće započinjati nikakve “vječne ratove” na Bliskom istoku. Ali, isto tako, mnogi republikanci podržavaju i izraelsku vladu i njeno mišljenje da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.

 

 

Međutim, ako bi Amerika postala aktivni borac, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju s dugim, potencijalno razornim posljedicama.

 

 

Zaljevske zemlje se uvlače Ako Iran ne bi uspio nanijeti štetu dobro zaštićenim izraelskim vojnim i drugim ciljevima, uvijek bi mogao svoje projektile usmjeriti na “mekše” ciljeve u Zaljevu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su pomagale i podržavale njegove neprijatelje tokom godina.

 

 

U regiji postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Sjetite se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019., a njegovi Hutski saveznici su pogodili ciljeve u UAE 2022. godine.

 

 

Od tada je došlo do svojevrsnog pomirenja između Irana i nekih zemalja u regiji.

 

 

Ali ove zemlje su domaćini američkih zračnih baza. Neke su također – diskretno – pomogle Izraelu u odbrani od iranskog raketnog napada prošle godine.

 

 

Ako bi Zaljev bio napadnut, i on bi mogao tražiti da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u odbranu Izraela.

 

 

Izrael ne uspijeva uništiti iranske nuklearne sposobnosti Šta ako izraelski napad propadne? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja preduboka, previše dobro zaštićena? Šta ako se ne uništi njegovih 400 kg 60% obogaćenog uranija – nuklearnog goriva koje je samo mali korak od toga da bude potpuno oružje, dovoljno za desetak bombi?

 

 

Smatra se da je možda skriveno duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i ekspertizu.

 

 

Šta ako izraelski napad uvjeri iransko vodstvo da je jedini način da se odvrati od daljnjih napada utrka za nuklearnim sposobnostima što je brže moguće?, pita se BBC.

 

 

Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih preminulih prethodnika?

 

 

U najmanju ruku, to bi moglo prisiliti Izrael na daljnje napade, potencijalno vezujući regiju u neprekidni krug napada i protunapada. Izraelci imaju brutalan izraz za ovu strategiju; oni to nazivaju “košenjem trave”.

 

 

Postoji globalni ekonomski šok Cijena nafte već raste.

 

 

Šta ako Iran pokuša zatvoriti Hormuški tjesnac, dodatno ograničavajući kretanje nafte?

 

 

Šta ako – na drugoj strani Arapskog poluostrva – Huti u Jemenu udvostruče svoje napore da napadaju brodove u Crvenom moru? Oni su jedini preostali takozvani proksi saveznik Irana s istorijom nepredvidivosti i visokom tolerancijom na rizik.

 

 

Mnoge zemlje širom svijeta već pate od krize troškova života. Rastuća cijena nafte doprinijela bi inflaciji u globalnom ekonomskom sistemu koji već puca pod teretom Trumpovog carinskog rata.

 

 

I ne zaboravimo, jedini čovjek koji profitira od rasta cijena nafte je predsjednik Putin iz Rusije, koji bi iznenada vidio milijarde više dolara kako se slivaju u blagajnu Kremlja za finansiranje njegovog rata protiv Ukrajine.

 

 

Iranski režim pada, ostavljajući vakuum Šta ako Izrael uspije u svom dugoročnom cilju da prisili kolaps islamskog revolucionarnog režima u Iranu?

 

 

Netanyahu tvrdi da je njegov primarni cilj uništavanje iranskih nuklearnih sposobnosti. Ali jučer je u svojoj izjavi jasno stavio do znanja da njegov širi cilj uključuje promjenu režima.

 

 

On je “ponosnom narodu Irana” rekao da njegov napad “čisti put za postizanje slobode” od onoga što je nazvao njihovim “zlim i opresivnim režimom”.

 

 

Rušenje iranske vlade moglo bi se svidjeti nekima u regiji, posebno nekim Izraelcima. Ali kakav bi vakuum ostavilo? Kakve bi bile nepredviđene posljedice? Kako bi izgledao građanski sukob u Iranu?

 

 

Mnogi se sjećaju šta se dogodilo i Iraku i Libiji kada je uklonjena snažna centralizovana vlada.

 

 

Dakle, mnogo zavisi od toga kako će se ovaj sukob razvijati u narednim danima.

 

 

Kako – i koliko snažno – će Iran uzvratiti? I kakvu suzdržanost – ako ikakvu – SAD mogu izvršiti na Izrael?

 

 

Odgovori na ta dva pitanja mnogo će zavisiti.

 

(BBC)

(211)

Da li sviće ‘zora sudnjeg dana’?