Iskorištava li Trump situaciju ili je sam iskorišten….

 

 

 

Toliko o “snazi osobnosti” Donalda Trumpa koja bi trebala natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da dokaže kako želi završiti rat u Ukrajini. Trumpov prenapuhani telefonski razgovor s ruskim kolegom u ponedjeljak uglavnom je naglasio koliko je takav napredak još uvijek daleko. Što je još važnije, otvorio je nova pitanja o tome koliko američki predsjednik zaista želi biti uključen i produbio transatlantske podjele oko završetka rata, navodi CNN u svojoj analizi.

 

 

Ukrajina i njezini europski partneri zalažu se za 30-dnevno primirje kako bi se omogućio početak razgovora o trajnom mirovnom sporazumu. Moskva je to odbila, inzistirajući na trenutačnim pregovorima o konačnom dogovoru. Budući da bi taj proces mogao potrajati mjesecima, čini se da je riječ o taktici (ili prevari) koja Rusiji omogućava nastavak ofenziva koje ubijaju nevine civile.

 

 

“Morat će nastaviti sami”

 

 

Objavivši nakon razgovora s Putinom da će Ukrajina i Rusija sada voditi pregovore “kako samo one mogu” o primirju i okončanju rata dok borbe traju, Trump je stao na stranu svog prijatelja u Kremlju. Također je unio novu nejasnoću u sve manje odlučne napore za postizanje mira.

 

 

Trump nije učinio ništa da demantuje raniju izjavu potpredsjednika J. D. Vancea da bi se SAD jednostavno mogao povući ako ne dođe do napretka. “Kažem vam, uključena su velika ega, ali mislim da će se nešto dogoditi. A ako se ne dogodi, ja se jednostavno povlačim i oni će morati nastaviti sami”, rekao je američki predsjednik novinarima u Ovalnom kabinetu nakon poziva.

 

 

Prijetnja povlačenjem klasičan je pregovarački potez. No s obzirom na izraziti skepticizam administracije prema pružanju pomoći Ukrajini, ovo vjerojatno nije blef. Trump je ostavio dojam da će SAD igrati manje izravnu ulogu dok Rusija i Ukrajina pregovaraju.

 

 

Iznio je nejasnu ideju da bi Vatikan i novi američki papa Lav XIV mogli biti uključeni. Većina promatrača smatra da mira neće biti ako Amerika ne iskoristi maksimalan utjecaj.

 

 

“Imam dojam da predsjednik možda uopće nije pokušao izvršiti pritisak na Putina. Dobro je da su razgovarali dva sata, ali što imamo nakon toga?”, upitala je Beth Sanner, bivša zamjenica direktora nacionalne obavještajne službe.

 

 

“Putina i dalje iznosi maksimalne zahtjeve – dogovor da se razgovara o okviru za budući mirovni sporazum i eventualno primirju koje bi došlo nakon dogovora o mnogim stvarima. Teško je vidjeti išta drugo osim da je Putin dobio točno ono što je želio.”

 

 

Kao i uvijek, postojala je neizvjesnost oko punog sadržaja Trumpova razgovora s Putinom, prema kojem je često pokazivao veliko poštovanje. Vanjski promatrači znaju samo ono što Kremlj i Bijela kuća žele da znaju.

 

 

Ruski dužnosnici ponudili su nekoliko intrigantnih naznaka atmosfere tijekom poziva. “Reći ću vam da su rijetki ovakvi razgovori kada oba predsjednika nisu željela završiti razgovor i prekinuti vezu”, rekao je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, što neće umanjiti zabrinutost Trumpovih kritičara da je laka meta za Putina.

 

 

Prije nego što se razgovor dogodio, činilo se da bi mogao označiti prekretnicu u dosad bezuspješnim naporima SAD-a da okonča rat. Trump je prošlog tjedna tijekom posjeta Bliskom istoku rekao da je “vrijeme za akciju”, povećavši očekivanja da će biti oštar prema Putinu. A njegov izaslanik Steve Witkoff izjavio je za ABC News da “predsjednik ima nenadmašnu snagu osobnosti” koja će “raščistiti neka uska grla”.

 

 

Izravni pregovori u Vatikanu, Turskoj ili Švicarskoj

 

 

Međutim, Trump ne koristi poluge moći koje SAD posjeduje – mogao bi pooštriti sankcije Rusiji ili poslati više oružja Ukrajini. Upitan zašto ne bi nametnuo nove sankcije, odgovorio je: “Zato što mislim da postoji šansa da se nešto postigne, a uz sankcije bi moglo biti puno gore.” Upozorio je da bi moglo doći vrijeme kada će se to dogoditi, ali bez konkretnih detalja njegova prijetnja nema težinu.

 

 

Trump je ponovio svoje pritužbe na troškove rata u Ukrajini, jasno dajući do znanja da neće nastaviti s vojnom pomoći koju je slala Bidenova administracija, bez koje će napori za odbijanje ruskih snaga biti ozbiljno ograničeni.

 

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na X-u da je dvaput razgovarao s Trumpom – jednom prije nego što je američki predsjednik razgovarao s Putinom, a potom za zajedničko izvješće s europskim čelnicima. S obzirom na stratešku potrebu da izbjegne nove sukobe s predsjednikom, Zelenski je bio diplomatičan.

 

 

No u svojoj objavi proturječio je Trumpovoj formuli. Pozvao je na jače sankcije Rusiji ako ne prestane ubijati Ukrajince. Predložio je izravne pregovore u Vatikanu, Turskoj ili Švicarskoj, uz sudjelovanje europskih i američkih predstavnika. I upozorio je: “Ključno je za sve nas da se Sjedinjene Američke Države ne udalje od pregovora i nastojanja za postizanje mira, jer jedini kome to koristi je Putin.”

 

 

“Ovo je odlučujući trenutak”

 

 

“Ovo je odlučujući trenutak. Svijet sada može vidjeti jesu li njegovi čelnici doista sposobni osigurati primirje i postići stvarni, trajni mir”, napisao je Zelenski u komentaru koji se može shvatiti doslovno ili kao kritika Trumpovih napora.

 

 

Trump često ističe da svoj drugi mandat želi posvetiti mirotvorstvu. No njegovi dosadašnji napori su mlaki. Borbe u Ukrajini i Gazi intenzivirale su se otkako je preuzeo dužnost.

 

 

Trump je prošlog tjedna ostvario humanitarni uspjeh osiguravši oslobađanje posljednjeg američkog taoca u Gazi, ali njegovo slabije zanimanje za okončanje rata dovelo je do vakuuma. Sada je izraelski premijer Netanyahu pokrenuo novu ofenzivu s ciljem preuzimanja kontrole nad cijelom enklavom, gdje deseci tisuća Palestinaca gladuju.

 

 

Američki predsjednik preuzeo je zasluge za sprječavanje eskalacije između Indije i Pakistana oko Kašmira, ali Indija je osporila tvrdnje da je američka intervencija bila odlučujuća.

 

 

Takvi sukobi nastaju iz desetljećima ukorijenjenih povijesnih i nacionalističkih zamjerki i mogu biti egzistencijalni za uključene vođe. Nije iznenađujuće što oni ne popuštaju pred Trumpovim površnim naporima u usporedbi sa standardima povijesnih američkih mirovnih inicijativa.

 

 

Moraju se riješiti “temeljni uzroci”

 

 

“Vjerujem da Putin to želi učiniti”, rekao je Trump, ali sve je teže vjerovati da ruski čelnik zaista želi uskoro okončati rat. Naravno, sukob je razorio rusko gospodarstvo i odveo u smrt tisuće mladih Rusa, ali Putin inzistira da se za završetak rata moraju riješiti njegovi “temeljni uzroci”.

 

 

To uključuje lažne tvrdnje da Ukrajinu treba “denacificirati” i nametnuti joj ozbiljna ograničenja suvereniteta. Putin želi mir, ali samo pod uvjetima koje Ukrajina ne može prihvatiti ako želi ostati neovisna država.

 

 

Prije nekoliko tjedana Trump je pozvao Rusiju da prestane napadati civile i pitao se koristi li ga Putin “kao pijuna”. S obzirom na to da je u ponedjeljak Rusiji dao ono što je htjela, opravdano je pitati iskorištava li Trump situaciju ili je sam iskorišten.

 

(SB)

(44)

ANALIZA CNN-a: Mir u Ukrajini izgleda sve dalje nakon jučerašnjeg razgovora Trumpa i Putina