Studenti protiv Vučićeve mašinerije: Srbija danas bira novu vlast, izbori koji se tiču i BiH i Zapadnog Balkana

Srbija danas na najneizvjesnijim izborima bira novu vlast u sjeni straha od krađe, u BiH glasa oko 20.000 birača sa srbijanskim državljanstvom, uz Dodikovu podršku Vučiću

Građani Srbije danas izlaze na vanredne parlamentarne izbore koji su, prema ocjenama brojnih analitičara, najneizvjesniji u novijoj historiji ove zemlje. Pravo glasa na ovim izborima ima ukupno 6.451.292 birača koji će odlučivati o novom sazivu Narodne skupštine, birajući 250 narodnih poslanika između ponuđenih političkih opcija.

Vanredni izbori u Srbiji raspisani su nakon studentskih i antikorupcijskih protesta koji su potresali tu zemlju u protekle dvije godine i donijeli potpuno novu dinamiku na tamošnju političku scenu.

Prema istraživanjima agencija za ispitivanje javnog mnijenja danas se očekuje izuzetno visoka izlaznost, za koju se procjenjuje da bi mogla dostići prosjek od oko 64,7 posto. Upravo se oko visoke izlaznosti ‘lome koplja’ jer su opozicione stranke uoči izbora vjeruju da masovni izlazak na birališta slabi vladajući režim, dok je bivši predsjednik Aleksandar Vučić uoči izbora javno poručivao da velika izlaznost zapravo ide u korist njegove koalicije.

Glavna bitka između brojeva 1 i 3 na glasačkom listiću

Glavna bitka na ovim izborima vodi se između dvije političke struje. S jedne strane je koalicija okupljena oko vladajuće Srpske napredne stranke pod nazivom ‘Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija’, koji je pod brojem 1 na glasačkom listiću, dok im je glavni i najozbiljniji rival nestranačka ‘Studentska lista – Studenti pobjeđuju’ pod brojem 3.

Ova studentska lista nastala je kao rezultat masovnih građanskog i studentskog bunta protiv korupcije, nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je smrtno stradalo 16 ljudi.

Na svojim listama studenti nemaju poznate političare, već aktiviste, studente, profesore i nestranačke intelektualce koji su prema ocjenama analitičara iz Srbije, uspjeli mobilizirati veliki dio biračkog tijela.

Predizbornu kampanju u Srbiji obilježili su masovni i napeti skupovi, u kojima je Vučićeva mašinerija uglavnom ‘igrala na kartu’ nacionalizma, diskreditacije studentskog pokreta, širenja straha od namjera studenata po budućnost Srbije, dok su studenti i opozicija kroz masovna okupljanja, tribine i društvene mreže nametnuli narativ o potrebi hitnih promjena, prije svega protiv koruptivnog sistema.

Inače, izborni proces prati više od 16.000 srbijanskih i stranih posmatrača, a dane uoči glasanja obilježili su strahovi opozicije, civilnog sektora i studentskih organizacija od potencijalne izborne krađe, manipulacije biračkim spiskovima i izbornog inženjeringa.

Vučićeva politička sudbina u fokusu pažnje šire javnosti

U fokusu srbijanske, regionalne, ali i evropske javnosti je politička sudbina Aleksandra Vučića. On se na ovim izborima kandidovao kao nosilac liste za Skupštinu Srbije. S obzirom na to da je on nedavno podnio ostavku na poziciju predsjednika Srbije, za što mu je mandat ionako isticao naredne godine i da mu srbijanski Ustav zabranjuje treću kandidaturu, on nastavak svog političkog djelovanja vidi u funkciji premijera.

Vučić se nada pobjedi njegove liste i SNS-a te se nada da će biti izabran za premijera čime bi svoju političku moć preselio u Vladu Srbije, dok će se predsjednik na vanrednim predsjedničkim izborima birati već krajem decembra.

Današnji izbori u Srbiji sa velikom pažnjom se prate i u Bosni i Hercegovini, gdje se za glasanje u prijavilo skoro 20.000 državljana Srbije koji žive u BiH. Oko 90 posto njih registrovano je na prostoru entiteta RS, a glasanje se danas odvija na ukupno 27 biračkih mjesta širom BiH.

Odnosi BiH i regiona sa Srbijom

Politički uticaj na izbore u Srbiji, iz RS i iz Banje Luke bio je itekako vidljiv tokom same kampanje u Srbiji, jer je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otvoreno podržao Aleksandra Vučića, pojavivši se i na njegovom velikom predizbornom skupu u Nišu.

Od buduće vlasti u Srbiji zavisit će i razvoj i nastavak odnosa BiH i te nama susjedne zemlje s kojom imamo brojna otvorena pitanja i s kojom entitet RS ima uspostavljene specijalne, paralelne odnose koji nerijetko služe kao alat za zaobilaženje državnih institucija i destabilizaciju političkih prilika u BiH.

Uprkos čestim deklarativnim porukama o dobrosusjedskim odnosima, zvanično Sarajevo i Beograd već decenijama imaju niz teških i neriješenih problema koji se ne pomjeraju s mrtve tačke, već ih naprotiv opterećuju novi.

Među njima su pitanje državne granice, jednostrana izgradnja hidroelektrane ‘Buk Bijela’, koju je Beograd dogovarao isključivo sa entitetom RS, zbog čega je gradnju zabranio i Ustavni sud BiH.

A, pored ekonomskih i teritorijalnih nesuglasica, odnosi su duboko opterećeni i sukobom narativa o prošlosti i agresiji na BiH, što se najdirektnije reflektuje kroz nepriznavanje genocida u Srebrenici, te činjenicu da mnogi presuđeni ratni zločinci nalaze sigurno utočište u Srbiji zahvaljujući dvojnom državljanstvu.

U posljednje vrijeme odnosi između BiH i Srbije su narušeni zbog otvorenog veličanja i slavljenja presuđenog ratnog zlikovca Ratka Mladića kojem je nedavno organizirana sahrana uz tamošnje državne počasti.

Međutim, BiH nije jedina zemlja u susjedstvu s kojom zvanični Beograd balansira na ivici konstantnih napetosti. Srbija već godinama ima sigurnosne i političke tenzije s Kosovom, dok su odnosi s Crnom Gorom i Hrvatskom često opterećeni diplomatskim ‘ratovima’, neslaganjima oko identitetskih i historijskih pitanja, te optužbama za pokušaje miješanja u unutrašnje stvari država u regionu i sprovođenju projekta ‘srpskog svijeta’.

Upravo zbog ovakvog tereta prošlosti i neriješenih bilateralnih pitanja, ishod današnjih izbora u Srbiji s velikom pažnjom se iščekuje i u regionu. Odgovor na pitanje u kojem smjeru će ići zvanični Beograd nakon rezultata izbora direktno će definisati i buduću dinamiku odnosa s BiH, ali i odrediti dalji nivo (ne)stabilnosti političkih prilika na čitavom Zapadnom Balkanu.

(Raport)

(18)