Tri kilometra mora koje može izazvati haos: Da li je Iran spreman za udar na cijelu planetu?

Jedan uski morski prolaz širine svega tri kilometra mogao bi postati žarište nove svjetske krize. Riječ je o Ormuskom moreuzu – strateški važnoj tački između Persijskog i Omanskog zaliva, koji povezuje Arapsko more sa svjetskim naftnim tržištima.

 

 

 

Moreuz, iako u punoj širini iznosi oko 95 kilometara, ima plovni put toliko uzak da brodovi kroz njega moraju prolaziti u smjenama, kako bi se izbjegli sudari. Sa jedne strane nalaze se Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati, a s druge – Iran.

 

 

S obzirom na rastuće tenzije između Irana i Izraela, Ormuski moreuz ponovo je u fokusu svjetske javnosti. Kako prenose svjetski mediji, u Teheranu je sve više govora o mogućim “odgovorima neprijateljima”, a jedan od njih mogao bi biti i zatvaranje ovog strateškog prolaza.

 

 

Prema procjenama, kroz Ormuski moreuz dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte – što predstavlja četvrtinu svjetske potrošnje. Iz njega naftu izvoze Saudijska Arabija, Irak, Iran, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati.

 

 

Stručnjaci navode da bi zatvaranje prolaza izazvalo haos na svjetskim berzama i drastičan skok cijena energenata.

 

 

”Planeta se trenutno nalazi u situaciji ekstremnog rizika.” – navode analitičari i upozoravaju da bi cijena nafte vrlo brzo mogla premašiti 100 dolara po barelu.

 

 

Ipak, mnogi smatraju da Iran nema kapacitete da potpuno zatvori moreuz. Kako navodi CNBC, moguće su sabotaže i napadi na tankere, što bi već izazvalo značajnu destabilizaciju.

 

 

Glavni kupci nafte koja prolazi kroz moreuz su Kina, Japan, Južna Koreja i Indija. Zatvaranje bi teško pogodilo i tržište tečnog prirodnog gasa, naročito evropsko, jer 20% izvoza ide upravo prema Evropi.

 

 

Jedan od faktora koji sputava Iran je Kina – njihov najveći kupac nafte – koja ne bi blagonaklono gledala na eskalaciju sukoba i poskupljenja.

 

 

Saudijska Arabija kontroliše alternativni naftovod “Istok-Zapad”, ali kroz njega može proći tek 2,6 miliona barela dnevno, što nije ni približno dovoljno da zadovolji globalne potrebe.

 

 

U međuvremenu, Evropa pokušava da se energetski osamostali. Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je kraj kupovine ruskih fosilnih goriva do 2027. godine.

 

 

”Cilj je da se od 1. januara 2026. zabrane svi novi ugovori za ruski gas i naftu.” – izjavila je von der Leyen.

 

 

No, ukoliko se sukob u Zalivu proširi, Evropa bi se mogla naći u izuzetno teškoj energetskoj situaciji. Tržišta već reaguju, a strah od moguće eskalacije dodatno podstiče nesigurnost.

 

 

U pozadini svega stoji i američki predsjednik Donald Trump, koji – prema izraelskim izvorima – raspoređuje ratne brodove u Sredozemlju. Navodno je jedan od američkih razarača već učestvovao u presretanju iranskih projektila ispaljenih ka Izraelu.

 

 

”Očajna vremena zahtijevaju očajničke mjere.” – citat koji se u Teheranu sve češće može čuti, dodatno pojačava nervozu širom svijeta.

 

 

Zatvaranje Ormuskog moreuza i dalje se čini malo vjerovatnim, ali kako zaključuju stručnjaci:

 

 

”U današnjem svijetu ništa više nije dovoljno nevjerovatno da se ne bi moglo dogoditi.”

 

 

U najgorem scenariju, kako upozoravaju analitičari, umjesto prelaska na nuklearne elektrane i zelene izvore energije, svijet bi se mogao suočiti s – nuklearnim ratom.

 

(Raport)

(2947)

Tri kilometra mora koje može izazvati haos: Da li je Iran spreman za udar na cijelu planetu?

| Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-