U potrazi za mezarom Sulejmana Veličanstvenog: Gdje je zaista ukopano srce velikog sultana?

Mještani mađarskog gradića Szigetvara se nadaju da će otkriće navodne grobnice u kojoj je ukopano srce sultana privući turiste.

 

Piše: Dan McLaughlin

SZIGETVAR – Otkad stanovnici Szigetvara pamte, brdo Turbek, na rubu ovog grada na jugu Mađarske, prekrivao je splet voćnjaka i vinograda. Ali, sada iz zemlje podno Turbeka niču tajne burne prošlosti, privlačeći predsjednike, profesore i, potencijalno, grupe hodočasnika i turista na mjesto gdje su nevjerovatni događaji oblikovali tok evropske historije.

Mađarski i turski istraživači koji rade na tom području vjeruju da su otkrili grobnicu Sulejmana Veličanstvenog, najmoćnijeg vladara Osmanskog carstva, koji je umro u Szigetvaru početkom septembra 1566. – prije gotovo 450 godina.

Sulejman je umro prirodnom smrću dva mjeseca prije 72. rođendana, samo nekoliko sati prije nego što je njegova velika vojska konačno nadjačala habsburške branitelje dvorca Szigetvar, nakon brutalne i krvave opsade.

 


Mačevanje po uzoru na borbe prije 450 godina [Dan McLaughlin/Al Jazeera]

 

Međutim, to je bila Pirova pobjeda: Toliko su veliki bili gubici Osmanlija da su odbacili plan preuzimanja Beča, zbog čega je kasnije francuski diplomata, kardinal Richelieu, nazvao Szigetvar “bitkom koja je spasila civilizaciju”.

 

Krili vijest o smrti sultana

Strahujući kakva će biti reakcija vojske na vijest o smrti sultana, koji je vladao četiri decenije, Sulejmanovi pomoćnici krili su njegovu smrt i prokrijumčarili njegovo tijelo u Konstantinopolj, za ukop u džamiji Sulejmaniji, čiju je izgradnju sultan naručio.

Ali, temperature su bile visoke, a put kući dug, pa su izvadili srce i druge organe sultana Sulejmana. Prema legendi, stavljeni su u zlatni lijes i ukopani na mjestu njegovog posljednjeg uporišta.

Kako su Osmanlije učvršćivale vladavinu tokom 1570-ih te kako je sve veći broj putnika dolazio da posjeti Sulejmanov mezar, u blizini su izgrađeni džamija, tekija i kasarna. Nastalo je mjesto imena Turbek – od turske riječi “turbe” (mauzoloej).

Kada su Habsburzi preuzeli to područje 1680-ih godina, uništili su ovaj simbol pobjede Osmanlija i tokom narednik vijekova lokacija Sulejmanove grobnice postala je predmet tračeva, špekulacija i legende.

Norbert Pap, profesor geografije u obližnjem univerzitetskom gradu Pecsi, smatra da su neistiniti navodi o lokacijama sultanove grobnice. Prema jednoj teoriji, crkva u Turbeku, izgrađena u 18. vijeku, stoji na mjestu gdje je bila grobnica, dok su, prema drugoj, sultanovi posmrtni ostaci ukopani na mjestu blizu Parka mađarsko-turskog prijateljstva, osnovanog 1994. – na 500. godišnjicu Sulejmanovog rođenja.

“Kada smo počeli ovaj posao, 2012. godine, analizirali smo mnoge stare izvore, istraživali za šta se zemljište koristilo te istraživali lokalnu geografiju, pokušavajući rekonstruirati izgled područja u to vrijeme”, prisjeća se Pap.

“Shvatili smo da lokacija ne može biti na mjestima gdje se nalaze crkva i Park prijateljstva – zaključili smo da je istinsko mjesto više i dalje od dvorca Szigetvar.”

 


Crkva u Szigetvaru [Dan McLaughlin/ Al Jazeera]

 

Savremeni hroničari kažu da je Sulejmanov carski šator bio na brdu nad bojnim poljem i okruženom tvrđavom. Crkva i park nemaju takav pogled, a šator je bio postavljen na močvarnom tlu, toplijem nego što je to brdo Turbek.

“Ljudi su shvatili da je ovdje stajalno nešto, jer kada su sadili stabla, ponekad bi udarili u cigle”, objasnio je Pap dok su insekti zujali voćnjacima i vinogradima koji okružuju arheološke iskopine.

“Ponekad su ovdje radili arheolozi. Ranih 1970-ih godina iskopali su nešto za što sada mislimo da je ugao grobnice. Kazali su da je to ‘neka vrsta javne zgrade Osmanlija i da su potrebna dodatna istraživanja’.”

 

Arheološka istraživanja

Uz državnu finansijsku pomoć iz Mađarske i Turske, Pap i njegov tim počeli su iskopavanja na brdu i uskoro pronašli dijelove osmanskih ruševina.

“Bio je Božić 2014. godine kada smo dobili rezultate geofizičkog istraživanja… Bio sam siguran da je ovo pravo mjesto. Pokazali se se veliki zidovi pod površinom, usmjereni prema Meki.”

Turske kolege potvrđuju Papovu ubijeđenost u tačnost lokacije i dijele njegovo uzbuđenje.

“Rezultati istraživanja obavljenog prije iskopavanja su bili toliko jasni da je to bilo poput čišćenja pijeska sa djelomično vidljive ruševine pod zemljom… Svi smo bili zaista sretni”, rekao je Ali Uzay Peker, profesor arhitektonske historije na Bliskoistočnom tehničkom univerzitetu u Istanbulu.

“Prošle godine iskopan je temelj pravougaone zgrade i identificiran kao mezar sultana Sulejmana. Ove godine džamija i tekija su iskopane”, objasnio je.

“Oruđe [iz 16. vijeka] koje se koristilo svakodnevno, poput novčića, noževa, djelića keramike, cijevi… i način na koji su zgrade bile postavljene podržavaju dokumentaciju, fotografije i tehnološku analizu. Tako da možemo reći da smo otkrili grobnicu sultana Sulejmana Veličanstvenog.”

 


Vođa istraživanja Norbert Pap [Dan McLaughlin/ Al Jazeera]

 

Nakon što je preuzeo vlast 1530. godine, Sulejman je proširio Osmansko carstvo na područja Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Balkana. Do 1566, godine njegove teritorije su se širile od Meke, preko Alžira, do većine današnje Mađarske. Kod kuće su ga zvali “Zakonodavac”, jer je napisao zakone. Peker kaže da je Sulejman “simbol veličanstvenosti Osmanlija”.

“Bio je trijumfalan vladar, a istovremeno i veliki pokrovitelj književnosti, umjetnosti i arhitekture. Tokom Sulejmanove ere turska umjetnost je doživjela procvat. Zbog toga možete procijeniti koliko je za Turke bitno ovo otkriće”, kazao je.

 

Komemoracija u septembru

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kojeg zovu neoosmanlijom, zbog privrženosti carskoj prošlosti svoje države i želje da proširi njen geopolitički utjecaj, trebao bi prisustvovati komemoraciji u Szigetvaru 7. septembra.

Pridružit će se mađarskim i hrvatskim liderima – jer su habsburške snage koje su odbranile Szigetvar do kraja bili uglavnom Hrvati – u završnici događaja koji obilježavaju 450. godišnjicu, a koji su i uzbudljivi i predstavljaju izazov za grad od 10.000 stanovnika.

“Gospodin Erdogan je ranije ovdje došao u pratnji tri helikoptera. Tada je bio premijer i tada nije bilo pokušaja vojnog udara”, rekao je Robert Fazekas, potpredsjednik okružne skupštine.

Zadatak osiguravanja posjete troje predsjednika, njihovih pomoćnika i obezbjeđenja – kao i očekivanih desetaka hiljada posjetilaca tokom sedmice u kojoj se obilježava godišnjica – daleko je od Fazekasevog uobičajenog posla u zabačenom i osiromašenom okrugu Baranya.

“Imamo veliku nezaposlenost i nemamo velikih poslodavaca na ovom području. Ima nešto posla u fabrici konzervi, u autodijelovima i poljoprivredi, ali mnogi mladi odlaze u Zapadnu Evropu kako bi pronašli posao”, kaže.

“Otkriće Sulejmanove grobnice je apsolutno pozitivno za nas i nadam se da će pomoći razvoju Szigetvara i cijele države. Turizam bi mogao postati naš glavni sektor, ali nam trebaju novi hoteli i druge stvari. I, naravno, apsolutno smo otvoreni za turske investicije.”

 


Recep Tayyip Erdogan tokom ranije posjete Szigetvaru [Zsolt Szigetvary/ AP]

 

Međutim, nije jasno koliko bi Turaka ili drugih muslimana željelo investirati ili čak posjetiti državu čiji je vođa optužen za raspirivanje islamofobije.

 

Orbanova islamofobija

Premijer Mađarske Viktor Orban izgradio je ograde na južnoj granici prošle godine – 30 kilometara od Szigetvara – kako bi zabranio ulazak većinom muslimanskim izbjeglicama- koje je više puta nazivao direktnom prijetnjom bezbjednosti, kulturi i identitu Evropljana.

Protivi se planovima, koje predvodi Njemačka, da se izbjeglice nasele širom Evropske unije i poziva na referendum o tom pitanju u oktobru. Tvrdi da Mađari imaju pravo odlučiti “da ne želimo velki broj muslimana u našoj državi”.

“Moram reći da, što se tiče zajedničkog života s muslimanskim zajednicama, jedino mi imamo iskustva s tim, jer smo kroz to prolazili već 150 godina”, kazao je Orban.

Njegov stav da je period osmanske vladavine bio nacionalna katastrofa odražava uobičajen stav u Mađarskoj, iako su njeni stanovnici lagodno živjeli tokom vladavine sultana te smatrali katoličke Habsburge glavnim neprijateljem.

“Priča o Sulejmanu je vrlo osjetljiva što se tiče Vlade. Osjećamo da postoji zabrinutost da će Turbek postati neka vrsta muslimanskog svetišta i mjesta hodočašća”, kaže Pap.

“Istovremeno, Vlada je dala mnogo novca za istraživanja i mještani su vrlo pozitivni. Mi, Mađari, dijelimo 600 godina zajedničke historije s Turcima – prva četiri vijeka smo se borili, a tokom protekla tri često smo bili saveznici. Nije to samo historija sukoba.”

Uprkos brojnim negativnim asocijacijama s osmanskim periodom, mnogi Mađari su opčinjeni sultanovim dvorom, kakvim je prikazan u turskoj sapunici Sulejman Veličanstveni, a koja je vrlo popularna u Mađarskoj.

 

Posjeta Kenize Mourad

Činjenica da su dvije prave osmanske “princeze” nedavno posjetile Turbek, gdje je navodno ukopano srce njihovog slavog pretka, ne može naškoditi profilu ili popularnosti Papovog istraživanja.

Kenize Mourad, francuska književnica i pra-praunika Sultana Murada V, i njena rodica Mediha dale su vlasi kose istraživačima kako bi se njihov DNK mogao uporediti s mogućim posmrtnim ostacima pronađenim tokom iskopavanja.

 


Kenize Mourad posjetila je mjesto navodnog ukopa srca njenog pretka [Kenize Mourad/ Ustupljeno Al Jazeeri]

 

“Kad su nam pokazali tačno mjesto … nisam se mogla oduprijeti emocijama, niti suzbiti suze. Podigla sam ruke i pomolila se za sultana Sulejmana – Zakonodavca, Veličanstvenog – moleći Boga da pomogne Turskoj u poteškoćama”, rekla je Mourad.

“Naravno, male su šanse da će, nakon 450 godina, pronaći bilo kakav trag našeg pretka”, priznaje.

“Ali, ako su, kako kažu, njegovo srce i interni organi ukopani na ovom mjestu, onda možda…”

 

Izvor: Al Jazeera

(25)

U potrazi za mezarom Sulejmana Veličanstvenog: Gdje je zaista ukopano srce velikog sultana?

| Foto/Video, Slider, Zanimljivosti |
About The Author
-