SRPSKI NARODNI POKRET: Što je nama Bosna i Hercegovina?

Slušam neke srpske političare koji kažu da Srbi imaju pola BiH. Pri tome mislim na teritorij, a BiH nema teritoriju, zemlju

 

 

 

Kada postoje nedoumice koje su od općeg značaja, onda najviše ustanove, akademija, senat, stručni ljudi, trebaju razriješiti takve nedoumice, definirati problem, zadatak, i riješiti ga. Takvu definiciju, rješenje, trebaju ponuditi javnosti pa i političarima.

 

 

Kao običan čovjek, iznosim svoje skromno i kratko razmišljanje o Bosni i Hercegovini. Dejtonska BiH je konfederacija, odnosno državna zajednica. Nastala je međunarodnim ugovorom u Daytonu (21. studenog 1995.), a potpisanim u Parizu (14. prosinca 1995.), i to tako što su tim ugovorom Republika Srpska (proglašena 9. siječnja 1992. godine) i Bošnjačko-hrvatska federacija (Vašingtonski sporazum, 18. ožujka 1994.) prenijele dio svojih prava i obveza na zajedničke institucije. To su uradile Aneksom IV Daytonskog sporazuma, što je i svojevrsni ustav BiH.

 

 

Suverenitet, kao najviše pravo u odlučivanju, ostao je u entitetima. Da je dejtonska BiH konfederacija vidi se i po tome što postoje zajedničke institucije a ne središnje, što je način njihovog formiranja princip pariteta – jednake zastupljenosti sva tri naroda i oba entiteta, bez obzira na snagu, brojnost, veličinu, a način odlučivanja konsenzus.

Jedina zajednička institucija, u kojoj se odluke donose većinom jeste Ustavni sud BiH, ali upravo u tom sudu, pored po dvojice sudaca predstavnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, nalaze se i trojica stranih sudaca, koji presudno utječu na donošenje odluka. Dakle, po Daytonskom sporazumu, konstitutivni, odnosno ravnopravni, su sva tri naroda i oba entiteta u zajedničkim institucijama BiH, tj. ravnopravnost sva tri naroda, nema u entitetima.

 

 

FBiH je političko-pravni entitet Bošnjaka i Hrvata, a Republika Srpska političko-pravni entitet srpskog naroda. U oba entiteta ostali imaju pravo nacionalnih manjina po najvišim svjetskim standardima. To daytonsko ustrojstvo suštinski je poremetila odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, iu Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Ona je pravno problematična, nelegitimna, iako se može smatrati da je legalno donesena, izvor je problema i drugih štetnih odluka. Takva odluka Ustavnog suda BiH može se kvalificirati kao zločin protiv mira, jer ruši Međunarodni mirovni sporazum i izaziva političku destabilizaciju, a može izazvati i sukobe.

Tako razmišljajući, može se govoriti i o kaznenoj odgovornosti sudaca koji su donijeli takvu odluku, koja u temelju ruši jedan međunarodni mirovni ugovor iza kojeg stoje najvažnije sile svijeta. Znači dejtonska BiH je državna zajednica i ima samo zajedničke institucije (Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH, Vijeće ministara, Ustavni sud BiH, mnoge druge zajedničke institucije – agencija su naknadno nametnute), ali ne i teritorij. Teritoriju imaju entiteti, Republika Srpska i Federacija BiH.

BiH nikada nije bila samostalna, suverena država. Funkcionirala je u okvirima većih društveno-političkih sustava, carstvima.

Bosna i Hercegovina je prostor bola, muke i stradanja. Najdubljeg poraza i suštinske pobjede. BiH je “grdno sudilište”, “visoka peć” velikih iskušenja i izazova u kojoj stradamo ili iz koje izlazimo pročišćeni u vječni život. Ne malaksajmo u takvoj BiH. Da li smo kadri, jesu li pozvane naše generacije Srba i muslimana – Bošnjaka da savladaju zlo i mržnju koja nas tjera jedne protiv drugih. Ono zlo i mržnju koju smo prihvatili, primili, koja je proizašla iz naših odnosa ili koja je umetnuta i poticana od neke treće strane, svejedno. Da li nas pita sveti Sava “Srbine gdje ti je brat”, a brata “Zar je gordost važnija …”

Da li možemo ispraviti pogreške naših predaka. Imamo li ljubavi prema životu, precima, Bogu, pa da dva supatnika, koja su osjetila zlo jedan od drugoga, da se Srbin i musliman – Bošnjak zagrle, isplaču i kroz suze istina izaći. Bila bi to i tuga i sreća i znak da smo razumjeli molitvu za neprijatelje naše.

Da li ćemo uspjeti, vidjet ćemo. Vrijedi pokušati. Preci naši Bogu se mole za nas.

Ponovno ću ukazati na moguću opasnost koja može doći od saveza onih koji žele stvoriti veliku Hrvatsku i veliku Albaniju. U takvoj situaciji može doći do nestanka Crne Gore, Makedonije i bilo kakve BiH. Srbima i muslimanima – Bošnjacima ne bi bilo pametno da ni u kakvim okolnostima, budu na suprotstavljenim stranama.

I na kraju svaki tekst završavam:

Pobijedimo krizu radom, radujmo se i radimo.

Dane Čanković, predsjednik Pokreta

(37)

SRPSKI NARODNI POKRET: Što je nama Bosna i Hercegovina?

| Slider, Vijesti |
About The Author
-