Šok analiza iz Njemačke: Rusija otvara drugi front na Balkanu, ne vjeruju više Srbima

Rat u Ukrajini bio je povod da se novinari jednog švajcarskog i jednog njemačkog dnevnika pobliže pozabave Srbijom. Jedan tekst bavi se geostrateškim premišljanjima Beograda, a drugi – izbjeglicama na Balkanskoj ruti, piše Deutsche Welle.

 

 

„Da li Rusija otvara drugi front na Balkanu?” – naslov je koji donosi švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung. Novinar Andreas Ernst piše: „U poslednjih deset godina, spor između Srbije i Kosova stalno se iznova rasplamsavao. Okidač su bili najčešće novi pogranični režimi za osobe ili robu. No, i za toga je uvijek – a tako je i sada u konfliktu oko putnih isprava – bio nerazjašnjen odnos Beograda i Prištine.“

 

 

„Srbija i dalje ne priznaje da se bivša južna pokrajina 2008. proglasila nezavisnom. Sporazum o normalizaciji koji su obje strane potpisale 2013, sproveden je samo sporadično. Umjesto toga, političari rutinski govore o opasnosti koja prijeti od druge strane i pomalo zveckaju oružjem. A onda se sve ponovo smiri. No, geopolitički okvir u kojem se odigravaju uvježbani konflikti, sada je promijenjen. Rat Moskve protiv Ukrajine i njegov neizvjestan ishod na Zapadu izazvali su osjećanje da opasnost preti i preko Balkana. Rusija izgleda kao Džoker koji bi mogao da utiče na mutnu situaciju.“

 

 

„Da li će Vladimir Putin na Balkanu otvoriti drugi front kako bi izbacio iz ravnoteže evropski otpor? To na prvi pogled ne izgleda nemoguće. Srpski predsjednik Vučić kategorički odbija da uvede sankcije Rusiji. A Moskva Srbiji isporučuje jevtiniji gas, dok drugima zavrće gasne slavine.“

 

 

„U srpskoj javnosti, ruski predsjednik i dalje uživa velike simpatije. Ona ovaj rat ne smatra agresijom, već tragičnim ratom između braće. Gledano iz te perspektive, u početku nije bio Putinov neoimperijalizam, već Amerika koja je sprovodila ekspanziju NATO ka Istoku sve do Ukrajine.“

 

 

„Putin, doduše, pokušava da iskoristi srpsku polugu, ali sa ograničenim uspjehom. On verbalno podržava srpsku stvar i daje popuste na gas, a ponekad i na oružje. Ali, Moskva Srbima ne vjeruje. I to s pravom. Jer, Vučić flertuje sa Rusima (i Kinezima) kako bi imao alternativu za približavanje EU – i istovremeno ostao interesantan za nju. U krajnjoj liniji, relativno stanje u zemlji i Vučićeva budućnost zavise od ekonomskih odnosa sa EU, a ne od ruskog gasa.“

 

 

„Situacija bi postala mnogo opasnija kada bi Rusija potčinila Ukrajinu – i kada bi odbrambeni front EU bio uzdrman. Ukoliko bi susjedi Srbije Mađarska i Bugarska izašli iz stroja i EU izgubila na težini kao regionalna sila poretka, bila bi otvorena vrata za opasno prestrojavanje na Balkanu. Ono u vrijeme velikosrpskih i velikoalbanskih pretenzija ne bi prošlo mirno – pa i bez direktnog miješanja Rusije.“

 

 

„Šta Evropa može da učini? Trebalo bi da učini sve da Ukrajina ne izgubi rat. Mora da spriječi da se sfera uticaja Rusije bitno proširi na Zapad. Evropski okvir poretka u koji je uklopljen Balkan mora biti očuvan. A unutar tog okvira, EU i SAD moraju da uzmu stvari u svoje ruke.“

 

 

„Pregovarački proces između Srbije i Kosova bi valjalo intenzivirati tako da se sprovede u djelo sporazum iz 2013. U Bosni, koja se raspada kao na usporenom snimku, mora se ići dalje sa reformom izbornog prava uz međunarodnu pomoć. Još važnija je dugoročna perspektiva: zemlje Zapadnog Balkana bi po ispunjavanju kataloga reformi hitno trebalo da budu primljene na zajedničko tržište EU. Time bi bio definitivno zatvoren prostor za one koji kvare igru“, piše novinar švajcarskog Noje cirher cajtunga Andreas Ernst.

 

 

Glavna izbjeglička ruta ponovo preko Srbije

 

Pod naslovom „Ponovo u zbijegu”, njemački dnevnik Rajniše post donosi reportažu o „sve većem broju ljudi koji se u sijenci rata u Ukrajini kreću ka Zapadu. Njih ne muče samo ograde na granicama i beskrupulozni krijumčari, već i manjak razumijevanja za njihovu nevolju“.

 

 

Novinar Tomas Rozer obišao je izbjeglički kamp u Subotici koji je potpuno preopterećen, i tamo saznao da su izbjeglički logori na jugu Srbije poluprazni – i pored nastojanja domaćina da nekako rasporede pridošlice – jer svi hoće na sjever zemlje, u blizinu granice.

 

 

Od početka krize u Ukrajini, broj migranata na Balkanskoj ruti se primjetno povećao. „Agencija EU Fronteks je u prvih šest mjeseci za ruti koja vodi preko Zapadnog Balkana registrovala 55.321 ilegalnih prelazaka granica – što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 191 odsto“.

 

 

Njemački novinar razgovarao je i sa Radošem Đurovićem, direktorom centra za zaštitu potražilaca azila iz Beograda, koji smatra da „izbjeglice iz Ukrajine skreću pažnju javnosti sa događaja na Balkanskoj ruti“ i da tu situaciju sada koriste izbjeglice iz Avganistana, Sirije, Pakistana, ali i Indije i Afrike.

 

 

„Glavna ruta trenutno vodi preko Grčke i Sjeverne Makedonije za Srbiju, kaže Đurović. Odatle jedan dio izbjeglica u tranzitu ide preko Mađarske, a drugi preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske – na Zapad. Samo mali broj uspeva da prođe direktno preko srpsko-hrvatske granice. Iako je Budimpešta najavila da će pojačati patrole i ograde, od početka godine se primjećuje pojačan trend ka mađarskoj granici.“

 

 

Tomas Rozer u podužem tekstu objašnjava kako i u Srbiji postoji otpor velikog broja ljudi prema izbjeglicama, često i zbog krijumčarskih bandi koje se i međusobno sukobljavaju, kao što je to bio slučaj 3. jula: „U krvavom obračunu konkurentskih krijumčarskih bandi, jedan Avganistanac je ubijen, a sedmoro ljudi je ranjeno, neki teško – među njima i jedna 16-godišnja devojka. Zbog migranata danju i noću u strahu – tako je glasio naslov objavljen u Novostima.”

 

 

Zbog protesta građana „nacionalnopopulistička vlada u Beogradu“ je izvela odlučnu akciju i uhapsila grupu izbjeglica, uz poruku ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina da „Srbija nije parking za migrante“ i da neće dozvoliti da postane mjesto za „bandite i šljam iz čitave Azije“.

 

 

Radoš Đurović podseća da se „krijumčarske bande regrutuju ne samo iz redova stranih, već i domaćih, kriminalaca, ali u javnosti se stalno stvara utisak da su problem migranti i izbjeglice. Pri tome su oni prvi žrtve krijumčarskih bandi.“

 

 

„U Evropi se pravi jasna razlika između izbjeglica na Balkanskoj ruti i onih iz Ukrajine, kaže Đurović. S jedne strane, interesovanje za nevolje Ukrajinaca je veće zbog intenzivnog izvještavanja medija o tamošnjem ratu. S druge strane, izbjeglice iz Ukrajine se percipiraju kao Evropljani iz istog kulturnog prostora, sa istom vjerom i istim izgledom. Tako da je njima lakše i imaju prioritet“.

 

 

„U sjenci rata u Ukrajini, na Balkanskoj ruti je pojačano kretnaje u pravcu Zapada. Ali posljedice rata, kao što kaže Đurović, prijete da najteže pogode upravo izbjeglice na toj ruti. On kaže: Ako Srbija sklizne u recesiju izbjeglice će to osjetiti jače nego ostali“, citat je kojim autor Tomas Rozer završava svoju reportažu iz Srbije objavljenu u dnevniku Rajniše post.

(767)

Šok analiza iz Njemačke: Rusija otvara drugi front na Balkanu, ne vjeruju više Srbima

| Slider, Šokantno, Vijesti |
About The Author
-