Tijekom posljednjih devet mjeseci mogla su se čuti mnoga objašnjenja za vrlo različite putanje epidemije – vrijeme, starija populacija, vitamin D, prethodni imunitet, imunitet krda – ali niti jedno od njih ne objašnjava vremenski okvir ili razmjere drastičnih varijacija…

Nešto je čudno u ovoj pandemiji koronavirusa. Čak i nakon mjeseci opsežnih istraživanja globalne znanstvene zajednice, mnoga su pitanja i dalje otvorena, prenosi Jutarnji.hr pisanje portala Atlantic.

Zašto je, na primjer, na sjeveru Italije umrlo tako mnogo ljudi, ali ne i u ostatku zemlje? Samo tri međusobno bliske regije na sjeveru Italije imaju 25.000 od gotovo 36.000 smrtnih slučajeva u zemlji; samo jedna regija, Lombardija, ima oko 17.000 smrtnih slučajeva. Gotovo svi smrtni slučajevi dogodili su se u prvih nekoliko mjeseci od izbijanja zaraze. Što se dogodilo u Guayaquilu u Ekvadoru, u travnju, kad je toliko ljudi umrlo tako brzo da su tijela bila ostavljana na pločnicima po ulicama? Zašto je u proljeće 2020. u tako malo gradova zabilježen značajan udio svih svjetskih smrtnih slučajeva, dok su mnogi drugi gradovi sa sličnom gustoćom stanovništva, vremenskim prilikama, dobnom strukturom i učestalošću putovanja, pošteđeni? Što doista možemo naučiti od Švedske, koju neki nazivaju velikim uspjehom zbog malog broja slučajeva zaraze dok ostatak Europe doživljava drugi val, a drugi velikim neuspjehom jer nisu imali lockdown pa su u prvim danima epidemije pretrpjeli velik broj smrtnih slučajeva? Zašto se nisu ostvarila katastrofalna predviđanja u Japanu? Zbunjujući primjeri se nastavljaju.

Tijekom posljednjih devet mjeseci mogla su se čuti mnoga objašnjenja za ove vrlo različite putanje epidemije – vrijeme, starija populacija, vitamin D, prethodni imunitet, imunitet krda – ali niti jedno od njih ne objašnjava vremenski okvir ili razmjere ovih drastičnih varijacija. No postoje potencijalni, zanemareni načini razumijevanja ove pandemije koji bi mogli pomoći odgovoriti na ova pitanja, završiti mnoge užarene svađe i, što je najvažnije, pomoći nam da stavimo širenje covida-19 pod nadzor.

R0 i K

Do sada su mnogi ljudi čuli za R0 – osnovni reproduktivni broj patogena, prosječnu mjeru njegove zaraznosti. No, ako niste čitali znanstvene časopise, manja je vjerojatnost da ćete naići na K – mjeru njegove raspršenosti. Definicija broja K je način da se postavi pitanje širi li se virus ravnomjerno ili u velikim izbojima, pri čemu jedna osoba odjednom zarazi mnogo njih. Nakon devet mjeseci prikupljanja epidemioloških podataka, znamo da je ovo pretjerano raspršeni patogen, što znači da ima tendenciju širenja u klasterima ili žarištima, ali to znanje još nije u potpunosti ušlo u naš način razmišljanja o pandemiji – ili u našu preventivnu praksu.

Sada već slavni broj R0, prosječna je mjera zaraznosti patogena ili srednjeg broja na zarazu sumnjivih ljudi za koje se očekuje da će se zaraziti nakon što su bili izloženi osobi s tom bolešću. Ako jedna bolesna osoba u prosjeku zarazi još tri osobe, R0 je tri. Ovaj se parametar naveliko reklamirao kao ključni čimbenik u razumijevanju djelovanja pandemije. Mediji su za to izradili više objašnjenja i vizualizacija. Filmovi koji su hvaljeni zbog znanstvene preciznosti o pandemiji hvale se upravo zbog toga što im likovi objašnjavaju ‘sve najvažnije’ brojeve R0. Razni nadzorni sistemi prate njegov razvoj u stvarnom vremenu, koji se često naziva R ili Rt, kao odgovor na naše intervencije. (Ako ljudi nose maske i izoliraju se ili imunitet raste, bolest se više ne može širiti na isti način, otuda i razlika između brojeva R0 i R.)

Nažalost, prosjeci nisu uvijek korisni za razumijevanje raspodjele neke pojave, pogotovo ako njezino ponašanje varira. Ako Amazonov izvršni direktor Jeff Bezos uđe u bar u kojem je stotinu redovitih posjetitelja, prosječno bogatstvo u tom baru odjednom premašuje milijardu dolara. Ako neka obična osoba uđe u taj bar, neće se puno toga promijeniti. Jasno je da prosjek nije toliko koristan broj da bi se razumjela raspodjela bogatstva u tom baru ili kako to uopće promijeniti. Ponekad srednja vrijednost nije prava poruka. U međuvremenu, ako je u baru osoba zaražena covidom-19 i ako je prostorija slabo prozračena i glasna, što uzrokuje da ljudi glasno razgovaraju iz neposredne blizine, potencijalno bi mogli biti zaraženi gotovo svi u sobi – obrazac koji je primijećen mnogo puta otkako je pandemija započela, a što također nije obuhvaćeno brojem R. Tu sada na scenu stupa disperzija.

Prekomjerna disperzija

Postoje incidenti vezani uz covid-19 u kojima je jedna osoba vjerojatno zarazila 80 posto ili više ljudi u sobi u samo nekoliko sati. Ali, u drugim slučajevima, covid-19 može biti iznenađujuće manje zarazan. Prekomjerna disperzija i širenje ovog virusa potvrđeno je u istraživanjima širom svijeta. Sve veći broj studija procjenjuje da većina zaraženih ljudi možda neće zaraziti niti jednu drugu osobu. Nedavna je studija otkrila da je u Hong Kongu, koji je provodio opsežna testiranja i traženja kontakata, oko 19 posto slučajeva bilo odgovorno za 80 posto slučajeva transmisije, dok 69 posto zaraženih nije zarazilo niti jednu drugu osobu. Ovakva saznanja nisu rijetkost: Višestruka istraživanja od početka pandemije sugeriraju da bi samo 10 do 20 posto zaraženih moglo biti odgovorno za čak 80 do 90 posto prijenosa, a da mnogi drugi ljudi virus jedva prenose.

Ova vrlo iskrivljena, neuravnotežena distribucija znači da rani niz nesretnih događaja s nekoliko super-širiteljskih događaja ili žarišta može donijeti dramatično različite ishode čak i u zemljama koje su inače po svemu drugome slične. Znanstvenici su analizirali poznate slučajeve rane pojave virusa, u kojima zaražena osoba dolazi u zemlju, i otkrili da na nekim mjestima takvi uvezeni slučajevi nisu doveli do smrtnih slučajeva ili poznatih infekcija, dok su na drugima uzrokovali značajan porast broja zaraženih. Koristeći genomsku analizu, istraživači na Novom Zelandu analizirali su više od pola potvrđenih slučajeva u zemlji i otkrili nevjerojatnih 277 ulaza virusa u zemlju u prvim mjesecima, ali i to da je samo 19 posto tih uvezenih slučajeva dovelo do više od jednog dodatnog zaraženog. Nedavna analiza pokazuje da se to možda događa u zajedničkim životnim prostorima, kao što su starački domovi, te da će možda biti potreban višestruk unos virusa prije izbijanja epidemije. U međuvremenu, u Daeguu u Južnoj Koreji, samo je jedna žena, nazvana Pacijentica 31, generirala više od 5.000 poznatih slučajeva u žarištu poteklom od samo jednog crkvenog događanja.

Ne iznenađuje da je SARS-CoV, prethodna inkarnacija SARS-CoV-2 koja je uzrokovala izbijanje SARS-a 2003. godine, također pretjerano disperzirana na ovaj način: većina zaraženih ljudi zarazu nije prenijela dalje, ali nekoliko super-širiteljski događaja prouzročilo je većinu slučajeva zaraze. MERS, još jedan rođak novog koronavirusa, također se čini pretjerano raspršenim, ali srećom, još uvijek se ne prenosi baš dobro među ljudima – prenosi Jutarnji.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

(412)

Related posts:

PRIMJETILI STE DA SU MNOGI OBOLJELI OD RAKA: Pogledajte koje je povrće kancerogeno u BiH, a jedemo ga svaki dan… GINEKOLOG OTKRIO SA ČIM SE SVE SUSREĆE: Mrzim kada žena dođe da je pregledam i uradi ovo! RUSKA DOKTORKA ZAPANJILA CIJELI SVIJET: „DOSTA JE BILO SKRIVANJA ISTINE O KORONAVIRUSU…“ PANDEMIJA SE NEZAUSTAVLJIVO ŠIRI: Na prostoru bivše Jugoslavije zaražena 701 osoba RIJEŠENA MISTERIJA NASTANKA KORONE! Sada konačno znamo da li je virus koji hara planetom VJEŠTAČKI STVOREN U LABORATORIJI! Izgleda da švedski model borbe protiv ‘korone’ daje rezultate: Već dva dana jako pada broj mrtvih i zaraženih NAJNOVIJE VIJESTI IZ KINE: Eksperimentalna vakcina za koronavirus TESTIRANA NA MAJMUNIMA; Sedam dana nakon inficiranja… SAD JE SVE JASNO: Stručnjaci otkrili zašto koronavirus prouzrokuje gubitak čula mirisa, ali i zašto se u nekim slučajevima više ne vraća… BOLUJEM OD KORONE VEĆ 47 DANA: Oglasila se Hrvatica, SVE JE POČELO 17. MARTA… POSTOJE “LJETNJI I ZIMSKI KOVID”: Krajem oktobra ĆE BITI BAŠ GADNO, hrvatski naučnik sve objasnio

Slučaj ‘Pacijentice 31‘: Nešto je čudno… Kako je većina svijeta zanemarila možda i ključnu varijablu pandemije