SEDAM GODINA PAKLA – Na udaru 18 MILIONA stanovnika: Zašto je buknuo građanski rat u Siriji i hoće li se PRELITI NA SVET

Svetski lideri i dalje razmatraju mogućnost reagovanja povodom navodnog hemijskog napada u Siriji prošlog vikenda.

 

Vodeći britanski zvaničnici sastaće se u četvrtak nakon što ih je britanska premijerka Tereza Mej pozvala na razgovor radi razmatranja odgovora zemlje na situaciju u Siriji.

Sastanak je zakazan nakon što je objavljeno da je britanska vlada naredila premeštanje podmornica u zonu dometa ratom pogođene države kako bi bile spremne za moguće napade.

Izgledi za britansku vojnu akciju pojavili su se manje od 24 sata nakon što je američki predsednik Donald Tramp isprovocirao Rusiju pretnjom raketnim napadima u Siriji. Kremlj je odmah odgovorio američkom predsedniku, tvrdeći da bi rakete „trebalo da budu usmerene protiv terorista“, a ne legalnih vladinih baza u ovoj bliskoistočnoj zemlji.

CNBC analizira kako je mirna pobuna u Siriji pre sedam godina prerasla u sveobuhvatni građanski rat.

 

Zašto je izbio rat u Siriji

Rat se dramatično promenio u poslednjih sedam godina. To više nije samo borba između onih koji su za i onih koji su protiv predsednika Asada.

Rat je otpočeo u martu 2011. istovremenim demonstracijama u više sirijskih gradova protiv vlade i predsednika Bašara al Asada, pod uticajem Arapskog proleća.

Demonstranti su tražili kraj vladavine Baas partije, veća građanska i socijalna prava, kao i silazak Asada sa vlasti. Protesti su kasnije eskalirali u oružane sukobe, a 2012. sukob pobunjenika i Vojske Sirije prerasta u građanski rat.

Umešano je nekoliko država i grupa, pri čemu svaka ima svoj plan, a svi oni zajedno ekstremno komplikuju situaciju.

Glavne pristalice sirijske administraciju su Rusija i Iran, dok SAD, Turska i Saudijska Arabija podržavaju pobunjenike. Prošlog meseca „Amnesti internešnel“ pozvao je svetske lidere da udvostruče napore kako bi hitno okončali patnje miliona sirijskih državljana i obustavili „krvavi napad“ koji besni više od sedam godina.

– Međunarodna zajednica je katastrofalno zakazala, jer nije uspela da preduzme konkretne mere kako bi zaštitila sirijski narod, čime je omogućila sukobljenim stranama, a naročito sirijskoj vladi, da potpuno nekažnjeno čine ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, često uz pomoć spoljnih sila, naročito Rusije – navodi se u saopštenju Lin Maluf, direktora za istraživanje Bliskog istoka Amnesti internešnela objavljenom na sajtu organizacije.

– Iz godine u godinu živimo u uverenju da strane u sukobu ne mogu da nanesu veće patnje civilima, a ipak nas svaki put razuvere – dodala je ona.

 

Posledice po narod u Siriji

Do marta ove godine sirijska Opservatorija za ljudska prava zabeležila je više od 350.000 žrtava, uključujući i 106.000 civila. Podatkom do koga je došla mreža izvora ove organizacije sa sedištem u Velikoj Britaniji, nije obuhvaćeno 56.900 ljudi za koje se veruje da su nestali ili za koje se pretpostavlja da su mrtvi.

Prema projekcijama organizacije, oko 100.000 mrtvih nije dokumenatovano.

Visoki komesarijat za izbeglice UN (UNHCR) procenjuje da je oko 11 miliona Sirijaca napustilo domove posle izbijanja građanskog rata u martu 2011, pri čemu je većina potražila utočište u susednim zemljama ili unutar zemlje.

Pre rata, Sirija je imala oko 22 miliona stanovnika, što znači da je oko polovina stanovništva raseljeno. U zemlji danas ukupno živi oko 18 miliona stanovnika.

 

Šta UN preduzimaju povodom navodnog hemijskog napada

Članice Saveta bezbednosti UN (UNSC) sastale su se u utorak uveče kako bi se dogovorile o zajedničkoj međunarodnoj reakciji na navodno korišćenje hemijskog oružja. Međutim, suparnički nacrti rezolucije Moskve i Vašingtona o osnivanju odbora stručnjaka za pravilnu procenu napada nisu prošli.

Rusija je prvo uložila veto na američki nacrt o stvaranju panela koji bi imao ovlašćenje da pripiše krivicu za bilo koji hemijski napad u Siriji. Rezolucija je dobila 12 glasova, ali su Rusija i Bolivija glasale protiv, dok se Kina uzdržala.

Uslov za usvajanje američkog nacrta rezolucije je devet glasova „za“ i nijedan veto stalnih članica (Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i SAD).

To je 12. put da Rusija koristi pravo veta kako bi blokirala mere protiv Asadove vlade.

Ni ruska rezolucija o stvaranju nove komisije za istragu nije prošla, jer je dobila samo šest glasova „za“.

 

Tramp Rusiji: „Spremite se“

U zapaljivom tvitu u sredu, Tramp je napisao da Rusija treba „da se spremi“, jer će rakete biti ispaljene na Siriju.

Takav potez usledio je nakon hemijskog napada koji se nedavno navodno desio u Dumi, poslednjem uporištu pobunjenika u regionu Istočna Guta. Aktivisti opozicije, spasioci i lekari u zemlji kažu da je više od 40 ljudi ubijeno nakon što su snage sirijske vlade bacile bombe sa otrovnim hemikalijama.

Predsednik Bašar Asad, koga podržava Moskva, odbacuje odgovornost za bilo kakav hemijski napad.

Ruski ambasador u Libanu izjavio je u utorak uveče da bi svaka američka raketa ispaljena na Siriju bila oborena, i ne samo to: raketna lansirna postrojenja bi se takođe našla na meti. Moguća posledica očekivanog odgovora Rusije u vidu napada na američke „lansirne platforme“ u znak odmazde bila bi dramatična eskalacija rata u Siriji.

Reagujući na komentare ruskog ambasadora, general Ričard Barons, koji je bio komandant Združenih britanskih oružanih snaga od 2013. do 2016. godine, izjavio je za Bi-bi-sijev Radio 4 u emisiji „Today“ u sredu:

– Nadam se da je ambasador pažljivo birao reči… Kaže da će gađati brodove, podmornice i avione na nebu – to je rat.

 

Šta će se dalje dešavati

Uglavnom se očekuje da će SAD reagovati raketnim udarima na najnoviji hemijski napad. Prošle godine, Trampova administracija odobrila je lansiranje 59 raketa tipa „tomahavk“ na vladin aerodrom u Siriji nakon što su sirijske vlasti objavile da sa tog aerodroma krenuo hemijski napad.

Rusija je obznanila da će oboriti svaki projektil koji uđe u sirijski vazdušni prostor i čak nagovestila da će gađati platforme za lansiranje raketa.

– Elektronsko ratovanje sa ciljem da se ograniči potencijalna šteta vojnoj infrastrukturi u zemlji najverovatniji je ruski odgovor na mogući vazdušni napad na Asadove snage, jer na taj način ruska vojska neće trpeti štetu, tvrdi Ajham Kamel, šef istraživačkog tima za Bliski istok i Severnu Afriku organizacije „Eurasia“.

On kaže da bi takav potez predstavljao „najbenigniji scenario eskalacije u kome Rusija nevoljno prihvata novu stvarnost“.

– U isto vreme, vazdušni napadi mogu biti uvod u ciklus eskalacije… – dodao je Kamel.

– Najveći rizik koji bi mogao da se pojavi imajući u vidu sadašnju dinamiku bila bi odluka SAD da prošire obim vojnih operacija na način koji bi predstavljao značajniji rizik za ruske snage u Siriji.

Web-tribune.com

(246)

SEDAM GODINA PAKLA – Na udaru 18 MILIONA stanovnika: Zašto je buknuo građanski rat u Siriji i hoće li se PRELITI NA SVET

| Kolumne, Slider, Vijesti |
About The Author
-