Trojica stručnjaka u svojoj analizi navode da bi novo oružje znatno ojačalo ukrajinske snage…

 

 

Piše: Tomislav Šoštarić

 

Ukrajinska vojska je nedavno najavila početak dugo očekivane protuofenzive, s ciljem ponovnog preuzimanja teritorija na jugu zemlje.

 

Zapadno oružje, koje je pomoglo Ukrajini da pogodi visokovrijedne mete iza linija bojišnice kao dio strategije degradacije sposobnosti Rusije da zadrži teritorij koji je zauzela, omogućilo je protuofenzivu Kijeva i moglo bi biti odlučujuće u određivanju njezina ishoda.

 

Zato bi Washington trebao Ukrajinu opskrbiti projektilom ATACMS (Army Tactical Missile System), koji se može ispaljivati iz raketnog sustava HIMARS koji Ukrajinci već imaju, i to bez odgađanja, ocijenila su tri stručna komentatora u svom komentaru za Defense News.

 

To bi, kako kažu, omogućilo Kijevu da napadne ključne ruske logističke točke i druge ciljeve visoke vrijednosti izvan dometa trenutačnih ukrajinskih sposobnosti preciznih napada.

 

Istovremeno, neki strahuju da bi pružanje takvih novih sposobnosti Ukrajini moglo ubrzati rusku eskalaciju, ali taj je rizik, kako ocjenjuju, prenaglašen i može se ublažiti zahtjevom da Kijev koristi ATACMS samo protiv ruskih vojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, uključujući Donbas i Krim.

 

Takav bi uvjet mogao pratiti isporuku ATACMS-a ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena to smatra potrebnim.

 

Kijev je, kako se navodi, već dokazao da može odgovorno i učinkovito upotrijebiti sustave koje isporučuje SAD u rasponu od projektila Javelin do topničkih raketnih sustava visoke mobilnosti pa SAD imaju dobar razlog vjerovati da bi Kijev upotrijebio ATACMS na isti način.

 

ATACMS je balistička raketa kratkog dometa koja se može ispaliti iz sustava HIMARS, koje je Kijevu dopremio Washington, kao i iz višecijevnih lansirnih sustava koje je Ukrajina dobila od Velike Britanije i Njemačke.

 

Moderne varijante ATACMS-a imaju domet do 300 kilometara i nose bojevu glavu od gotovo 230 kilograma, što znači da mogu pogoditi ciljeve na više od tri puta većoj udaljenosti projektila navođenih višecijevnih raketnih sustava (GMLRS) koje Ukrajina već koristi s velikim učinkom, s bojnom glavom otprilike 2,5 puta većom.

 

 

Višestruke strateške koristi

 

Dodatne mogućnosti koje pruža ATACMS omogućile bi Ukrajini da lakše, učestalije i učinkovitije gađa ciljeve visoke vrijednosti iza linija bojišnice.

 

Nedavni napad na zračnu bazu Saki na Krimu, u kojem je oštećena ili uništena otprilike polovica borbenih zrakoplova 43. neovisne mornaričke jurišne zrakoplovne pukovnije Crnomorske flote, pokazuje potencijal dubokih udara protiv ruskih snaga i objekata.

 

Napad na zračne baze i skladišta streljiva koje koriste ruske snage u Ukrajini, uključujući i Krim, degradirao bi sposobnost Moskve da održava svoje snage i suprotstavi se ukrajinskoj protuofenzivi.

 

Također, ATACMS bi mogao pomoći u unazađivanju ruskih dugometnih napadačkih sposobnosti, koje su korištene za sustavno gađanje ukrajinskih gradova.

 

Ukrajinske snage mogle bi upotrijebiti ATACMS i kako bi ugrozile usidrene ruske mornaričke brodove i infrastrukturu u ruskoj bazi u Sevastopolju, potkopavajući sposobnost Rusije da izvede napade projektilima s mora i provede blokadu ukrajinskih crnomorskih luka.

 

Napadi ATACMS-a na ruske zapovjedno-kontrolne točke višeg ranga koji se nalaze izvan dometa sada korištenih GMLRS sustava mogli bi dezorganizirati ruske snage, a uništavanje raketnih sustava zemlja-zrak S-300 i S-400 omogućilo bi učinkovitije djelovanje ukrajinskih zračnih snaga.

 

Kao možda najvažnije, navodi se da bi ukrajinska vojska mogla uništavati željezničke linije i mostove o kojima Kremlj ovisi u opskrbi svojih snaga.

 

Ruska vojska se uvelike oslanja na željeznicu za prijevoz zaliha, pri čemu nema kapaciteta u kamionima koji bi zamijenili željeznički prijevoz, posebno nakon što su ukrajinske snage uništile stotine ruskih vojnih kamiona koristeći oružje koje su osigurale SAD i njezini saveznici.

 

Uništavanje ovih ključnih logističkih ciljeva moglo bi poremetiti rusku logistiku na operativnoj razini, slično kao što su GMLRS udari na ruska skladišta goriva i streljiva postigli na taktičkoj razini.

 

Detektirani nedostatak vojne koristi nije razlog zašto je Bidenova administracija odbila isporučiti ATACMS Ukrajini – Bijela kuća, kako navode autori, strahuje od ruske eskalacije kao odgovora na opskrbu ATACMS-ima.

 

Zbog toga je američki predsjednik u svibnju donio odluku protiv slanja ATACMS-a u Ukrajinu, rekavši da će SAD dobaviti Ukrajini GMLRS sustave, ali neće “poslati raketne sustave koji mogu pogoditi Rusiju”.

 

 

Problem eskalacije – ‘režanje‘ bez ugriza

 

Kako ocjenjuju trojica autora, postoje dobri razlozi za vjerovanje da su ta strahovanja pretjerana. U prvom redu, reakcija Moskve na isporuke naprednih zapadnih vojnih sustava Ukrajini do sada je izazvala dosta ‘lajanja‘, ali malo ugriza.

 

Unatoč ruskom zveckanju oružjem, Moskva se suzdržala od napada na bilo koju članicu NATO-a, iako je potpora zapadna potpora pomogla ukrajinskim snagama da slome ruski napad na Kijev i spriječe naknadne napore Moskve u istočnoj Ukrajini, ubivši ili ranivši, prema nekim procjenama, 70 do 80 tisuća ruskih vojnika.

 

Čini se, kako se procjenjuje u analizi, da ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi izravni sukob sa SAD-om, što je upravo ono što bi riskirao kada bi Moskva napala neku članicu NATO-a. To je, smatraju autori, posve sigurno osobito u vrijeme kada je većina ruske vojske zapela i prilično degradirana u Ukrajini. Malo je vjerojatno, kako se navodi, da će se ova računica promijeniti slanjem ATACMS-a.

 

Štoviše, važno je napomenuti, kako navode autori, da na nekim dijelovima bojišta ukrajinske snage već mogu gađati ruski teritorij, koristeći sustave GMLRS i borbene zrakoplove koji se održavaju uz potporu Zapada.

 

Ipak, Kijev je poštovao zahtjeve SAD-a da ne koristi oružje dugog dometa koje je osigurao Washington za napade na ciljeve unutar same Rusije. Može se očekivati ​​da bi Ukrajinci ispoštovali sličan zahtjev vezan uz ATACMS, ukoliko Bidenova administracija postavi takav uvjet.

 

Netko može prigovoriti da bi Putin mogao na to odgovoriti korištenjem ili prijetnjom korištenja kemijskog ili taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini.

 

Što se tiče kemijskog oružja, opasnost od njegove uporabe nadvija se nad sukobom otkad je počeo, s obzirom na dosadašnju reputaciju Moskve u korištenju takvog oružja za gađanje protivnika režima koje podržava diljem svijeta, kao i nastojanja Kremlja da prikrije uporabu kemijskog oružja od strane režima Bashara al-Assada u Siriji.

 

 

‘Mala vjerojatnost korištenja nuklearnog oružja‘

 

Međutim, Rusija se suzdržala od uporabe kemijskog oružja u Ukrajini, možda strahujući da bi njegova uporaba dodatno izolirala Moskvu i potaknula dodatnu međunarodnu potporu Ukrajini, dok bi istovremeno postigla malo u smislu opipljivih rezultata na bojnom polju.

 

Malo je, kako se ocjenjuje, vjerojatno da će se ta temeljna računica promijeniti ukoliko Kijev dobije ATACMS, osobito ako se koristi samo unutar Ukrajine.

 

Potencijalna ruska uporaba taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine ili, vjerojatnije, prijetnja da će to učiniti kao sredstvo pritiska, očito nosi duboke rizike. Iako ovu prijetnju, kako se naglašava, treba pažljivo pratiti, ona se čini malo vjerojatna u smislu ostvarenja, pogotovo jer je Ukrajina navodno već izvela brojne napade bespilotnim letjelicama, helikopterima i diverzantskim napadima na ruski teritorij, a da nije izazvala rusku eskalaciju.

 

Moskva nije dala nikakve naznake da razmišlja o uporabi nuklearnog oružja protiv Ukrajine i vjerojatno to neće učiniti, osim u najekstremnijim okolnostima, procjenjuju autori u svojoj analizi. Vjerojatnost da Rusija upotrijebi nuklearno oružje protiv članice NATO-a, kaže, još je manja.

 

Iako, kako ističu, teško se može smatrati pravednim tražiti od Kijeva da se suzdrži od prekograničnih napada ATACMS-om u situaciji kada Putin nastavlja gaziti ukrajinski suverenitet i ubijati građane Ukrajine.

 

No, isporuka ATACMS-a Kijevu, uz ograničavanje njihove upotrebe na ukrajinski teritorij, uključujući i Krim, može pomoći Ukrajini da porazi Putinovu invaziju – umjesto da joj samo parira – izbjegavajući izravan sukob između Rusije i NATO-a, zaključuje se u analizi Defense Newsa.

 

(Jutarnji)

(1057)

‘SAD previše strahuje od Rusa: kad bi poslali ATACMS, Ukrajinci bi mogli poraziti Putina‘