PROTESTNA NOTA IZ ZAGREBA: Hrvatska vlada zaprijetila Tužiteljstvu BiH, sporno više istraga?!

Ministarstvo pravosuđa Hrvatske ne želi surađivati u istragama u kojima su hrvatski vojnici osumnjičeni za agresiju i udruženi zločinački pothvat.

 

 

Iako se o problemu procesuiranja hrvatskih državljana, koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene u BiH, javno govorilo prije petnaestak dana, na sastanku ministara pravde dvaju država, Vlada Republike Hrvatske još je prije godinu dana u Sarajevo uputila protestno pismo, žaleći se na postupanje bh. tužitelja.

 

Nakon susreta s ministrom pravde BiH Josipom Grbešom, kojeg je ocijenio prijateljskim, ministar pravosuđa Hrvatske Ante Šprlje prenio je zabrinutost hrvatskih vlasti zbog pojava pravnih kvalifikacija koje Tužiteljstvo BiH koristi u određenim optužnicama i istragama protiv hrvatskih državljana za kaznena djela ratnih zločina.

 

„Imamo propis iz 2003. godine koji se primjenjuje retroaktivno na određene državljane, dok se na druge državljane primjenjuje drugi propis. Kao država iskazujemo zabrinutost u tom neujednačenom postupanju i korištenju kvalifikacija koje, bar po našem pravnom poretku, nisu usklađene sa, pa čak mogu reći, modernom europskom pravnom stečevinom. To je jedna od glavnih zabrinutosti naše Vlade“, izjavio je početkom maja hrvatski ministar Šprlje.

 

Premda nije želio navoditi konkretne slučajeve, Ante Šprlje je pojasnio da je posrijedi manje od deset predmeta koji se odnose na hrvatske državljane sa mjestom prebivališta u Hrvatskoj.

 

„Primijetili smo da se u tim predmetima koriste pravne kvalifikacije i to je kod nas izazvalo određenu zabrinutost. To je jedan od razloga zbog čega Republika Hrvatska u dijelu tih zamolnica neće moći postupati“, naglasio je hrvatski ministar pravosuđa i dodao kako je Republika Hrvatska dužna odgovoriti zbog čega je u nemogućnosti postupiti u takvim predmetima.

 

Kako „Slobodna Bosna“ neslužbeno doznaje, „sporne istrage“, zbog kojih je protestirala Vlada u Zagrebu, odnose se na nekolicinu u ratu visokopozicioniranih časnika Hrvatske vojske i HV-a, koji se sumnjiče da su počinili ratne zločine u BiH.

 

Dobru suradnju između pravosuđa BiH i Hrvatske moglo bi također poremetiti i odbijanje susjedne države da izruči bivše pripadnike HVO-a, protiv kojih je Državno tužiteljstvo u Sarajevu već podiglo optužnicu.

 

Prvi na listu je, dakako, general HVO-a sa Širokog Brijega Zlatan Mijo Jelić, koji je od pravosudnog progona u BiH pobjegao u Hrvatsku. Tužiteljstvo BiH je optužnicu koja Jelića tereti za ratni zločin nad bošnjačkim civilima u Mostaru podiglo koncem prošle godine, ali je odbjegli general u Hrvatskoj, prema vlastitom priznanju, saslušan prije tri mjeseca, kada je izjavio da se protivi izručenju ovdašnjem pravosuđu.

 

Zlatan Mijo Jelić se ni do danas nije pojavio pred Sudom BiH, ali je ministru pravde Josipu Grbeši iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske u međuvremenu stigao dopis u kojem se izražava zabrinutost zbog poziva upućenih sudionicima u kaznenom postupku.

 

„Ovo Ministarstvo je zaprimilo obavijest da se njima prijeti na način da se u pozivima navodi da će, ukoliko se ne odazovu pozivu, biti prinudno dovedeni ili novčano kažnjeni“, napisao je svom bh. kolegi prošle godine tadašnji hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

 

Miljenić je naveo i kako smatra da su nadležna pravosudna tijela BiH svojim postupanjem povrijedila odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi između dvije države, te upozorio da se prilikom preuzimanja radnji u okviru međunarodne pravne pomoći moraju poštivati međunarodni ugovori.

 

Prethodno je i hrvatska Vlada, za mandata Zorana Milanovića, u usvojenom Zaključku u potpunosti odbacila pravne kvalifikacije Tužiteljstva BiH, koje je u molbama za međunarodnu pravnu pomoć navelo kako se istrage protiv hrvatskih časnika, ratnih pripadnika policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske vode zbog sumnje da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu.

 

Za Vladu u Zagrebu su, jednako tako, neprihvatiljive i formulacije o „širokom, sistematičnom napadu Hrvatske vojske na dijelove BiH“, zbog čega je donesen zaključak da će se Vlada susprotstaviti svakom pokušaju da se „kroz politizicaju sudskih postupaka u drugim državama diskvalificiraju institucije Republike Hrvatske“?!

 

Nakon burnih reakcija iz Hrvatske, Ministarstvo pravde BiH obratilo se i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, a o problemu procesuiranja hrvatskih državljana pred bh. pravosuđem bilo je dosta govora i na neformalnim političkim sastancima.

 

I mada su se ministri Josip Grubeša i Ante Šprlje, nakon posljednjeg zajedničkog sastanka, pohvalili kako postoji zajednička opredijeljenosti da se poboljša suradnja dvaju država u oblasti pravosuđa, sporenja oko istraga o ratnim zločinima ostaju, budući da rješenje nije u rukama ministra pravde BiH.

 

Odluku o eventualnoj promjeni kvalifikacije kaznenih djela za koja se sumnjiče nekadašnji pripadnici HV-a i HVO-a može, naime, donijeti samo Tužiteljstvo, odnosno, Sud BiH, na koje ministar Josip Grubeša nema nikakvog utjecaja.

 

Kako je, međutim, teško povjerovati da će tužitelji u Tužiteljstvu BiH korigirati optužnice po uputama Ministarstva pravosuđa Hrvatske i mijenjati njihov činjenični opis u kojem se pojedine operacije HVO-a i HV-a kvalificiraju kao udruženi zločinački pothvat, odnosno agresija, gotovo je posve izvjesno da će se u „arbitražu“ morati uključiti i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, budući da su neki od „spornih predmeta“ bh. pravosuđu ustupljeni iz Haaškog tribunala.

 

(Slobodna Bosna)

(49)

PROTESTNA NOTA IZ ZAGREBA: Hrvatska vlada zaprijetila Tužiteljstvu BiH, sporno više istraga?!

About The Author
-