Procurio tajni izvještaj: Putinu stigao scenarij kodnog imena Stres. ‘Oporavljat ćemo se decenijama‘

Autor: Raport.ba

 

 

U internom izvještaju koji je pripremljen za Vladu Ruske Federacije stoji da bi Rusija zbog sankcija koje su joj zbog napada na Ukrajinu nametnule Sjedinjene Američke Države i Evropska unija mogla upasti u dugotrajniju i dublju recesiju, piše Bloomberg.

 

 

U izvještaju također piše da bi te sankcije mogle unazaditi ekonomske sektore koji su godinama bili od presudne važnosti za rusku ekonomiju. Dužnosnici i stručnjaci na njemu su radili više mjeseci i zaključci izneseni u izvješću nisu u skladu s dosadašnjim javnim istupima ruskih političara.

 

 

Dva od tri scenarija predstavljena u izvještaju pokazuju da će se slabljenje ruske ekonomije iduće godine ubrzati. Na predratne bi se razine trebala vratiti tek koncem desetljeća, ako ne i kasnije. Scenarij koji nosi kodno ime “Inercija” kaže da će ruska ekonomija 2023. godine biti 8,3 posto slabija od nivoa iz 2021. godine.

 

 

Scenarij kodnog imena “Stres” kaže da će 2024. biti 11,9 posto slabija nego 2021. godine. Svi scenariji koji su izloženi u izvješću predviđaju da će se sankcije koje su nametnute Rusiji dodatno pojačati te da je izgledno da će joj ih nametnuti još zemalja. U izvještaju stoji i da bi Rusija zbog prekida energetske saradnje s Evropom mogla imati problema sa snabdijevanjem domaćeg tržišta naftom i plinom.

 

 

Pored samih sankcija, koje pokrivaju otprilike četvrtinu svog uvoza i izvoza, izvještaj kaže da se Rusija sada suočava s “blokadom” koja je utjecala na “praktički sve vidove transporta” te da ju je to dodatno izoliralo. Procjenjuje se da će iz Rusije do 2025. godine otići možda čak i 200 tisuća stručnjaka za informacijske tehnologije. Ovo je prvi puta da se u nekom službenom dokumentu spominje pogoršanje odljeva mozgova.

 

 

Glavne snage ekonomije

 

Ruski su dužnosnici tokom svojih javnih istupa govorili da je učinak sankcija manji nego što se strahovalo. Rekli su da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti za tri posto, a da će smanjenje u 2023. godini biti još manje.

 

 

Strani su ekonomisti također prilagodili svoja ovogodišnja očekivanja. Konstatirali su da u Rusiji nije nastupila duboka recesija kako se ranije mislilo te da se zemlja sa sankcija također nosi bolje nego što se mislilo.

 

 

U izvještaju se traži uvođenje niza mjera za podršku privredi i ublažavanje utjecaja sankcija. Međutim, mjere čije se uvođenje traži iste su kao i mjere koje vlada već deset godina “planira” uvesti. Zemlja je tokom tih deset godina uglavnom stagnirala, a tada nije bila pod ovako teškim sankcijama.

 

 

“S obzirom na to da joj se smanjio pristup tehnologijama sa Zapada te da će je u budućnosti zadesiti ekonomski i demografski problemi, ruski potencijal za rast u narednih će se deset godina smanjiti na 0,5 do jedan posto. Nakon toga, još će se dodatno smanjiti.

 

 

Do 2050. godine rast će biti jedva veći od nule. Globalne cijene sirovina također će doprinijeti riziku kojem je Rusija izložena jer se više neće moći osloniti na međunarodne rezerve”, rekao je ruski ekonomist Aleksandar Isakov.

 

 

U izvještaju piše da će tokom iduće godine, ili možda čak i dvije, pasti proizvodnja u nizu sektora koji su primarno orijentirani na izvoz. Spominju se nafta, plin, metali, kemikalije i drvne prerađevine. Iako je moguće da će se neki od tih sektora kasnije oporaviti, oni “više neće biti glavna snaga ruske ekonomije”.

 

 

Potpuni prekid izvoza plina u Europu, najveće tržište u koje ga Rusija izvozi, u njezinom bi budžetu zbog izostanka prihoda od poreza svake godine mogao stvoriti rupu od možda čak i 400 milijardi rubalja, odnosno 6,6 milijardi eura.

 

 

Takav se minus ne može nadoknaditi ni u srednjem roku, odnosno Rusija u tom periodu ne može naći drugo tržište koje bi od nje naručivalo toliko plina.

 

 

Zbog toga će se morati smanjiti proizvodnja, što će ugroziti planove Kremlja za povećanje distribucije plina na domaćem tržištu.

 

 

Rusiji nedostaje važna tehnologija za građenje postrojenja za skladištenje i distribuciju ukapljenog prirodnog plina te je moguće da se neće moći dati u izgradnju novih.

 

 

Nema alternative

 

Planovi Evrope da prestane uvoziti ruske naftne derivate mogli bi dovesti do naglog pada produkcije i nestašica istih u Rusiji.

 

 

Oko 55 posto svih naftnih derivata koje je Rusija prošle godine proizvela otišlo je u Evropu. U izvještaju piše i da proizvođači metala zbog sankcija svake godine gube 5,72 milijarde eura.

 

 

Spomenuto izvješće upozorava da bi ruski izvoz mogao dodatno pasti ako svjetska ekonomija upadne u recesiju. Uz to, rublja bi tada izgubila na vrijednosti što bi dovelo do izbijanja inflacije.

 

 

S uvozne strane, glavni kratkoročni rizik predstavlja obustava proizvodnje zbog nedostatka sirovina koje Rusija mora uvoziti. U izvješću stoji da bi nemogućnost popravka već uvezene opreme mogla trajno ograničiti rast ruske ekonomije.

 

 

“Za neke proizvode jednostavno nema alternative”, kaže izvještaj.

 

 

U izvješću se traži uvođenje niza mjera za potporu gospodarstvu i ublažavanje utjecaja sankcija. Međutim, mjere čije se uvođenje traži iste su kao i mjere koje vlada već deset godina “planira” uvesti

 

 

U problemima bi se mogla naći i poljoprivreda, sektor koji Kremlj želi “odviknuti” od stranih sirovina.

 

 

Ovisnost ruske poljoprivrede o ključnim stranim sirovinama moglo bi Ruse natjerati da konzumiraju manje neke hrane jer je jednostavno neće moći tako brzo nadomjestiti.

 

 

Sankcije koje su Rusiji otežale pristup tehnologiji sa Zapada zemlju bi mogle natjerati da se koristi starijom tehnologijom koja više ne predstavlja globalni standard. Izvješće kaže da će se morati okrenuti tehnološki manje razvijenim tržištima kao što su Kina i jugoistočna Azija.

 

 

Izvještaj kaže da će sankcije natjerati vladu ruskog predsjednika Vladimira Putina natjerati da revidira ciljeve koje je postavio prije invazije na Ukrajinu, poglavito one koji se tiču rasta populacije i produljenja životnog vijeka Rusa.

 

 

U izvještaju je navedeno da 99 posto proizvodnje peradi ovisi o uvoznim sirovinama te da se sjeme za šećernu repu i krumpir uglavnom uvozi. Isto vrijedi i za hranu za ribe te aminokiseline.

 

 

Nadalje, 95 posto svih putnika leti u avionima koji se proizvode van Rusije i flote ruskih avioprijevoznika mogle bi se smanjiti ako na raspolaganju ne budu imali rezervne dijelove.

 

 

Oko 80 posto ruskih proizvođača lijekova ovisi o uvoznim sirovinama, a Rusija bi zbog sankcija mogla do 2025. godine ostati bez pristupa SIM karticama za mobitele.

(387)

Procurio tajni izvještaj: Putinu stigao scenarij kodnog imena Stres. ‘Oporavljat ćemo se decenijama‘

| Slider, Vijesti |
About The Author
-