PREMIJER ZVIZDIĆ IZ OHRIDA : „Ako bilo ko razmišlja o stvaranju “krnje Jugoslavije”, onda je na potpunoj stranputici“!

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije, Zoran Zaev te premijer Albanje, Edi Rama, u Ohridu su razgovarali o sistemu povlaštenih međudržavnih odnosa, („mini Schengen“) a pozvali su i druge zemlje iz regije da im se priključe. Tako su kasnije na sastanku bili i premijer BiH, Denis Zvizdić te ministrica ekonomije Crne Gore, Dragica Sekulić. Na idućem sastanku u decembru bit će i predstavnik iz EU.

 

 

O statusu BiH u „mini Schengenu“ razgovarali smo jutros s premijerom BiH Denisom Zvizdićem, koji se večeras vraća u Sarajevo.

 

Kakav je status BiH u „mini Schengenu? Je li BiH posmatrać ili potencijalni partner?

 

“Mini Schengen” je preambiciozan i neadekvatan naziv za regionalnu inicijativu pokrenutu od strane Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije. Ne radi se o nekoj inovativnoj ideji, nego o poznatoj praksi uspostavljanja slobodnog protoka kapitala, roba, ljudi i usluga.

 

BiH nije bila uključena u proces kreiranja ove inicijative, tako da stav i status BiH može biti odredjen tek kada od strane inicijatora dobijemo zvanične i relevantne informacije, načinimo stručne analize i izvršimo evaluaciju predloženih mjera i očekivanih ciljeva kroz konsultacije sa predstavnicima poslovne, sigurnosne i naučne zajednice, i u konačnici odredimo poziciju BiH kroz važeće institucionalne procedure.

 

Ko bi trebao donijeti konačnu odluku?

 

Konačnu odluku mogu donijeti samo nadležne institucije BiH, prije svega Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH.

 

Kakvo je vaše lično misljenje – treba li BiH pristupiti ovoj asocijaciji i pod kojim uvjetima?

 

Bosna i Hercegovina je snažno opredijeljena za unapredjenje i jačanje dobrosusjedskih i regionalnih odnosa, kontinuirano podržavamo i aktivno učestvujemo u svim regionalnim inicijativama i Sporazumima, poput CEFTA, MAP REA, Berlinskog procesa, Transportne Zajednice itd, koje doprinose miru, stabilnosti, unapređenju političkog dijaloga, izgradnji povjerenja i pomirenja, kao i ekonomskom prosperitetu regije kroz infrastrukturno povezivanje i slobodnu trgovinu.

 

Takva regionalna saradnja i ekonomsko povezivanje donose brojne koristi, ali potrebno je naglasiti da više od sedamdeset posto izvoza BiH ostvaruje sa EU te da su euroatlantske integracije ključni i najvažniji prioritet BiH koji nema alternativu, i koji je definisan u svim važećim zakonima, odlukama i strategijama. Zbog toga smatram da BiH moze prihvatiti samo one vidove regionalnih asocijacija i sporazuma čiji su ciljevi kompatibilni sa strateškim interesima BiH, u kojima se mogu prepoznati mjerljivi benefiti za sve gradjane BiH, i što je najvažnije, koji neće imati bilo kakav negativan utjecaj na proces i dinamiku EU i NATO integracija BiH.

 

Zbog toga smatram da bi kroz nadgradnju i unapredjenje postojećeg CEFTA sporazuma u “CEFTA +” sporazum, uz mnogo manje političkih kontroverzi, postigli skoro identične ekonomske efekte, kao i zahtijevano nivo slobodnog protoka ljudi, roba i usluga.

 

Mnogi tvrde da je „mini Schengen“ zapravo krnja jugoslavija. Sta vi mislite o toj tezi?

 

Mislim da je riječ o utopiji, ali ako bilo ko razmišlja o stvaranju, kako kažete, “krnje Jugoslavije”, onda je na potpunoj stranputici i u teškoj zabludi. Bivšu Jugoslaviju su uništili
velikodržavni projekti naših istočnih i zapadnih susjeda, a najveću i nakrvaviju cijenu je platila Bosna i Hercegovina, na koju je izvršena brutalna agresija koja je rezultirala etnickim čišćenjem, masovnim zločinima, razaranjem kulturnih, privrednih i vjerskih dobara, i na kraju najstrašnijim zločinom genocida. Prema tome, bilo kakvo “udruživanje” koje bi vodilo nekim novim hegemonijama i dominacijama ne dolazi u obzir. Prihvatljiva je samo saradnja bazirana na medjusobnom poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, principa reciprociteta i jednakopravnosti. Dakle, ne saradnja medju narodima, nego institucionalna saradnja medju državama, koje onda kroz zajedničke i opceprihvaćenr regionalne projekte mogu dogovarati carinske, vizne, trgovinske, akademske i brojne druge olakšice.

 

Kakav je stav Crne Gore?

 

Ja ne mogu govoriti u ime Crne Gore, ali sam kroz izlaganje ministrice Sekulić, koja je ispred Vlade Crne Gore prisustvovala skupu u Ohridu, stekao utisak da Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju vrlo slične stavove u vezi sa predmetnom inicijativom.

 

Vučić je kazao da će tražiti podršku predsjednika Francuske „mini Schengenu“. Kako se u ključnim evropskim državama gleda na „mini Schengen“? Hoce li biti pritisaka na BiH da se priključi tom projektu?

 

Proces evropskih integracija je za BiH, a mislim i za region Zapadnog Balkana, najefikasniji alat za provodjenje potrebnih reformi, uspostavljanje dugoročne stabilnosti i stvaranje ambijenta ekonomskog prosperiteta. Zbog toga perspektiva EU proširenja mora ostati “živa” i dostižna, jer je zamljama Zapadnog Balkana neophodno punopravno članstvo u EU, kao što je i EU, iz niza, prije svega sigurnosnih, ali i politickih i ekonomskih razloga, potreban Zapadni Balkan kao njen integrisani dio.

 

U medjuvremenu su dobro došli oni oblici regionalnog povezivanja koji su uskladjeni sa ključnim ciljem BiH, a to su EU i NATO integracije.

(503)

PREMIJER ZVIZDIĆ IZ OHRIDA : „Ako bilo ko razmišlja o stvaranju “krnje Jugoslavije”, onda je na potpunoj stranputici“!

| Intervju, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-