OSCE, OHR I AMBASADE SAD-a, VELIKE BRITANIJE I ŠVEDSKE ŽESTOKO KRITIKOVALE DODIKA: Ali, zašto se kritici nisu pridružile vodeće države Evropske unije?

Jučer je izdato zajedničko saopštenje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ureda visokog predstavnika, ambasada SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Švedske kao države koja predsjedava OSCE-om, kojim se pozdravlja odluka Centralne izborne komisije BiH (CIK) da poništi izbore na nekoliko biračkih mjesta u Doboju i Srebrenici nakon što je otkrila ozbiljne nepravilnosti u izbornim procesima.

 

 

“Apelujemo na nadležna tijela da odmah istraže prijavljene navode u vezi sa izbornim prevarama. Naše organizacije/ambasade će nastaviti da sarađuju sa CIK-om i drugim nadležnim tijelima na unapređenju izbornih procesa u BiH, kako bismo osigurali da budući izbori budu usklađeni sa relevantnim međunarodnim standardima, uključujući preporuke OSCE-a/ODHIR-a i GRECO-a. U tom cilju je važno da tijela vlasti BiH počnu raditi na neophodnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, putem otvorenog i inkluzivnog procesa”, navodi se u saopštenju.

 

 

Također su u saopštenju najoštrije osudili napad člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na članicu CIK-a Vanju Bjelicu-Prutinu i, što je još važnije, pozvali su Tužilaštvo da istraži da li postoji krivična odgovornost za ovakvo Dodikovo ponašanje.

 

 

“Maliciozni i lični napadi na člana nezavisne institucije su neprihvatljivi i zaslužuju da budu dalje ispitani od strane nadležnih institucija u BiH što je prije moguće. Visoki zvaničnici imaju dodatnu obavezu da se uzdrže od malicioznih i uvredljivih izjava zbog svog statusa u društvu i ozbiljnih posljedica koje mogu biti uzrokovane takvom retorikom. Nezadovoljstvo institucionalnim odlukama treba rješavati putem institucionalnih pravnih lijekova umjesto putem prijetećih izjava i ličnih napada. Pozivamo sve izabrane lidere da preuzmu odgovornost za zadatak koji im predstoji, a to je angažovanje u odgovornom dijalogu i provedbi reformi izbornog integriteta u toku 2021. godine”, navodi se u zajedničkoj izjavi Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ureda visokog predstavnika u BiH i ambasade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i ambasada Kraljevine Švedske u BiH, kao države koja predsjedava OSCE-om.

 

 

Ovo je, naravno, izuzetno neophodna i pohvalna reakcija, jer je ponašanje Milorada Dodika i politike koju predstavlja prešla crvenu liniju, ne samo demokratskih standarda već i humanističkih vrijednosti.

 

 

No, ono što upada u oči jeste da među potpisnicima nisu ambasade država Evropske unije, izuzev Švedske, ali u originalnom dokumentu saopštenja, kao i u prijevodu, uz Švedsku se jasno navodi da istupa “kao država koja predsjedava OSCE-om” (the Embassy of Sweden in BiH, as chair of the OSCE).

 

 

Tu prevashodno mislimo na ambasade tri evropske države – Njemačke, Francuske i Italije. Ove tri države su ujedno i članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) koje daje političke smjernice OHR-u, a koji jeste potpisnik ovog saopštenja. Ipak, to ne znači ipso facto da ambasade ove tri države stoje iza ovog saopštenja, budući da su ambasade SAD-a i Velike Britanija također članice PIC-a, a supotpisnice su dokumenta.

 

 

Da li ova činjenica ima veze sa najavljenom promjenom na čelu OHR-a, teško je znati. Ipak, nekoliko detalja je vrlo upečatljivo. Njemačka je kao najmoćnija država EU protagonista promjene i već je predložila svog kandidata Christiana Schmidta. Francuska na čelu sa Macronom promovira politiku „suverenosti Evrope“, što se pak najviše odnosi na distanciranje i smanjivanje ovisnosti o Sjedinjenim Američkih Država, a u tome je dobila podršku i Njemačke. Istovremeno, sve su bliži odnosi sa Putinovom Rusijom. U tom pravcu može se posmatrati i želja Njemačke za većim utjecajem u BiH (na štetu SAD). Prisjetimo se samo reakcije iz Berlina na dogovoreni sastanak predstavnika Srbije i Kosova u Washingtonu.

 

 

I upravo u ovim geostrateškim okolnostima, dolazi inicijativa iz Njemačke za odlazak Inzka i dolazak Schmidta, a poznato je da se to ne može provesti bez podrške Amerike i Rusije. I domaći i njemački mediji su već argumentovano pisali o nastojanju Njemačke da dobije naklonost Rusije u imenovanju Schmidta, iako je Rusija izričito za ukidanje OHR-a.

 

 

Budući da Rusija pruža odranije podršku Miloradu Dodiku, kritike na njegov račun iz Njemačke ne bi baš imale ugodan odijek u Moskvi. Ukoliko je već (teško) postignut dogovor između Berlina i Moskve, zar da ga dovode u pitanje zbog Dodikove morbidne izjave?

 

 

S druge strane, upitno je koliko se složno pristupa promjeni na čelu OHR-a. Za sada sama kandidatura Schmidta ne predstavlja definitivnu potvrdu njegovog dolaska. Nedavno je i sam visoki predstavnik Inzko diskretno i diplomatski poručio Nijemcima da se trebaju malo strpjeti, jer nije baš sve tako jednostavno unutar međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i na širem planu i da bi se trebalo uvažiti nove okolnosti koje bi mogle uslijediti nakon formiranja administracije novog američkog predsjednika Joea Bidena.

 

 

Za sada je samo jedno sigurno, većinu dogovora na ova zamršena međunarodna pitanja dobit ćemo već u ovoj – 2021. godini.

 

(SB)

OSCE, OHR I AMBASADE SAD-a, VELIKE BRITANIJE I ŠVEDSKE ŽESTOKO KRITIKOVALE DODIKA: Ali, zašto se kritici nisu pridružile vodeće države Evropske unije?

About The Author
-