NOVI DODIKOV ZAOKRET: Snažna EU orijentacija i funkcionalne državne institucije umjesto blokada i euroskepticizma

Predsjedništvo BiH na današnjoj sjednici je, uz podršku Delegacije EU i ambasada Kvinte, usvojilo inicijativu za ubrzanje evropskog puta BiH. Vijest je zvučala iznenađujuće, nakon dužeg perioda blokade institucija na državnom nivou.

 

 

 

Izuzev mjera u vezi s pandemijom, državne institucije ništa nisu radile, još od presude Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu u RS. Podsjećamo, tada je član Predsjedništva iz tog entiteta kazao da će blokirati institucije sve do usvajanja novog zakona o Ustavnom sudu, koji bi propisao odlazak stranih sudija.

 

 

Dodikov zahtjev se nije realizirao. Ne samo da strane sudije nisu napustile Ustavni sud, već se desilo imenovanje nove sutkinje Angelike Nussberger, koje je prošlo bez Dodikovog komentara.

 

 

U međuvremenu je stigla i pandemija koronavirusa, koja je na svom samom početku dovela do žestokih kritika, koje je na račun EU iznio Dodik. Prije samo desetak dana, Dodik je iznio najoštrije kritike na račun EU u proteklih nekoliko godina. Osporio je čak sam EU put, tvrdeći da EU više nije ona koja bila prije 10 godina, te je kazao da nikada više ne bi uzeo ništa od Brisela, samo da je u stanju. Također, potpuno je bio prešutio iznos najavljene pomoći EU, te se fokusirao isključivo na promociju ruske skromne i simbolične pomoći.

 

 

Prvi koji je reagirao na Dodikov euroskepticizam i omalovažavanje pomoći EU bio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. On je osporio Dodikov stav, tvrdeći da je orijentacija ka EU volja većine građana, te osudio Dodikovo omalovažanje pomoći EU u milionskim iznosima.

 

 

Džaferović je ukazao da je nepravedno da se veliča pošiljka Rusije u entitet RS, koja je poslana s ciljem širenja podjela, a da se omalovažava mnogo veća pomoć EU.

 

 

Međutim, Džaferović nije stao tu, već je kritikovao i samu EU, kazavši da je «u zadnjih deset godina ključna greška EU što nije imala hrabriji i odlučniji odnos prema samome Dodiku, koji je konstantno bio glavni kočničar stabilizacijskih i integracijskih procesa».

 

 

Nakon Džaferovića, reagirao je i član Predsjedništva BiH Komšić koji se također ogradio od Dodikovog stava: “Umjesto da se zahvali na pomoći koja stiže iz Europske unije, Dodik daje neumjesne komentare, dok s druge strane u javnosti preuveličava poteze nekih drugih. Nije pristojno omalovažavati pomoć koja vam se upućuje pogotovo zbog toga što se ovdje radi o milijunima maraka.”

 

 

Možda je i najžešća bila reakcija državnog parlamentarca Safeta Softića, koji je direktno pozvao Evropsku uniju da već na zagrebačkom samitu glavna tema bude euroskepticizam i govor mržnje koji je Dodik pokazao prema EU i Briselu.

 

 

Softić je podsjetio na reakciju visokog komesara EU za vanjsku politiku Josepa Borella, koji je reagirao na ponašanje Beograda, kada je na sva zvona dočekana kineska pomoć («Hvala brate, Si!), a istovremeno je prećutno omalovažena pomoć EU.

 

 

“Identičnu stvar u BiH čini i Dodik, šireći euroskepticizam, i to mora biti tema dolazećeg zagrebačkog samita EU-Zapadni Balkan”, kazao je.

 

 

Uvijek raspoloženi za svađu Dodik, na vrlo čudan način je reagirao, na ovaj sistemski napad iz Sarajeva. Umjesto on sam ili njegovi puleni, krenu odgovarati, optužujući “političko Sarajevo” za “kolonijalni odnos”, Dodik je dao samo jedno saopćenje, u kojem je u skoro neprepoznatljivom stilu za njega kazao da EU ostaje strateško vanjskopolitičko opredjeljenje.

 

 

“Spoljnopolitička orijentacija BiH, i nas u okviru BiH, prema EU se nije promijenila, bez obzira na neke moguće prigovore i neke nemogućnosti koje su sadržane u samim mjerama, u tih 14 mjera, u dosta rigoroznom pogledu mogućnosti da budu izvršeni, imajući u vidu ovakvu BiH”, pojasnio je Dodik.

 

 

Ubrzo nakon toga, Dodik je sa šefom Delegacije EU prisustvovao uručivanju pomoći EU u Banjoj Luci, gdje je ponovo iznio pomirljive tonove.

 

 

 

Šta se zapravo desilo pa da u roku od samo nekoliko dana od žestokog euroskeptika Dodik ponovo postane integracijski entuzijasta?

 

 

Činjenica da je za RS iz EU stigla najveća pomoć nije dovoljna da se objasni ovakva promjena ponašanja, jer je Dodik, kao što smo mogli vidjeti, direktno krenuo da omalovažava tu pomoć uime znatno skromnije kineske i ruske pomoći.

 

 

Jedino zapravo što se moglo desiti jeste ono što su prizivali zvaničnici «političkog Sarajeva» u svojim reakcijama, kada su pozvali EU da okonča sa popustljivim odnosom prema Dodiku, te da odlučnim mjerama sankcionira destruktivno ponašanje.

 

 

Nakon što je shvatio da je ostao usamljen u svom euroskepticizmu, te da bi vrlo lako mogao postati predmetom ozbiljnog diplomatsko-ekonomskog pritiska, pa vjerovatno i sankcija po američkom modelu, Dodik je popustio i pristao na novi “proevropski zamah”.

 

 

Otišao je čak dotle u tome da je iznevjerio svog najčvršćeg partnera Dragana Čovića, kojeg već mnogi proglašavaju najvećim gubitnikom nove evropske inicijative. Razlog tome je što Čović uopće nije bio danas subjekt odlučivanja. Drugi ključni udarac Čoviću jeste što nova evropska inicijativa predviđa da će u okviru političke radne grupe, Čović morati da dolazi u Predsjedništvo na noge Željku Komšiću, što je najveći politički šamar HDZ-u.

 

 

S druge strane, Dodik je napustio Čovića, te se priključio dealu koji je dogovoren na relaciji SDA-DF-međunarodna zajednica.

 

 

Čović će imati izbor ili da dođe na sastanke radne grupe, ili da jedini odbije, blokira EU proces BiH i bude “crna ovca” na političkoj sceni.

 

(S. B.)

(148)

NOVI DODIKOV ZAOKRET: Snažna EU orijentacija i funkcionalne državne institucije umjesto blokada i euroskepticizma

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-