Turska valuta nezaustavljivo gubi na vrijednosti, a ekonomska kriza je sve veća. Nova studija za poguban razvoj krivi Erdoganov autoritarni način vladanja.

Južnoafričku Republiku i Tursku razdvaja gotovo 11.000 kilometara. Ekonomski, međutim, obje države imaju mnogo toga zajedničkog: mlado stanovništvo čiji broj brzo raste i veliki potencijal za daljnji rast. Stoga ne iznenađuje da su se promjene tečaja valuta ovih dviju zemalja u brzom gospodarskom usponu dugo vremena odvijale takorekuć sinkronizirano. Južnoafrički rand i turska lira već dugo se smatraju braćom blizancima na deviznom tržištu – tijekom deset godina obje valute su se paralelno razvijale, piše Deutsche Welle.

Ali, kako pokazuje studija njemačke banke DZ, 2016. godine ovaj trend je zaustavljen: stope dviju valuta iznenada su se razišle. Južnoafrički rand izgubio je oko 20 posto u odnosu na američki dolar u protekle četiri godine. Turska lira, s druge strane, morala se nositi s padom vrijednosti od preko 60 posto u istom razdoblju. Prije četiri godine je turska valuta vrijedila dvostruko više. Pad valute se pogoršao posebno posljednjih mjeseci. Jedan dolar sada vrijedi gotovo osam lira.

Studija banke DZ kolaps lire uglavnom pripisuje promjeni političkih prilika i političkog okvira u Turskoj. “Turski predsjednik Erdogan je u središtu ovog razvoja. On najkasnije od 2016. godine Tursku sve više pretvara u autoritarnu državu”, kaže za DW autor studije Sören Hettler. Po navodima ovog stručnjaka, turska vlada iskoristila je pokušaj puča u srpnju 2016. godine za izgradnju autoritarne države.

Vanjskopolitički sukobi uznemiruju investitore

Po Hettlerovom mišljenju Erdoganova vanjska politika još je više pogoršala situaciju s turskom valutom. Ankara je intervenirala u brojnim sukobima. Krajem rujna turska vlada se umiješala i u sukob između Armenije i Azerbajdžana oko Gorskog Karabaha. Hettler zaključuje da je ovakva politika imala sve, samo ne efekte izgradnje povjerenja. “Predsjednik Erdogan je uvijek tražio konfrontaciju – na primjer u sporu oko plina s EU-om ili nedavno u sukobu između Azerbajdžana i Armenije. Ovo je pokušaj skretanja pozornosti s ekonomskih poteškoća u zemlji i učvršćivanja položaja Turske kao regionalne sile.”

Studija dolazi do zaključka da sve autoritarniji kurs na unutarnjopolitičkom planu i kurs vanjskopolitičke konfrontacije uznemiruju investitore. Budući da investitori zahtijevaju sve veće kamate, Erdogan za lošu ekonomsku situaciju u Turskoj krivi međunarodne špekulante – koje redovito naziva “valutnim teroristima” ili “kamatnim lobistima”.

Međutim, Hettler može razumjeti oprez investitora. “Točno je da se turska ekonomija zadužila u inozemstvu kratkoročnim zajmovima. Točno je i da strani investitori traže odgovarajuće kamate za rizik u koji su ušli.” Pa ipak, turski šef države Erdogan je u velikoj mjeri odgovoran za ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire.

Činjenica da Erdoganov autoritarni kurs nije zaustavljen ni u pogledu neovisnog rada Središnje banke bila je posebno pogubna za povjerenje međunarodnih investitora. Erdogan je od turske Središnje banke stalno tražio snižavanje kamatne stope. Predsjednik se nadao da će to pojeftiniti kredite i u konačnici potaknuti ekonomski rast. Budući da je bivši šef centralne banke Murat Cetinkaya drastično povisio glavnu kamatnu stopu u 2018. godini, usprkos Erdoganovim uputama, predsjednik ga je u srpnju 2019. bez okolišanja otjerao i zamijenio poslušnim Muratom Uysalom.

Kad novac više ništa ne vrijedi

Ali intervencija snižavanja glavne kamatne stope nije imala željeni učinak. Dogodilo se suprotno: današnja teorija ekonomije kaže kako niske kamatne stope potiču inflaciju. U Turskoj je primijećeno da je vrijednost lire nakon smanjenja kamatne stopa došla pod dodatni pritisak. Studija DZ-a potvrđuje negativan utjecaj takve odluke. Čuvari valute reagirali su nakon toga previše suzdržano i presporo – posebno kada se radilo o tome da se “povećanom rastu cijena i sve većem slabljenju valute ipak suprotstave politički nepoželjnim rastom kamatnih stopa”. Pa ipak, čini se da je turska vlada naučila svoje lekcije.

Nedavno je glavna kamatna stopa povećana s 8,25 na 10,25 posto. Studija DZ-a pokazuje kako je različit razvoj deviznih tečajeva u Južnoafričkoj Republici i Turskoj uglavnom posljedica političkih čimbenika. Južnoafrička Republika također ima problema s političkom stabilnošću i nedostatkom entuzijazma koji sa sobom nose reforme; plus loše upravljanje i korupcija. Ali ta država barem ima demokratske uvjete za razvoj, slobodu medija i neovisno pravosuđe. Glavna razlika je, međutim, u tome što je u Južnoafričkoj Republici “svaki pokušaj rezanja sloboda Središnje banke ugušen u korijenu”.

(DW)

(295)

Related posts:

Uz vijest o istrazi SIPE na ILidži: DA LI JE NOTAR ATIF DŽAFO TVORAC “DROP SHOT” TRGOVINE NEKRETNINAMA? Namješteno takmičenje Zvezde Granda, a Bosanci su u glavnim ulogama?! HAOS U ALBANIJI, BLOKIRANI PUTEVI: Kilometarske kolone vozila, stiže policija! DNO DNA! NASILNIK VLADIMIR SE SPRDA NA ALEKSANDRIN RAČUN: Udario je pesnicom, a sada je sve zgrozio! Spomenuo i Staniju! NORVEŠKI MUZIČAR POSJETIO SREBRENICU, ZBOG DOJMOVA PO POVRATKU OTKAZAO… NAJGORI OD NAJGORIH: Hrvatska je među šest zemalja Europske unije u kojima su radnici u prosjeku plaćeni manje nego prije deset godina… FAŠIZAM U MOSTARU DIŽE GLAVU: Antifašisti nakon BRUTALNOG napada nastavili svoj marš, UVREDLJIVI GRAFITI odjeknuli državom… THACI I U BRISELU VUČIĆA DOVODI DO LUDILA: EU izaslanik mora tretirati Kosovo kao nezavisnu državu, inače… OPOZICIJA OKREĆE LEĐA MILORADU DODIKU, A BORENOVIĆ PORUČUJE: “Goodbye Mile” MINISTRICA TURKOVIĆ ŽESTOKO UZVRATILA ČLANU PREDSJEDNIŠTVA: Ne vidim šta je sporno gospodinu Dodiku

NJEMAČKI MEDIJI RAZOTKRIVAJU ERDOGANA: „Autoritarni stil vladanja na štetu ekonomije, dok turska valuta…“