Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za časopis “Kriter” govorio je o svojoj knjizi “Pravedniji svijet je moguć”, kritikama upućenim Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), najnovijim dešavanjima u vezi sa Pariškim sporazumom o klimi te o brojnim drugim globalnim pitanjima, javlja Anadolu Agency (AA).

 

 

Na pitanje zašto se odlučio da napiše ovo djelo, Erdogan je naglasio da je jasno da se globalni sistem suočava sa brojnim izazovima.

 

 

Ističući da Turska pokušava otvoreno skreće pažnju na postojeće probleme od samog početka, Erdogan je rekao i da jasno iznose svoje prijedloge o mogućim rješenjima na svim međunarodnim platformama.

 

 

Naglasio je da je u tom smislu potreban realan pristup te da o postojećim problemima treba otvoreno razgovarati.

 

 

“Svijet prolazi kroz period krize. Globalna pandemija je samo produbila ovu krizu. Pandemija je također poslala poruku da probleme iz perioda u kojem živimo treba riješiti što je prije moguće. U suprotnom, kriza će se još više produbiti i suočit ćemo se s ogromnim problemima. Tada nijedan mehanizam neće moći funkcionisati. Globalni sistem se suočava s dubokom krizom. Globalni mehanizmi upravljanja nisu u funkciji. Pojavio se problem upravljanja. Pravda je ugrožena. U postojećem obliku, Ujedinjeni narodi su također postali nefunkcionalni i izgubili su efikasnost u odgovoru na ovu krizu. Turska mora ponuditi odgovor na ovu duboku globalnu krizu u kojoj se nalazimo. Mi smo već 20 godina glas i savjest čovječanstva. Glas tihe većine smo jasno i glasno iznosili na svim međunarodnim platformama”, rekao je Erdogan.

 

 

Kako je kazao, Turska stalno skreće pažnju na sve nepravde, bez obzira na religiju, jezik ili rasu, o čemu je detaljno pisao i u svojoj knjizi “Pravedniji svijet je moguć”.

 

 

“Odlučili smo u jednoj knjizi sabrati sva ova pitanja o kojima smo do sada glasno govorili kako bi ostalo zapisano u historiji. Želimo ne samo kritikovati na temeljit način, već i ponuditi prijedloge i rješenja. Tako smo došli i do same ideje za ovu knjigu. Ukazujemo na posljedice krize. Ali nismo zadovoljni time. Kažemo da su Ujedinjeni narodi, koji su u samom centru globalne krize upravljanja, i dalje najvažniji mehanizam kojim raspolažemo. Ali ne u sadašnjem obliku. Predlažemo restrukturiranje UN-a provođenjem nove reformske inicijative. Naravno, naš prijedlog je prijedlog o reformi, te jasno poručujemo da s ovim prijedlogom, pravedniji svijet je zaista moguć”, kazao je Erdogan.

 

 

Napominjući da se postojeći svjetski sistem suočava sa mnogim izazovima, Erdogan je rekao da to nisu izazovi koje jedna država može sama riješiti.

 

 

“Prije svega, to je nešto višedimenzionalno. Ne suočavamo se samo s ekonomskom krizom, već i sa političkom i sigurnosnom krizom. Pandemija koronavirusa je na svjetlo dana otkrila krize na različitim nivoima. Uvjerili smo se koliko je globalno javno zdravstvo od ključnog značaja. Pandemija je ograničila prekograničnu mobilnost, koja je žila kucavica globalizacije, te u kratkom vremenu poremetila lance snabdijevanja. Došli smo do kraja ekonomskog koncepta u kojem su dominantni samo ekonomska racionalnost i maksimalan profit”, istakao je turski predsjednik.

 

 

Naveo je da tu nije kraj krizama.

 

 

“Na primjer, klimatske promjene trebale bi biti važno pitanje za međunarodnu zajednicu. Nejednakost između sjevera i juga u svijetu još se više produbila. Postojeći političko-ekonomski poredak nije uspio osigurati globalni prosperitet i dodatno je produbio nejednakosti. Postojeći poredak također ne zatvara jaz između razvijenih i nerazvijenih i samo ga povećava iz dana u dan. Mora se jasno odrediti prioritet. Moramo identificirati važnije globalne probleme i razviti globalni i multilateralni pristup njihovom rješavanju. Stoga naglašavamo potrebu za globalnim društvom u čijem je centru multilateralizam”, kaže Erdogan.

Napomenuo je da je slika dosta jasnija o sveukupnom stanju ukoliko se pažljiva razmotri cijela svjetska politika.

 

 

“Pri kraju smo koncepta prema kojem je Zapad superioran. Svi to sada preispituju i nekako prihvataju. Čak je i sam Zapad počeo prihvatiti ovu realnost. Hegemonija Zapada, koja je trajala stoljećima, sada je okončana. Pojavljuje se novi međunarodni sistem”, kazao je Erdogan.

 

 

Erdogan je istakao da je bipolarnost iz perioda Hladnog rata okončana pobjedom Sjedinjenih Američkih Država, a zatim je nastala globalna politika u čijem centru je bio SAD.

 

 

“Međutim, uvidjelo se da je nemoguće da sami kontrolišu cijeli međunarodni sistem. SAD je pokušao i nije uspio. Morali su se povuči iz Iraka, Afganistana. U ove dvije zemlje niti se uspjelo u izgradnji države niti demokratije”, stava je Erdogan.

 

 

Kako je kazao, nisu se ostvarili ni ciljevi i namjere nakon Hladnog rata.

 

 

“Politika promocije demokratije donijela je još više destrukcije u ime demokratije. Zapad se ponašao licemjerno u svim kritičnim fazama. Još gore, zapadne demokratije su se predale ekstremistima i populističkoj politici. Postali su žrtve politike koju su sami kreirali. Oni su, ustvari, urušili duh demokratije”, kazao je Erdogan.

 

 

Podsjetio je da se tvrdilo da će se liberalna globalna ekonomija konstantno širiti i da će osvojiti alternativne sisteme, dodajući da se ipak moć sila u usponu u globalnoj ekonomiji postepeno povećavala.

 

 

Kako je pojasnio, oni koji su uspostavili liberalni ekonomski poredak sada usvajaju politiku sprečavanja slobodne trgovine raznim trgovačkim barijerama i carinskim mjerama.

 

 

“Počeli su da krše pravila sistema koja su sami odredili te su ekonomije u razvoju uzeli za metu. Nakon Hladnog rata, rekli su da je doba borbe velikih sila završeno. Sada kažu da je nastupila nova era borbe velikih sila. Zato što su imali viziju međunarodnog sistema u kojem su samo oni imali prevagu. Međutim, to se nije desilo. Sile u usponu poput Turske sada su se pretvorile u važne aktere u globalnoj politici. Ne samo Turska, već i mnoge druge sile srednje veličine zauzele su poziciju uspona i rasta. Više ne živimo u svijetu u kojem važi samo ono što kažu velike sile”, kazao je Erdogan te dodao:

 

 

“Pogledajte Tursku, koliki put smo prevalili. Pretvorili smo se u silu koja može izvoditi vlastitu vojnu operaciju vlastitim sredstvima i razvijati vlastitu odbrambenu industriju. Nadamo se da će naš napredak samo dodatno rasti”, rekao je turski predsjednik.

 

 

Naglasio je da je stav i pristup Turske o mnogim pitanjima vrlo jasan.

 

 

“Naš pristup je da ćemo se suočiti s još većim problemima ako pokušate održati ovu svjetsku politiku u njenom sadašnjem obliku i sa postojećim strukturama, te ako je ne reformišemo. Hajde da razgovaramo o svim neuspjelim aspektima sistema dok još ima vremena. Neka i drugi iznesu nove prijedloge, kao što smo i mi uradili, kako bismo riješili ovu blokadu”, zaključio je Erdogan.

 

 

Erdogan je istakao da je globalno upravljanje, prije svega, jedan od važnijih aspekata međunarodnog poretka, napominjući da je svijet utemeljen na pravilima izgrađen nakon Drugog svjetskog rata.

 

 

“Naravno, u ovom momentu ne bismo trebali biti previše naivni i biti pretjerani idealisti. Stoga ne bismo trebali o tome promišljati kao o nekom ‘svjetskom ustavu’. Ali jasno je da postoji problem. Oni koji određuju pravila ne slijede ista ta pravila. Najgore je to što se oni sami izuzimaju od ovih pravila. Na primjer, Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo desetine rezolucija o Palestini. Postoje rezolucije Generalne skupštine UN-a. Zašto se te rezolucije ne provode? Zar Izrael ne podliježe ovim rezolucijama? Ne podliježu li SAD ovim pravilima? A što se tiče drugih, oni ih koriste kao alat protiv njih”, rekao je Erdogan te dalje dodao:

 

 

“Turska već godinama vrlo jasno i otvoreno govori o međunarodnom terorizmu, a mnogo je i propatila zbog terorizma. Turska je pozvala da se nikako ne pravi razlika između terorističkih organizacija. I jesu li nas slušali? Nažalost, ne. Pogledajte šta se danas dešava u Siriji. Oni koji pozivaju u demokratiju u svijetu i pokušavaju držati lekcije o ljudskim pravima, posluju s teroristima i pomažu im slanjem kamiona punih oružja. Oni sarađuju s terorističkim organizacijama i pružaju im podršku. Zatim, kada poduzmemo potrebne mjere u okviru postojećih principa UN-a kako bi zaštitili nacionalne interese naše zemlje kao i našu sigurnost, te kada koristimo vojnu silu, tada nam kažu da to ne radimo. Zar je zaista moguća takva logika?”

 

 

Kako je pojasnio, baš zbog takvih dešavanja iznio je određene prigovore, kritike, prijedloge o mogućim rješenjima i apele.

 

 

“Kažemo da ako postoje pravila, svi se trebaju pridržavati tih pravila te ako su pravila zastarjela i neefikasna, onda sjednimo i ponovo raspravljajmo o pravilima i međunarodnim normama. Na taj način globalno upravljanje možemo učiniti efikasnijim. Šta je centar globalnog upravljanja? Naravno, Ujedinjeni narodi. Ipak, da li UN obećava dobro globalno upravljanje? Možda da. Ali provodi li to? Ne. Dakle, razmislimo ponovo o UN-u i postepeno raspravljajmo i uklanjajmo probleme globalnog upravljanja. Moramo poduzeti ovaj hrabri korak.”

 

 

Istakao je da je jasno da postoji kriza ukoliko se osvrnemo na mehanizme globalnog upravljanja, što je, kako je dodao, jasno došlo do izražaja tokom pandemije koronavirusa.

 

 

Napominjući da Svjetska zdravstvena organizacija nije mogla pružiti pravovremeni odgovor na krizu, što je bio i predmet kritika, Erdogan je kazao da Vijeće sigurnosti UN-a, kao platforma uspostavljena za rješavanje kriza u svijetu, nije dugo ni uvrstilo ovo pitanje na dnevni red, te da je ista ravnodušnost prisutna kada se radi i o mnogim drugim pitanjima.

 

 

“Kada su to sirijsku krizu posmatrali kao humanitarni problem? Dok je stotine hiljada ljudi masakrirano, dok su milioni ljudi bježali od napada Assadovog režima, Zapad je brinuo kako spriječiti ulazak izbjeglica koje su gurnuli na naša vrata. Šta je Vijeće sigurnosti UN-a učinilo kada je Assad upotrijebio hemijsko oružje? Nije učinilo ništa. Štaviše, režim je kasnije samo nastavio s napadima. Šta je s onim da će UN zaštititi žrtvu od agresora, stati uz potlačene protiv napadača. Ništa se od toga nije dogodilo. Nismo li isto doživjeli u Bosni i Hercegovini? U Palestini, Kašmiru, na Krimu i Mijanmaru. Sve ovo nam pokazuje da globalno upravljanje ne može dati učinkovita i pravedna rješenja”, kazao je Erdogan te dodao:

 

 

“Problem nije ograničen samo na ovo, naravno. Postoji ozbiljan problem konsenzusa. Šta ćemo i kako riješiti? Kada ćemo zauzeti zajednički stav o terorizmu? Kada ćemo antiislamizam smatrati zločinom protiv čovječnosti? Kada ćemo zajednički osuditi sve oblike terorizma? Nažalost, ništa od ovoga ne vidimo”, rekao je predsjednik Turske.

 

 

Naglasio je da odluke koje donosi Vijeće sigurnosti UN-a trebaju odražavati pravdu.

 

 

“Odluke donesene bez pravde vrijeđuju globalnu savjest i uništavaju povjerenje ljudi u UN”, kazao je.

 

 

Erdogan je rekao da se tu ne radi samo o problemu globalnog upravljanja, već da sigurno postoji mnogo razloga za provođenje reformi u UN-u.

 

 

“Prije svega, UN nema globalnu zastupljenost. Kada je osnovan nakon Drugog svjetskog rata, tada je napravljen sistem u čijem centru je samo pet država. Međutim, sada je to potpuno drugačiji svijet. Kina i Rusija su u Vijeću sigurnosti, ali to ne čini zastupljenost Vijeća sigurnosti pravednijom. Da li može postojati sistem koji zanemaruje 1,5 milijardi muslimana? Može li Vijeće sigurnosti UN-a, koje nije kulturno raznoliko i nije inkluzivno u civilizacijskom smislu, osigurati mir i blagostanje? Naravno, vrlo teško. Očigledno je da ne može”, rekao je turski čelnik.

 

 

Istakao je da UN u tom smislu ne odražava novu globalnu političku ravnotežu.

 

 

“Svijet smo prepustili sudbini pet država. Zemlje koje su udaljene hiljadama kilometara donose odluke o krizi koje se dešavaju blizu nas i tako kroje sudbinu ljudi, zahvaljujući svom mjestu u Vijeću sigurnosti. Kakav god pristup zauzeli, ne omogućavaju pravo onima koji to zaslužuju nego rade u skladu s njihovim nacionalnim interesima.”

 

 

Kako je kazao, svijet se promijenio i više ne živimo u bipolarnom niti u unipolarnom svijetu.

 

 

“U svijetu postoje različiti centri moći. Prije svega, postoje zemlje koje podižu svoj glas i koji kažu ‘ne prihvatamo ovaj sistem kao takav’. Vijeće sigurnosti UN-a ne odražava ovu raznolikost. Koliko je ispravno povjeriti čitavu svjetsku politiku petorici predstavnika sistema uspostavljenog kao ishoda Drugog svjetskog rata?”.

 

 

Naglasio je da se svijet suočava sa ozbiljnim globalnim problemima.

 

 

“Pred nama su problemi poput terorizma, migracija, klimatskih uslova, globalnog zagrijavanja, suše, nepravde i propalih država. Uz sve to postoji mogućnost i međudržavnih sukoba. Također, sve izraženije društvene reakcije, nacionalizam i protekcionizam ugrožavaju okruženje međunarodnog mira i stabilnosti. Kao da se čovječanstvo korak po korak uvlači u veliki haos i sukob. Ako ne pronađemo rješenje za ove probleme i ako iskreno ne budemo razgovarali, već sutra će biti prekasno. Jedini mehanizam u rukama čovječanstva i dalje je UN, uprkos svim problemima. Zbog toga se u UN-u nešto hitno mora poduzeti. Naš prijedlog je reforma sistema UN-a u skladu s promjenjivim uslovima u svijetu”, rekao je Erdogan.

 

 

Erdoganova knjiga “Pravedniji svijet je moguć” prevedena je na engleski, arapski, francuski, ruski i španski jezik.

(24)

“NISMO LI ISTO DOŽIVJELI U BOSNI I HERCEGOVINI”: Erdogan želi duboku reformu “globalnog upravljanja”, zahtijeva hitno reformisanje UN-a