NIJEMCI U NEVJERICI, ZA ŠTA SE TO SPREMA SRBIJA: Ponovno obavezni vojni rok i nastava odbrane u školama!?

U Srbiji se diskutira o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka i najavljuje školski predmet Osnove sistema odbrane, čiji će časovi počinjati intoniranjem države himne. Osjeća li se Srbija nesigurno u svom okruženju?

 

 

Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio je 7. februara da će odluka o tome hoće li u Srbiji biti ponovo uvedeno obavezno služenje vojnog roka, biti donesena do septembra ili oktobra ove godine. Dva dana kasnije, Ministarstvo odbrane je saopćilo da su u toku pripreme za uvođenje školskog predmeta Osnove sistema odbrane Republike Srbije. On će biti fakultativnog tipa i namijenjen učenicima trećeg i četvrtog razreda srednjih škola.

 

Ko se odluči za taj predmet – koji su učenici u Srbiji posljednji put u školama imali prije tridesetak godina – naučit će nešto o tome kako vojska funkcionira, kao i o „važnim stvarima koje se tiču tradicije i povijesti naše vojske”, objasnio je Stefanović. On je dodao da će časovi posvećeni odbrani počinjati intoniranjem himne Srbije i da je cilj jačanje patriotskog duha i identificiranja mladih sa svojom zemljom, piše “Deutsche Welle”.

 

Početkom godine i Aleksandar Vučić najavio je mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka, koji je u Srbiji ukinut 2011. godine. Postoje argumenti i za i protiv, rekao je tada predsjednik Srbije. „Stvari koje su za: time ćemo podići neka mjesta, demografske centre. U tim mjestima bismo podizali ili obnavljali kasarne, gdje bi svaka vrsta ekonomske aktivnosti doprinijela daljem ekonomskom razvoju tih mjesta. A taj potez bi značajno unapredio i našu borbenu gotovost”, rekao je Vučić.

 

 

Raspoloženje građana

 

„Istinomer” je tim povodom podsjetio da je Vučić 2017. godine izjavio kako je dobro imati profesionalnu vojsku i da ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka nije realno, iako bi „veliki dio” građana Srbije to želio.

 

Od tada se, sudeći prema istraživanjima Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP) iz septembra i oktobra 2020., raspoloženje građana Srbije nije mnogo promijenilo. „Skoro tri četvrtine građana smatra da je potrebno ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka. Međutim, kao glavne razloge za vraćanje obaveznog vojnog roka građani ističu red i disciplinu kod mladih (63%) i tradiciju (20%). Dobiva se dojam da građani ne percipiraju vojni rok kao sredstvo odbrambene politike, već kao neku vrstu odgojne ustanove”, navedeno je u izvještaju BCBP-a.

 

Što su bili ključni razlozi Ministarstva odbrane za donošenje odluke o razmatranju ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka? Koliko se osoba u Srbiji u posljednje tri godine prijavilo za dobrovoljno služenje vojnog roka? Koliko profesionalaca u vojsci u Srbiji svake godine napusti vojsku i zašto? To su neka od pitanja koje je DW poslao Ministarstvu odbrane, ali do objavljivanja ovog teksta nijedan odgovor nije stigao.

 

 

Sigurnosni izazovi?

 

S kojim se novim sigurnosnim rizicima suočava Srbija pa je za povećanje nacionalne sigurnosti neophodna vojna obveza? To je pitanje koje je u svom izvještaju postavio BCBP osvrćući se na činjenicu da su se neke zemlje odlučile na ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka nakon što su procijenile da se suočavaju s vanjskim prijetnjama.

 

„U Europi se percepcija sigurnosnih prijetnji promijenila nakon izbijanja konflikta u Ukrajini i aneksije Krima 2014. godine”, navodi BCBP. „Nakon toga je došlo do buđenja rasprave o vojnom roku u mnogim europskim zemljama, a pojedine države, poput same Ukrajine, kao i Švedske i Litvanije, to su i učinile u zadnjih nekoliko godina.”

 

Istraživačica BCBP-a Marija Ignjatijević to je ponovila i 11. februara u emisiji RTS-a, u kojoj je gost bio i ministar Stefanović. Ali, odgovor na pitanje šta su, kada je riječ o sigurnosti, razlozi za razmatranje jednog takvog pitanja kao što je uvođenje obaveznog vojnog roka – nije dobila.

 

Ministar Stefanović je kao jedan od ključnih razloga za eventualno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka (koje bi, rekao je ministar, godišnje koštalo osam milijardi dinara) istaknuo činjenicu da se Srbija opredijelila da bude vojno neutralna zemlja i da je zato potrebna snažna vojska koja ima dovoljno kapaciteta za sve svoje misije. „Nije vojska tu samo da ratuje. Jedna od njenih misija je i pomoć civilnim strukturama, npr. u slučaju izvanrednih situacija”, rekao je Stefanović.

 

 

Smanjenje broja vojnika

 

Djelimičan odgovor na pitanje zbog čega se razmatra ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka možda se može pronaći u podacima kojima raspolaže BCBP: u posljednjih sedam godina za dobrovoljno služenje vojnog roka prijavilo se svega oko 11.000 ljudi, dok vojsku svake godine napusti 1.600 profesionalaca.

 

Srbijansko ministarstvo odbrane najavljuje vojnu obuku rezervista u trajanju od 15 dana. To je demagoški potez bez praktične vrijednosti, kažu neki analitičari. Jer, koliko se i šta može naučiti za 15 dana vojne obuke?

 

Ipak, upitno je bi li obavezni vojni rok riješio probleme s kojima se sada suočava vojska. „Naprimjer, u javnosti se govori i o nedostatku pilota ili vozača tenkova, a upravljanje borbenim vozilima predstavlja tipičan primjer zadatka u kojem regruti na služenju obveznog vojnog roka neće moći zamijeniti profesionalce”, naveo je BCBP.

 

Ministarstvo odbrane nije odgovorilo ni na pitanje DW-a zbog kojih razloga profesionalci napuštaju vojsku. Po svemu sudeći, to je posljedica malih plaća i veoma loših uvjeta rada. „Nedostatak vojnika je dalje izazvao srozavanje ugleda svakog pripadnika, jer su obveze i aktivnosti ostale iste, a broj izvršitelja je bio sve manji, pa smo došli u situaciju da se čak i podoficiri i mlađi oficiri angažiraju na vojničkim poslovima, od stražarske službe do čišćenja kruga vojarne i sličnog”, rekao je novinaru „Vremena” Davoru Lukaču jedan izvor koji je ranije bio u vojsci.

 

U analizi BCBP-a pod nazivom „Zašto ljudi napuštaju sistem odbrane” iz marta 2020. navedeno je da su 2019. godine povećane plaće profesionalnim vojnim licima, ali i da je Vojni sindikat Srbije kritizirao tu mjeru zbog linearnog povećanja i produbljivanja jaza između najviše i najmanje plaćenih u sistemu.

 

„Sindikat je u više navrata organizirao prosvjede pokušavajući ukazati na loš materijalni i socijalni položaj pripadnika sustava obrane. Kao glavni problemi navedene su niske osnovice za obračunavanje plaća i niske prosječne zarade, male dnevnice za boravak na terenu i u Kopnenoj zoni sigurnosti”, ističe BCBP.

 

Stefanović nije negirao da broj ljudi u vojsci pada zbog niskih plaća, ali je razlog njihovog odlaska objasnio privrednim razvojem zemlje. „Vi sada imate jednu ozbiljnu konkurenciju u privredi za svaku plaću u sektoru sigurnosti”, rekao je na RTS-u ministar odbrane.

 

 

Nemoguća misija ili predizborna kampanja

 

Za neimenovanog sagovornika „Vremena”, koji je ranije radio u vojsci, vraćanje obaveznog služenja vojnog roka nemoguća je misija i riječ je o običnom političkom marketingu, dok je za “Žene u crnom”, udruženje feminističko-antmilitarističke orijentacije, najava uvođenja obaveznog vojnog roka u funkciji permanentne predizborne kampanje.

 

Šta god bio razlog, prije donošenja odluke o ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka, svoje mišljenje morat će dati Generalštab, a o tome bi trebala biti organizirana i javna rasprava.

(4)

NIJEMCI U NEVJERICI, ZA ŠTA SE TO SPREMA SRBIJA: Ponovno obavezni vojni rok i nastava odbrane u školama!?

| Foto/Video, Slider, Vijesti |
About The Author
-