NIJEMCI ODUŠEVLJENI BOSANKOM KOJA JE PROMIJENILA SVE: Provokacije o Šerijatu i brojni napadi nisu joj mogli ništa, kako je Tuzlanka Alma Zadić postala lice i naličje austrijskog sna

Skoro godinu dana na čelu Ministarstva pravosuđa Austrije je Alma Zadić, prva ministrica u historiji ove zemlje migrantskog porijekla. Za LIMITless DW-a govori o pozitivnim i negativnim stranama austrijskog društva.

 

 

„Ti to ionako ne možeš“, bile su riječi koje je učiteljica uputila devetogodišnjoj Almi Zadić nakon što ju je zamolila da joj objasni što treba uraditi na testu iz matematike. Zadić u tom trenutku nije imala problem sa znanjem matematike nego s nerazumijevanjem njemačkog jezika. Upravo je, naime, s porodicom, kao izbjeglica, stigla u glavni grad Austrije. U tom trenutku Zadić je bila jedina migrantkinja u razredu i jedina koja ne govori njemački. Bilo je to prvi put, rekla je Zadić jednom prilikom kasnije, da je osjetila da je drugačija.

 

Ironija je da je Zadić u Beč upravo stigla iz društva u kojem su ljudi u tom trenutku doslovno gubili život, jer su bili drugačiji. Zadić je, naime, rođena u Tuzli, koju je napustila s porodicom u vrijeme rata u BiH.

 

 

„Što bi bilo da nisam promijenila školu?“

 

Nakon nesretne epizode s učiteljicom, Zadić uskoro, kako je sama kasnije jednom prilikom rekla, „srećom“ mijenja mjesto stanovanja u Beču, a time i školu. U novoj školi je puno djece-migranata, među kojima su i oni koji znaju, ali i oni koji tek uče njemački. Učiteljice, također, imaju više iskustva u radu sa migrantskom djecom. Njemački savladava brzo, ali što je još važnije, počinje „osjećati da je kod kuće“.

 

 

Screenshots DW Interview mit Alma Zadić
Alma Zadić, prva austrijska ministrica migrantskog porijekla

 

 

„Što bi bilo da nisam promijenila školu“, zapitala se Alma Zadić godinama kasnije u svom govoru za “TED Talk”.

 

Šta bi bilo, ne znamo, ali znamo što je bilo: Zadić je završila studij prava u Beču, magistrirala i doktorirala pravo na istom univerzitetu, godinu dana boravila je na Columbia Universityju u New Yorku, gdje je dobila zvanje „master of laws“.

 

 

Najvažnije pitanje: Odakle si?

 

Zadić, nakon završetka studija, najprije kao advokatica radi za međunarodnu advokatsku kancelariju, a onda se odlučuje započeti političku karijeru i pridružuje se Listi Pilz: „U momentu kada sam otišla u politiku, u tom momentu sve drugo je otišlo u pozadinu i najvažnije pitanje je bilo: odakle je, kad je došla u Austriju, kako je došla? Sve se fokusiralo na to pitanje“, kaže Zadić u ekskluzivnom intervjuu za LIMTless “Deutsche Wellea”.

 

S Listom Pilz Zadić ulazi u Nacionalno vijeće Parlamenta Austrije. Pitanje odakle je i tu nastavlja igrati važnu ulogu. Tokom jedne debate o sigurnosti u Austriji, dok izlaže za govornicom, jedan od zastupnika joj dobacuje: „Nije ovo Bosna.“ U replici Zadić reagira vrlo emotivno i spomenutom zastupniku poručuje: „U debati zasnovanoj na činjenicama Vi niste iznijeli argumente, Vi ste se pozvali na moje porijeklo i to porijeklo upotrijebili protiv mene, reducirali ste me na moje migrantsko porijeklo i ja Vas pitam zašto“, rekla je Zadić, a onda i postavila pitanje: “Kada se postaje Austrijanac?”, odnosno: “Šta je potrebno učiniti da bi neko bio prihvaćen kao Austrijanac?”

 

To pitanje će se pokazati relevantnim tek nakon što nastavi svoj politički angažman i doslovno ispiše historiju. Zadić, naime, nakon članstva u Listi Pilz mijenja politički dres i prelazi u Zelene, s kojima, naravno, ima i veću šansu za politički napredak, što se upravo i događa: Zeleni početkom 2020. prvi put u svojoj historiji ulaze u austrijsku Vladu, a Zadić postaje prva ministrica migrantskog porijekla u historiji Austrije.

 

 

Deseci hiljada prijetnji

 

No, od trenutka kada je postala ministrica pravosuđa Austrije, napadi na nju postaju češći i brutalniji. Do oktobra 2020. godine registrirano je oko 28.000 krivičnopravno relevantnih prijetnji koje je Zadić dobila otkad je postala ministrica. Prijetnje su dovele do toga da je dobila 24-satnu policijsku zaštitu. „Puno te mržnje koju sam dobila je bilo u nekoj jakoj formi, jer sam ja u javnosti. Međutim, dosta naših ljudi i ljudi koji imaju migrantsku pozadinu ima ista iskustva“, kaže Zadić.

 

No, ona kaže da je paralelno sa prijetnjama naišla i na veliki val solidarnosti. Kaže da je veliki broj građana Austrije zvao u Ministarstvo kako bi joj dali podršku: „Ima mali broj ljudi koji misli da to što neko ima migrantsku pozadinu, ne može postati ministar u Austriji, ali velika većina misli drugačije“, kaže ona.

 

Hoće li uvesti Šerijat, glasila je jedna od provokacija koja aludira na to da je Zadić u religijskom smislu muslimanka. Njena stranka je, međutim, već nakon prvih napada požurila saopćiti da Zadić nije muslimanka. Je li to bio pravi odgovor? Zašto je to pitanje relevatno? Zadić kaže da se slaže da to pitanje ne bi trebalo biti relevantno: „U pravoj sekularnoj državi kao što je Austrija ili kao što su države EU-a, to ne treba biti ni problem ni relevantno pitanje.“

 

Zadić je napustila jednu zemlju bježeći od rata i razaranja, bježeći od činjenice da su u to vrijeme ljudi ubijani zbog drugačijeg imena i prezimena. No, godinama kasnije u demokratskoj, industrijski razvijenoj zemlji se susreće s tim da ponovo ne biva prihvaćena (pa makar bila i u pitanju, kako kaže, manjina građana) upravo zbog drugačijeg imena i prezimena, porijekla, nacije, vjere… „To frustrira, to veoma frustrira“, kaže Zadić.

 

 

Nova koalicijska vlada u Beču
Nova koalicijska vlada u Beču

 

 

Bolan kompromis ili …

 

No, to nije jedini razlog za frustraciju: Bivša izbjeglica danas je u vladi s koalicijskim partnerom koji vrlo jasno odbija prijem izbjeglica u Austriju. Kancelar Sebastian Kurz vrlo jasno kaže da je izbjeglička politika iz 2015. bila pogrešna. Koliko je bolan bio kompromis za ulazak u vladu, pitali smo Zadić. „Ne bih to nazvala kompromisom“, kaže ona. „Kada smo u koaliciji, imamo i mogućnost nešto promijeniti, kada smo u opoziciji, ne možemo ništa promijeniti.“ Ne zvuči uvjerljivo, ali zato paralela koju pravi sa sadašnjim i nekadašnjim izbjeglicama, među kojima je i sama bila, zvuči isto:

 

„Puno toga što se dešava sa sadašnjim izbjeglicama se prije 25 godina dešavalo s nama“, kaže Zadić i dodaje kako se i tada govorilo da je Austrija puna i postavljalo pitanje zašto se primaju izbjeglice.

 

Kada je riječ o tome gdje joj je domovina, Zadić kaže da je, također, imala krizu identiteta i da je odgovor, zapravo, pronašla tokom boravka u New Yorku: „Tu sam vidjela da se čovjek ne mora odlučiti. Ne moram reći: Ja sam Austrijanka, nisam Bosanka nego sam oboje. To što sam rođena u Tuzli je isto tako dio mene kao i to što sam odrasla u Austriji“, kaže Alma Zadić, bivša izbjeglica iz BiH, koja je u Austriji dobila 24-satnu policijsku zaštitu nakon prijetnji koje je primila otkako je prije nepunih godinu dana postala ministrica pravosuđa u toj zemlji.

 

 

(2037)

NIJEMCI ODUŠEVLJENI BOSANKOM KOJA JE PROMIJENILA SVE: Provokacije o Šerijatu i brojni napadi nisu joj mogli ništa, kako je Tuzlanka Alma Zadić postala lice i naličje austrijskog sna

| Da se ne zaboravi, Foto/Video, Intervju, Slider, Vijesti |
About The Author
-