NAKON AFERE “RUSKI ŠPIJUN” SVI U SRBIJI STREPE: Hoće li Vučić i Putina pitati “zašto”?

U Kremlju se raduju predstojećoj posjeti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Rusiji i nadaju se da ništa neće baciti sjenku na nju, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

 

 

Novo saopštenje je iz Kremlja stiglo dan nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, održane u Beogradu povodom objavljivanja snimka na kojem se vidi kako čovjek identifikovan kao potpukovnik Georgi Kleban, pripadnik Ruske vojno obavještajne službe (GRU) daje novac čovjeku za koga je Vučić rekao da je penzionisani pripadnik Vojske Srbije sa inicijalima Z.K.

 

“Potvrđujemo da su u toku pripreme za posjetu i radujemo joj se. Vjerujemo da je ona izuzetno važna. Svjesni smo činjenice da postoje određene strane koje bi voljele unaprijed da prekinu tu posjetu i ubijeđeni smo da to neće moći da učine”, rekao je Peskov novinarima, prenijela je agencija Tass.

 

Ovo je druga reakcija iz Kremlja, nakon otvaranja afere. Takođe, Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, objavljivanje snimka nazvala je “provokacijom uoči sastanka na najvišem nivou”, ali je istovremeno, kako je prenijela agencija Beta, rekla i da “ne razumije saopštenje srpske vlade da je situacija veoma ozbiljna”.

 

Da li će Vučić i Putin razgovarati o aferi

 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u petak za TV Prva da će u decembru u Sočiju razgovarati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom “kao i uvijek otvoreno o svemu”, istakavši da vjeruje da je Rusija Srbiji iskren prijatelj i dobar partner. Upitan da li će se razgovarati i o aferi koja se označava špijunskom, a u koju je uključena Rusija, Vučić je rekao da “na sastanku nije sam i da je predsjednik Putin taj koji će imati svoje teme za razgovor”.

 

“Mi smo spremni da razgovaramo na svaku od tih tema. U svakom slučaju želimo da gradimo dobre, najbolje moguće odnose sa Ruskom Federacijom uz međusobno poštovanje i povjerenje”, izjavio je Vučić.

 

Prijetnje novinaru portala Bellingcat

 

U međuvremenu je Christo Grozev, novinar Bellingcat istraživačke otvorene platforme koji je prvi i objavio sporni snimak, saopštio da dobija prijetnje.

 

Šta je poznato?

 

Nakon sastanka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije 21. novembra, predsjednik Vučič je rekao da su u više navrata “konstatovali, dokumentovali fotografijama, video i audio zapisima Klebanove kontakte sa pripadnicima Vojske Srbije”.

 

Kako je precizirao, zabilježeno je deset Klebanovih susreta sa ukupno tri lica, ali je naveo i da Kleban nije bio jedini ruski obavještajac, a da su kontakti ostvareni sa ukupno devetoro pripadnika oružanih snaga Srbije.

 

Šta je nejasno?

 

Ipak mnogi drugi detalji o aferi koja se označava kao špijunska – a koja je otvorena nakon što je 17. novembra objavljen sporni snimak o kome je Radio Slobodna Evropa izvještavala – javnosti nisu poznati ni nakon obraćanja predsjednika. Prije svega, kako u razgovoru za RSE primjećuje Predrag Petrović, izvršni direktor nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ne zna se da li je i šta dato za novac koji ruski obavještajac na snimku daje čovjeku iz Srbije.

 

“Niti znamo šta su oni razmijenjivali, niti koji je cilj tih sastanaka – pošto ih je navodno bilo više – dakle, koje su bile stvarne namjere te akcije osim onih uopštenih da se utiče na odlučivanje i prikupljanje obavještajnih podatka koje je u opisu svake službe bezbjednosti”, rekao je Petrović za RSE.

 

Pogled iz Rusije

 

Roman Dobrokhotov, urednik ruskog sajta Insajder koji je i sam uradio više istraživanja vezanih za rusku obavještajnu službu za RSE je ocijenio “da su se specijalne službe Srbije ponijele profesionalno, a da je političko rukovodstvo uplašeno”, te da je jasno da je Vučiću “glavni zadatak bio da pokuša da nekako riješi nastalu situaciju, a da se ne svađa sa Moskvom”.

 

“Politički i racionalno, to se može razumijeti, ali više me zanima kakva će biti reakcija građana Srbije, na takvu slabost svog vođe i na takvo klečenje pred Moskvom. To je jednostavno nevjerovatno. Rusija odavno i otvoreno u balkanskim zemljama vodi ‘informacioni rat’. Zadatak Rusije je, u stvari, da oduzme suverenitet Srbiji i drugim balkanskim zemljama i da učini sve kako ne bi dospjele pod okrilje NATO. Jer ako se to dogodi, oni će s Rusijom moći da razgovaraju jednako direktno i otvoreno kao što, na primjer, to rade baltičke zemlje i zemlje Istočne Evrope jer više nisu u opasnosti. Putin se plaši da će se isto dogoditi i na Balkanu”, ocijenio je Dobrokhotov.

 

Šta je u fokusu ruske obavještajne službe

 

Predrag Petrović objašnjava i da su predmet interesovanja obavještajnih službi uglavnom politički i ekonomski interesi njihovih država, a da se, kada je Rusija u pitanju, može pretpostaviti da je u fokusu rješavanje pitanja Kosova.

 

“Već je opšte mjesto da Rusiji ne dogovara brzo rješavanje Kosova i da bi njima u interesu najviše bilo postojanje tog zamrznutog konflikta, tako da oni mogu da ga odmrzavaju kako njima to odgovara. I u tom smislu, oni pokušavaju da uspostave sve te neke veze, da iskoriste sentiment koji postoji u društvu u Srbiji i sa tim u vezi jačaju i veze sa desničarskim organizacijama”, kaže Petrović.

 

Budućnost srpsko-ruskih odnosa

 

Snimak navodnog špijunskog djelovanja ruskih službi u Srbije je međutim upravo nametnuo pitanje budućih, do tada decenijama ni na jedan način ne uzdrmanih odnosa sa Rusijom. Upravo je tu temu istakao i predsjednik Vučić, koji je javnost uvjeravao da se ti odnosi neće mijenjati, da Srbija ne želi “novu 1948. godinu”, aludirajući time na Rezoluciju Informbiroa kojom je ozvaničen raskol Titove Jugoslavije i Staljinovog Sovjetskog Saveza ističući i kako smatra da predsjednik Rusije Vladimir Putin o svemu tome “nije bio obaviješten”.

 

Ruskom ambasadoru u Beogradu je ipak, kako je sam rekao, uputio pitanje – zašto? Upitan da li će to isto pitati i Putina, Vučić je za TV Prva u petak rekao – šta ću da razgovaram sa predsjednikom Putinom, to je za nas dvojicu. U četiri oka ćemo da razgovaramo.

 

Novinar iz Moskve Roman Dobrokhotov ukazuje međutim da GRU ne može da izvodi operacije bez znanja vrhovnog komandanta, odnosno u ovom slučaju Vladimira Putina.

 

Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku ne vjeruje ipak da bi aktuelna afera, sudeći barem na osnovnu informacija koje su javnosti dostupne, mogla da uzdrma odnose Rusije i Srbije.

 

“I u drugim državama su ruski agenti hvatani, negdje su bili čak i procesuirani, pa to nije drastično poremetilo odnose dvije države. Tako da, interesi i Rusije i Srbije su mnogo ozbiljniji od ove afere. Ono što može da poremeti odnose Rusije i Srbije jeste da li Srbija zapravo želi da se približava zapadu ili Rusiji. Ukoliko je strateški interes Srbije da ulazi u EU i da pripada zajednici zapadnih država, onda će morati i da na drugačiji način reguliše odnose i interese sa Ruskom Federacijom”, navodi Petrović.

 

Da li je špijunska afera zasijenila ostale

 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je javnosti saopštio da se događaj sa snimka, čiju je autentičnost nešto ranije potvrdila Bezbjednosno informativna agencija (BIA), a o kome je Radio Slobodna Evropa izvijestio 18. novembra 2019. godine, odigrao 24. decembra 2018. godine. Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku postavlja pitanje zašto se čekalo gotovo godinu dana da se taj snimak objavi i zašto je Savjet za nacionalnu bezbjednost zasjedao četiri dana nakon što se snimak prvi put pojavio na internetu.

 

“Da je nešto bilo toliko urgentno, sama sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost bila bi održana taj dan kada je snimak objavljen ili dan kasnije, ne bi se čekalo da se na primjer istog dana odlučuje o doktoratu (ministra finansija Srbije) Siniše Malog. Tako da meni to sve izgleda kao odlična prilika da se neke afere koje u posljednjem momentu pogađaju Srpsku naprednu stranku, pokušaju da se skrajnu i zataškaju – afera ’Krušik’, plagirani doktorat…”, rekao je Petrović ocijenivši i da smatra da je, na osnovnu dostupnih informacija, u pitanju špijunsko djelovanje „niskog profila“, odnosno da nije bio planiran nikakav prevrat ili nešto slično.

 

Afera ’Krušik’ koju Petrović pominje, odnosi se na moguću korupciju u fabrici namjenske industrije “Krušik” iz Valjeva, dok je Univerzitet u Beogradu 21. novembra donio odluku da je doktorat ministra finansija plagijat.

 

Slična iskustva

 

Stručnjak za bezbjednost iz Beograda, Predrag Petrović istovremeno podsjeća na događaj iz Holandije 2018. godine, kada su tamošnje vlasti saopštile da su otkrile četvoricu agenata ruske obavještajne službe, čiji je zadatak navodno bilo hakovanje i ometanje međunarodnih organizacija, uključujući Organizaciju za prevenciju hemijskog oružja (OPCV) i holandsku istragu o obaranju putničkog aviona kompanije Malaysia Airlines u zoni sukoba u istočnoj Ukrajini.

 

Agenti su, kako je tada saopšteno, protjerani iz Holandije, a javnost je, kako ukazuje Petrović, bila upoznata sa svim detaljima tog slučaja.

 

Informacije koje je dobila javnost u Srbiji, po njegovom mišljenju, mogu se ocijeniti kao opšta mjesta.

(165)

NAKON AFERE “RUSKI ŠPIJUN” SVI U SRBIJI STREPE: Hoće li Vučić i Putina pitati “zašto”?

| Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-