Kako su Englezi i Francuzi poklekli pred Hitlerom i izdali Čehoslovačku: ‘Ispunili su baš svaki zahtjev‘

Zapadne sile su svojom politikom „appeasementa”, popuštanja, htjele Hitleru oduzeti vjetar iz jedara. Nisu uspjele

Stvar neće dobro završiti. To je većini gledatelja jasno već na početku, jer povijesne su činjenice da smrtonosna ekspanzijska politika Adolfa Hitlera nije zaustavljena niti je on pao kao žrtva nekog atentata.

Pa ipak, film će gledatelje jako zaokupiti zahvaljujući mudrim dijalozima, detaljnoj scenografiji i izvrsnoj glumi. I univerzalnim pitanjima: što pojedinac može učiniti ako svijet oko njega poludi? Što bi čovjek sam učinio u takvoj situaciji

„Mislim da svaki čovjek može utjecati na povijest”, kaže u razgovoru za DW njemački glumac Jannis Niewöhner, koji u ovom akcijskom filmu igra jednu od glavnih uloga.

Kako teško to može biti i koje snage djeluju protiv toga, to gledateljice i gledatelji mogu vidjeti na primjeru fiktivne figure Paula von Hartmanna, kojega on glumi.

Taj diplomat djeluje kao uvjereni nacionalist u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. Ali, odjednom mu postaje jasno kakvu opasnost predstavlja Hitler.

„Izgleda mu da je na kraju krajeva u povijesti nemoguće odlučno djelovati, ali ipak ne gubi vjeru u to. To je najvažnija poruka.”

Novi Netflixov film obrađuje Münchenski sporazum iz 1938. koji su potpisali predsjednici vlada Neville Chamberlain, Adolf Hitler, Edouard Daladier i Benito Mussolini.

Njime je okončana Sudetska kriza, međunarodni konflikt koji su izazvali nacional-socijalisti. Hitler je pod svaku cijenu inzistirao na aneksiji Sudetskog područja, dijela tadašnje Čehoslovačke u kojem je živjela njemačka manjina.

Tamošnja tri milijuna Nijemaca su trebala biti „vraćena u njemački Reich”. U stvarnosti je to bio početak nasilne ekspanzijske politike nacističke Njemačke.

Od 1933. je Hitler naoružavao Wehrmacht, ratni stroj je bio spreman za početak djelovanja.

Jeremy Irons kao Chamberlain i George MacKay kao Hugh Legat u Münchenu

Navodni mir

Invazija na Čehoslovačku bi bila izazvala lančanu reakciju. Za Francusku bi nastupio slučaj kad mora pomoći savezniku, isto tako i za Britansko carstvo.

Da bi spriječile taj međunarodni sukob zapadne sile su svojom politikom „appeasementa”, popuštanja, htjele Hitleru oduzeti vjetar iz jedara.

U Münchenskom sporazumu su pristale da područja koja je zahtijevala Njemačka njoj pripadnu – predstavnici Čehoslovačke nisu bili pozvani.

Hitler je nevoljko potpisao. On je već sanjario o ratu, kasnije je u Bormannovim diktatima 1945. napomenuo: „S vojnog stajališta mi smo bili zainteresirani da ga počnemo godinu dana ranije. Ali nisam mogao ništa učiniti jer su Englezi i Francuzi u Münchenu prihvatili sve moje zahtjeve.”

Što bi bilo kad bi bilo? Što bi bilo da zapadne sile tada nisu udovoljile Hitleru da s vojskom uđe u Sudete? Upravo time se bavi film „München – Im Angesicht des Krieges” (München: Na rubu rata), radnja kojeg se naslanja na roman Roberta Harrisa.

On pripovijeda fiktivnu priču, uklopljenu u povijesni kontekst, o dva mlada muškarca, njemačkom diplomatu Paulu von Hartmannu (Jannis Niewöhner) i Chamberlainovom privatnom tajniku Hughu Legatu (Georg MacKay). Njih dvojica se upoznaju 1930-ih za vrijeme studija na Oxfordu.

Nekoliko godina kasnije jedan za Hitlera prevodi članke iz stranih novina, drugi pomaže britanskom predsjedniku vlade u pisanju govora, piše DW.

Konspirativni susret: Paul von Hartmann (Jannis Niewöhner, l.) planira otpor protiv Hitlera

Odabir glumaca na međunarodnoj razini

Kad Paul von Hartmann potajno dobiva dokument koji potvrđuje do u tančine isplanirani razorni rat, on ga želi proslijediti Britancima kako bi spriječio Münchenski sporazum i zaustavio Hitlera.

Na početku se radnja filma sporo odvija, ali sad on postaje napet špijunski akcijski film. Mladi muškarci na sve načine pokušavaju predati dokument Chamberlainu i navesti ga da ne pristane na Hitlerove zahtjeve.

Filmu osobitu privlačnost daje odabir glumaca i izvrsna gluma mladih glumaca Niewöhnera i MacKaya. „Najnapetije mi je bilo to kako ekstremno se mijenja Paul von Hartmann i koliko se bori sam sa sobom, dok pokušava suprotstaviti se Hitlerovom režimu”, priča Jannis Niewöhner.

George MacKay (l.) kao Hugh Legat i Jannis Niewöhner kao Paul von Hartmann

Odlično su svoje uloge odigrali i Jeremy Irons kao premijer Chamberlain te Ulrich Matthes kao Adolf Hitler.

Zapravo Ulrich Matthes nakon uloge Josepha Goebbelsa u filmu „Der Untergang” (2004.) nije htio do kraja života više igrati ni jednu ulogu nekog visokog nacista, kako je nedavno ispričao za Süddeutsche Zeitung. Da je to ipak učinio dogodilo se više slučajno.

Prvotno planirani glumac je kratkoročno otkazao. A njega je dobitnik Oscara Jeremy Irons, koji glumi Chamberlaina, pitao za večerom ne bi li to bila uloga za njega. Nakon što je jednu noć prespavao ipak je pristao.

S obzirom da je snimanje već bilo počelo Ulrichu Matthesu više nije bilo moguće akribično se pripremiti za ulogu. Zato se koncentrirao na ono najbitnije. Pritom mu je bilo važno da se potrudi oko neke vrste anti-monstruoznosti, kaže Matthes.

Glumiti Hitlera za glumce je često velik izazov, ali Matthes to uspijeva nespektakularno i vješto. Osobito intenzivni su dijalozi koje Matthes vodi s Niewöhnerom.

„Ja mogu ljude čitati”, ponavlja on prijeteći, a njegov pogled gotovo probada mladog prevoditelja. Ta tiha napetost čini ovaj film izvrsnom povijesnom dramom.